Author: admin

  • Četiri savjeta za manju potrošnju goriva tokom zime

    Četiri savjeta za manju potrošnju goriva tokom zime

    U vrijeme zime i hladnijeg vremena, vaš automobil troši nešto više goriva u odnosu na ljetne mjesece.

    Temperatura zraka nije jedini faktor zbog kojeg automobili troše više benzin od uobičajene količine, pišu magazini specijalizovani za auto/moto svijet.

    Ipak, čini se da su savjeti i “trikovi” koji nam mogu biti od pomoći sve vrijeme pred očima ali ih nismo svjesni.

    Kako bi potrošnju goriva i u zimskim uslovima sveli na najmanju moguću mjeru, donosimo ova četiri korisna savjeta koji će pomoći u toj namjeri:

    1. Provjerite da li je poklopac od rezervoara dobro pričvršćen

    Zbog neispravnog poklopca određena količina benzina može da ispari.

    2. Koristite kvalitetno ulje

    Kvalitetno ulje će na optimalan način podmazati sve mehaničke dijelove motora što na kraju znači optimalnu potrošnju goriva.

    3. Balansirajte gume

    Neizbalansirane gume se brže troše te pružaju veći otpor pa motor mora da radi snažnije. Tako se potrošnja goriva povećava za čak 15 odsto.

    4. Redovno održavajte motor

    Automobil koji nije prošao eko test ili ima neispravne svjećice može da troši čak do 30 odsto više goriva.

    Izvor: N1

  • Obilježena godišnjica masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece

    Obilježena godišnjica masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece

    Tom prilikom ubijene su sestre Indira Brković (1982. godište) i Jasmina Brković (1989.), te Mirza Dedović (1986.), Danijel Jurenić (1983.), Nermin Rizvanović (1981.) i Admir Subašić (1985.)

    Brojni članovi porodica i udruženja žrtava, građani te predstavnici vlasti danas su, okupljanjem na mjestu stradanja, obilježili 29. godišnjicu od masakra u kojem je tokom igre ubijeno šestoro djece u ulici Bosanska kod broja 4, u “C” fazi sarajevskog naselja Alipašino Polje.

    Tog kobnog dana, 22. 01. 1994. godine oko 13.40 sati sa neprijateljskih položaja koji su se nalazili na području naselja Nedžarići, ispaljene su tri minobacačke granate koje su pale i eksplodirale u naselju Alipašino Polje. Od rasprskavajućeg dejstva tih granata poginulo je šest i povrijeđeno isto toliko maloljetnika.

    – Tom prilikom ubijene su sestre Indira Brković (1982. godište) i Jasmina Brković (1989.), te Mirza Dedović (1986.), Danijel Jurenić (1983.), Nermin Rizvanović (1981.) i Admir Subašić (1985.) – navodi se.

    Delegaciju Kantona Sarajevo, na današnjem obilježavanju, prevodio je Adnan Medić, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i okoliša.

    U obraćanju prisutnima, između ostalog, on je poručio da ne smijemo i nećemo zaboraviti monstruozne zločine, to zlo koje normalan čovjek ne može pojmiti.

    – Ali i pored takve prošlosti, naša budućnost se mora graditi na ravnopravnosti svih naroda i građana. Moramo istrajavati na idejama, na kojima Bosna i Hercegovina može i mora opstati, a to su ideja suživota, međusobnog uvažavanja i tolerancije. A da bi bilo tako, pravda mora biti zadovoljena i počinioci strašnih zločina, uključujući i ovaj koji danas obilježavamo, moraju biti adekvatno kažnjeni – istakao je Medić.

    Kako navodi u saopćenju za javnost Služba za protokol i press KS, osim delegacije KS na mjesto masakra cvijeće su položile i porodice ubijenih, delegacije Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995., Unije civilnih žrtava rata KS, Grada Sarajeva, Općine Novi Grad.

    Izvor: Fokus

  • Izrael ponovo priveo Palestinca nedavno oslobođenog nakon 40 godina

    Izrael ponovo priveo Palestinca nedavno oslobođenog nakon 40 godina

    Izraelska policija nakratko je ponovo uhapsila oslobođenog palestinskog zatvorenika Mahera Younisa zbog huškanja, javljaju lokalni mediji u nedjelju.

    Izraelski javni emiter KAN javio je da je Younis (64) priveden radi ispitivanja o navodnom huškanju nakon što je na društvenim mrežama napisao objave za koje policija smatra da ohrabruju “čin terora”.

    Izraelska televizija je javila da je Younis kasnije pušten iz pritvora.

    Uhapšen je 18. januara 1983. i osuđen na doživotnu kaznu, koja je kasnije preinačena na 40 godina.

    Na teret mu se stavljalo da je u to vrijeme bio član zabranjenog pokreta Fatah te da je posjedovao oružje i ubio izraelskog vojnika.

    Početkom godine, njegov rođak Karim Younis također je pušten iz zatvora nakon 40 godina.

    Prema zvaničnim palestinskim podacima, izrael u zatvorima drži skoro 4.700 Palestinaca, uključujući 150 djece i 29 žena.

    Izvor: Anadolija

  • BiH će u ovoj godini popisati stoku, popis stanovništva upitan

    BiH će u ovoj godini popisati stoku, popis stanovništva upitan

    Bosna i Hercegovina (BiH) će tokom 2023. godine izvršiti popis stoke, štala i poljoprivrednog zemljišta, dok je popis stanovništva, domaćinstava i stanova upitan.

    Posljednji popis stanovništva je bio 2013., tri godine nakon većine zemalja svijeta. Tada je kasnio zbog političkih nesuglasica, a glavni spor je bio hoće li se brojati i oni koji žive i rade izvan BiH.

    Ove godine popis stanovništva je upitan, jer nije predviđen novac u državnom budžetu, a prije toga potrebno je donijeti i poseban zakon.

    – Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u Budžet institucija BiH za 2023. godinu – potvrdili su iz Ministarstva finansija i trezora BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).

    Popis se definira kao najopsežniji izvor podataka o nekoj državi. Vlastima su ti podaci nužni za provedbu raznih ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te naučnih istraživanja.

    Rezultati prvog poslijeratnog popisa objavljeni su 2016. godine. Pokazali su da u Bosni i Hercegovini živi 3,5 miliona stanovnika.

    Vlasti u entitetu Republika Srpska su odbacili ove pokazatelje, tvrdeći da je brojka od oko 3,5 miliona stanovnika “prenapuhana”, pa su objavili svoje rezultate.

    Cjeloviti popis poljoprivrede u BiH nije rađen duže od 60 godina.

    Kome treba popis?

    U većini zemalja popis stanovništva se vrši svakih deset godina, početkom nove dekade.

    Hrvatska i Srbija provele su popis 2021. godine i prošle godine objavile rezultate.

    Građani koje je RSE anketirao smatraju da se veliki broj stanovnika BiH iselio od posljednjeg popisa, 2013. godine.

    – Ne znam koliko danas ljudi živi u Doboju, ali znatno manje nego prije deset godina. Mnogo mladih, ali i starijih je otišlo u inostranstvo trbuhom za kruhom, manje nas se rađa. Imam mnoge komšije i rođake koji su otišli – kazao je za RSE Dejan Klopić iz Doboja.

    Osman Hušić, iz Cazina kaže kako građane BiH, uglavnom, zanimaju rezultati “da se vidi koliko nas ima”.

    – Mislim da nas je po popisu 2013. bilo oko 60.000 u Cazinu (popisano je 66.149, op. a.). Bilo nas je četiri miliona u BiH (oko 3,5 miliona, op. a.). Sad je pitanje ima li nas tri miliona – kazao je Hušić.

    Magdalena iz Mostara kaže da pravi odgovor zašto se provodi popis ne zna.

    – Političke stranke imaju neke svoje interese i ja vjerujem da su to neki drugi interesi – kazala je.

    Magdalenin sugrađanin Nedim Ajanić kaže da je popis nužan.

    – Valjda bi trebalo da imamo evidenciju, ne samo broja stanovnika, već i zanimanja, starosnu strukturu, uzrast i ostalo – dodaje on.

    “Kada to državni organi budu smatrali neophodnim”

    Za popis stanovništva u BiH nadležna je državna Agencija za statistiku BiH, dok na terenu popis provode entitetski zavodi za statistiku Federacije BiH i Republike Srpske.

    Iz državne agencije su kazali da su formirali radnu grupu koja je uradila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva, bez kojeg nema popisa.

    Dostavili su ga entitetskim zavodima na mišljenje. Međutim, entitetski zavodi su utvrdili da se ”prijedlog zakona ne može finalizirati, jer u tom prijedlogu nema ključnih pojedinosti”.

    – To su datum početka popisa, popisna pitanja, budžet, mape popisnih krugova, metodoloških i organizacijskih dokumenata, nabavka IT opreme, provođenje pilot popisa i druge pojedinosti koje imaju za cilj testiranje predloženih rješenja – kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

    Navode da je za ispunjavanje tih preduvjeta potrebno uključivanje drugih državnih i entitetskih institucija.

    Na pitanje RSE kad se može očekivati popis stanovništva, iz državne i entitetskih statističkih institucija citiraju član 8. Zakona o statistici BiH.

    – Popisa stanovništva će biti kada to državni organi budu smatrali neophodnim – kazao je Emir Kremić, direktor Zavoda za statistiku entiteta Federacije BiH.

    On kaže da je ovaj entitetski zavod, iako još nema odluka o popisu, radio na pripremama, od kartografije, metodologije, gledali praksu kako su to radile Hrvatska, Srbija i zemlje EU.

    Sociolog Amer Osmić, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kazao je kako je popis stanovništva bitan, jer šta god da se planira, što se tiče razvoja društva, primarno se uzimaju podaci iz popisa.

    – Na osnovu toga planirate i dugoročne i kratkoročne strategije razvoja određenog geografskog područja. S podacima iz 2013. i procjenama koje govore o velikom broju odlazaka, nad svim što planirate imate oblak sumnje, jer planirate na osnovu broja popisanih, a tih ljudi na tom području nema – kazao je Osmić.

    Prvi poljoprivredni popis nakon 60 godina

    Popis poljoprivrede planiran je da se realizira krajem ove godine. Novac je osiguran u budžetu. U oktobru 2022. proveden je probni, a trenutno se priprema puni popis.

    Delegaciji EU u BiH upućen je zahtjev za ekspertsku pomoć koji je, navode, u državnoj Agenciji za statistiku, u fazi odobravanja.

    Posljednji cjelovit popis poljoprivrede je proveden 1960. godine, dok je 1969. bio proveden metodom uzorka kada je popisano 20 posto poljoprivrednih gazdinstava. Obuhvatao je tadašnja ”društvena” i individualna gazdinstva.

    Poljoprivredni popisi rađeni su nakon toga paralelno s popisom stanovništva, pa tako i 2013. godine.

    Iz Agencije za statistiku BiH kažu da ”takav način prikupljanja podataka na dobrovoljnoj bazi nije mogao pružiti pravu sliku stanja”.

    Popisat će se poljoprivredna gazdinstva, zemljište, oranice prema kulturi koja se na njima uzgaja (pšenica, krompir itd.), pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci, broj stoke, peradi, pčelinjih košnica i slično.

    Popisuje se i da li je vršena analiza tla i šta je pokazala, da li se zemljište navodnjava i kako, te poljoprivredna mehanizacija i oprema. Neka od pitanja su i da li su dobili i kakve poticaje, imaju li poljoprivredni kredit, koriste li kompjuter u svom radu i imaju li internet.

    Zašto je popis u BiH političko pitanje?

    Prema popisu iz 1991. godine, u BiH su živjela 4.377.033 stanovnika. Među njima je bilo 43,47 posto muslimana (Bošnjaka), 31,21 posto Srba, 17,3 posto Hrvata te 5,53 posto Jugoslavena, dok je ostalih naroda i narodnosti bilo ukupno oko 2,4 posto.

    Prema rezultatima jedinog poslijeratnog popisa stanovništva iz 2013. u BiH je živjelo 3.531.159 stanovnika. Po tom popisu, Bošnjaka je bilo 50,01 posto, Srba 30,8 posto, Hrvata 15,4 posto, a ostalih 3,7 posto.

    U političkom smislu, popis stanovništva je bitan, jer na nekim nivoima vlasti, naprimjer u vladama i institucijama entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, broj ministara i zaposlenih iz određene etničke grupe (Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih) se određuje po njihovom broju po popisu iz 1991. godine.

    Slično je i s brojem zaposlenih u vojsci ili policijskim agencijama na državnom nivou.

    Tako je definirano Ustavom BiH i Dejtonskim mirovnim sporazumom, jer se smatralo da će to potaknuti povratak izbjeglica u prijeratna mjesta.

    Na nekim nivoima vlasti ili institucijama, zakonski se mora poštovati zastupljenost ”po posljednjem popisu”.

  • Bosanska kahva kao viševjekovni simbol Sarajeva i BiH

    Bosanska kahva kao viševjekovni simbol Sarajeva i BiH

    Bosanska kahva predstavlja tradiciju i način života u Bosni i Hercegovini. Topli, mirisni napitak, koji se konzumira u svim prilikama, predstavlja neizostavni dio društvenog života na ovim prostorima, te je s vremenom ispijanje kahve postalo tradicija, običaj, ritual i užitak.

    Počeci spravljanja kahve u Bosni povezuju se s dolaskom Osmanlija 1463. godine, a riječi kahva, džezva, fildžan i šećer imaju korijene u turskom jeziku.

    Kahva, bilo da je jutarnja, podnevna ili ona koja se pije na sijelu u povečerje, neizostavni je dio kulture i običaja u bosanskom društvu.

    Novinar Anadolije razgovarao je o fenomenu ispijanja bosanske kahve sa 77-godišnjim Hajrudinom Burekom koji vodi pržionicu kahve koja na Baščaršiji radi 128 godina te sa konobarom u kafani “Morića han” Midhatom Kruškom.

    Burek je naglasio da njegova radnja ima najdužu tradiciju kada je u pitanju tradicionalna bosanska kahva i da ju je naslijedio od svog djeda.

    – Nalazite se u najstarijoj kafani u Sarajevu u kojoj je počeo raditi moj dedo 1895. godine i radila je sve do rata. U ratu je kafana granatirana i uništena. Poslije rata mi je Općina Stari Grad dala ove prostorije da nastavim ovu tradiciju – kazao je Burek.

    Na zidovima radnje su izložene fotografije brojnih poznatih svjetskih ličnosti koje su posjetile i popile kahvu u Dibeku, a tu su i novčanice koje su ostavili.

    Ukazujući na različite jezičke varijante kahve, kave i kafe, Burek je kazao da čuva tradiciju tucane kahve i da ima mušterije iz različitih dijelova svijeta, a Turci su mu posebno dragi gosti jer dolaze i iz Turske, Austrije, Njemačke i drugih zemalja i kupuju po nekoliko kilograma njegove tucane kahve.

    Tradicionalnu bosansku kahvu na Baščaršiji nudi i Morića han koji je izgrađen daleke 1551. godine, a konobar Kruško je rekao da je upravo bosanska kahva najčešći izbor i lokalnih i stranih posjetilaca.

    – Većina Bosanaca počinje dan bosanskom kahvom i pije kahvu nakon radnog dana – kazao je Kruško.

    On je pojasnio i način na koji se bosanska kahva pravi i da se obavezno servira uz šećer u kocki i rahat-lokum.

    Ističući da u kafić u historijskom karavan-saraju dolaze posjetitelji iz cijelog svijeta, Kruško je rekao da tu dolaze i gosti iz Turske, arapskih zemalja, zapadne Evrope i mnogo različitih mjesta i da svi žele probati bosansku kahvu.

    Francuskinja Manon-Jeanne Bedel prvi put je u BiH i Sarajevu i iskoristila je tu priliku da kuša i bosansku kahvu.

    – Ovo je veoma ukusno. Mi u Francuskoj volimo da pijemo kafu. Ova varijanta je jaka, ali i slatka i mnogo je drugačija od kafe koju pijemo u Francuskoj – kazala je ona.

    Ističući kako joj se sviđa i tradicionalni način na koji se servira bosanska kahva, Bedel je kazala da će jedan takav servis kupiti i ponijeti kući.

    I njena prijateljica, također iz Francuske, Lilou Rogers je zadovoljna okusom bosanske kahve, kao i načinom njenog serviranja.

    – Čula sam ranije za bosansku kahvu i uvjerila sam se da je finog okusa i atipična. Nisam neko ko mnogo voli kafu, ali ova je baš ukusna i mislim da ću i ja kupiti ovakav set za serviranje i ponijeti kao suvenir u Francusku – kazala je Rogers.

    Izvor: Anadolija

  • Više žrtava nakon pucnjave tokom proslave kineske Nove godine u Kaliforniji

    Više žrtava nakon pucnjave tokom proslave kineske Nove godine u Kaliforniji

    U pucnjavi koja se desila tokom proslave kineske lunarne nove godine u Kaliforniji više osoba je izgubilo život, javljaju američki mediji.

    Policija je, prema pisanju Sky newsa, reagovala na napad u Monterey parku blizu Los Angelesa, koji se dogodio u subotu uveče.

    Desetine hiljada ljudi okupilo se popodne na dvodnevnom festivalu, koji se smatra jednim od najvećih u regionu, kako bi proslavili početak nove godine.

    Kako prenosi LA times, pucnjava se dogodila oko 22 sata.

    Zasad nepoznati muškarac je otvorio vatru. Na snimcima koji se dijele na društvenim mrežama vidi se veliki broj ljudi, kao i policije koja je blokirala to područje.

    Prema nezvaničnim informacijama, 10 osoba je ubijeno, a devetero ranjeno.

    Izvor: N1

  • Otvoren prvi ovogodišnji humanitarni bazar Udruženja Pomozi.ba

    Udruženje Pomozi.ba danas je organiziralo prvi ovogodišnji Humanitarni bazar u prostorijama tog udruženja na Čengić Vili.

    Glasnogovornica Pomozi.ba Maja Arslanagić kazala je da posjetitelji, kao i ranijih godina, po vrlo niskim cijenama mogu kupiti polovnu i novu odjeću i obuću, kao i posuđe, kućanske aparate, knjige, igračke i još mnogo toga.

    – Cijene će biti simbolične kako bi svi posjetioci mogli kupiti nešto za sebe i drage ljude, a osim kupovine pomoći mogu i donacijom stvari koje se mogu koristiti za naredne prodajne bazare – kazala je.

    Cilj je, dodala je, da prikupe sredstva za pomoć ljudima koji žive na rubu siromaštva te da  animiraju ljude da urade nešto korisno i dobro.

    – Ukoliko imate nešto što vam kući samo skuplja prašinu i zauzima prostor, donesite na bazar, jer će se baš to možda nekome drugom svidjeti i poslužiti mu. Sav prihod od prodaje na bazaru namijenjen je našim oboljelim i socijalno ugroženim korisnicima – kazala je Arslanagić.

    Uposlenici Udruženja će i tokom ovog bazara imati podršku mladih volontera.

    Humanitarni bazar je otvoren dana do 17.00 sati u ulici Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8.

    Izvor: Fena

  • U Turskoj izbili veliki antišvedski protesti zbog spaljivanja Kur’ana

    U Turskoj izbili veliki antišvedski protesti zbog spaljivanja Kur’ana

    Ispred Generalnog konzulata Švedske u Istanbulu održana je masovna akcija na kojoj je spaljena zastava ove skandinavske zemlje. Nekoliko ljudi se okupilo i ispred švedske ambasade u Ankari.

    Turske vlasti otkazale su posjetu švedskog ministra odbrane toj zemlji planiranu za narednu sedmicu. Šef turskog ministarstva odbrane rekao je da je “posjeta izgubila svaki smisao”.

    To je uslijedilo nakon skupa ispred turske ambasade u Štokholmu u subotu, tokom kojeg su političar krajnje desnice Rasmus Paludan i njegove pristalice javno spalile Kur’an.

    Tursko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je akciju, ističući da su je sankcionisale švedske vlasti.

    Švedska je također osudila Paludanove postupke. Ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom napomenuo je da “u Švedskoj postoji široka sloboda izražavanja, ali to ne znači da švedska vlada podržava takve akcije”, prenosi Euronews.

    Nekoliko sati kasnije, u Stokholmu su održane demonstracije protiv ulaska u NATO, na kojima je bilo nekoliko kurdskih zastava. Turska još nije ratifikovala ulazak Švedske u Alijansu, zahtijevajući od vlasti te zemlje da izruče više od 70 Kurda, koje Ankara smatra teroristima.

    Izvor: Klix.ba

  • Kako će izgledati krunidba kralja Charlesa III?

    Kako će izgledati krunidba kralja Charlesa III?

    Uz tradicionalnu crkvenu ceremoniju i kraljevsku povorku, krunidbeni vikend britanskog kralja Charlesa III. sadržavat će i koncert prepun globalnih zvijezda i nacionalni “veliki ručak”, objavila je Buckinghamska palača.

    Charles III. (74) postao je kraljem u trenutku smrti majke Elizabete II. u septembru prošle godine. Postao je tada i šef 14 država Commonwealtha, uključujući Australiju, Kanadu i Novi Zeland.

    Krunidba se, međutim, tradicionalno održava nekoliko mjeseci nakon što je novi suveren naslijedio tron, nakon razdoblja nacionalne žalosti za prethodnim monarhom i intenzivnih priprema za raskošnu svečanost ustoličenja novog.

    Prva krunidba u Britaniji od 1953. godine bit će gledana diljem svijeta i prisustvovat će joj brojni svjetski dužnosnici. Počet će formalnom Charlesovom krunidbom i pomazanjem u londonskoj Westminsterskoj opatiji u subotu 6.februara, u tradiciji staroj više od 900 godina.

    Službu će voditi kanterberijski nadbiskup Justin Welby i trebala bi oslikati i povijesnu tradiciju britanske monarhije i njezinu modernu ulogu.

    Okrunjena će biti i kraljica supruga Camilla.

    Par će u Westminstersku opatiju stići u “kraljevskoj povorci” zajedno s ostalim članovima obitelji. U Buckinghamsku će se palaču vratiti u još većoj povorci, “krunidbenoj procesiji” i potom okupljenima, kojih se očekuje na tisuće, mahati s balkona palače.

    U nedjelju će biti poseban koncert u dvorcu Windsoru koji će uživo prenositi BBC. Nastupit će “globalne glazbene ikone i suvremene zvijezde”, kaže se u priopćenju palače. Ulaznice će se dijeliti lutrijom.

    Središnji dio večeri bit će “osvjetljavanje nacije”, odnosno osvjetljavanje ključnih britanskih znamenitosti umjetnom rasvjetom.

    U ponedjeljak 8. februara, koji će Britancima za ovu prigodu biti neradan dan, bit će organizirani dobrotvorni nacionalni ručkovi i ulične zabave diljem zemlje.

    Hoće li na krunidbu biti pozvan, i hoće li se odazvati princ Harry i njegova supruga Meghan, koji su brojnim intervujima i Harryjevom knjigom “Spare” zasjenili prve mjesece Charlesova vladavine, još je nepoznato.

    Izvor: N1

  • Četvrta industrijska revolucija će zauvijek promijeniti živote ljudi

    Četvrta industrijska revolucija će zauvijek promijeniti živote ljudi

    Četvrta industrijska revolucija razlikuje se od prethodnih po konvergenciji i interakciji više tehnoloških trendova odjednom. U ovom članku, navodimo deset glavnih tehnoloških trendova koji pokreću četvrtu industrijsku revoluciju – trendove za koje se vjeruje da će zauvijek promijeniti način na koji poslujemo i živimo.

    Trend 1: Ubikvitarna računarska tehnologija

    Danas su računari svugdje oko nas: u džepovima, na našim rukama, u našim automobilima, čak i u našim kućnim aparatima…

    S obzirom na povećanje snage procesora i smanjenje veličine mikročipova računara, brzo smo se navikli na računare i uređaje koji su sve manji, lakši, jeftiniji i ubikvitarni. (Kao naprimjer, prosječni pametni telefon danas je moćniji od superračunara prije 10 godina.) Gledajući u budućnost, vjerojatno će sljedeći veliki skok u snazi računara doći od kvantnih računara – računara koji su tako brzi i moćni da se mogu koristiti za izvršavanje novih, ranije nemogućih zadataka koje tradicionalni računari nisu u stanju izvršiti.

    Trend 2: Sve povezano i inteligentno

    Sigurno ste upoznati sa Internetom stvari (IoT) iz uređaja poput pametnih televizora, pametnih satova i pametnih termostata. IoT se odnosi na sve veći broj inteligentnih, povezanih uređaja i objekata koji su sposobni prikupljati i prenositi podatke. U budućnosti, bilo šta što se može povezati, bit će povezano. Ne samo u pogledu uređaja i proizvoda, već i prostora u kojima živimo i radimo. Od pametnih, povezanih tvornica i kancelarija do cijelih pametnih gradova, prostori oko nas sve više će biti opremljeni sposobnošću praćenja onoga što se događa i reagiranja prema tome.

    Trend 3: “Datafikacija” našeg svijeta

    Ubikvitarna računarska tehnologija i IoT su oba veliki doprinositelji količini podataka koja se generira svakodnevno, ali pored ovih podataka generiranih od uređaja, mi ljudi također generiramo velike količine podataka kroz naše svakodnevne aktivnosti, što ne pokazuje nikakve znakove usporavanja.

    Trend 4: Umjetna inteligencija (AI)

    Svi ti podaci koji se generiraju su ključni i omogućavaju AI, koja je napravila nevjerojatne skokove u posljednjih nekoliko godina, posebno kada je u pitanju “konverzacijska AI”. Samo u 2020. godini, pametni govornici su odgovorili na 100 milijardi glasovnih naredbi – 75 posto više nego u 2019. godini – zahvaljujući AI.

    Zaključak za poslove je da, s obzirom na to da naše interakcije sa uređajima postaju sve inteligentnije, kupci će očekivati da sve vrste proizvoda i usluga imaju neku vrstu AI mogućnosti.

    Trend 5: Proširena stvarnost (XR)

    XR je termin koji predstavlja spektar impresivnih tehnologija: virtualne stvarnosti, proširene stvarnosti i miješane stvarnosti.

    XR se prije svega prepoznavalo po impresivnoj igri, ali danas se koristi u širokom rasponu industrija, gdje se iskorištava za stvaranje još impresivnijih, personaliziranih iskustava za kupce i zaposlenike. Naprimjer, kupci sada mogu virtualno isprobati proizvode – kao što je digitalno postavljanje nove fotelje u svoj dnevni boravak kako bi vidjeli kako izgleda – i zaposlenici se mogu učiti u imersivnim, zanimljivim novim načinima rada.

    U budućnosti, vjerovato da će naše iskustvo svijeta sve više se odvijati u ovom zamagljenom prostoru između stvarnog svijeta i digitalnog svijeta, a XR će samo doprinijeti ovom prelasku. Zato kompanije moraju početi razmišljati kako će se prilagoditi ovome i stvoriti impresivna iskustva za svoje kupce i zaposlenike.

    Trend 6: Digitalno povjerenje

    Digitalno povjerenje je u suštini povjerenje korisnika u organizacije da grade sigurni digitalni svijet, gdje se transakcije i interakcije odvijaju sigurno i transparentno. Kako se svijet sve više digitalizira, digitalno povjerenje postaje sve važnije za poslovni uspjeh. Kompanije moraju raditi na stvaranju i održavanju digitalnog povjerenja kroz transparentnost, sigurnost i odgovornost kako bi zadovoljile potrebe i zahtjeve svojih korisnika.

    Trend 7: Automatizacija

    Automatizacija se odnosi na upotrebu tehnologije za automatiziranje radnih procesa i zadataka koje su ranije izvršavali ljudi. Automatizacija se koristi u različitim industrijama, od proizvodnje do usluga, kako bi se povećala efikasnost, smanjili troškovi i poboljšala kvaliteta. Međutim, automatizacija također može dovesti do gubitka radnih mjesta, pa je važno razmotriti i ovaj aspekt.

    Trend 8: Blockchain

    Blockchain je tehnologija koja omogućava decentralizirano skladištenje i razmjenu podataka putem mreže povezanih blokova. To omogućava transakcije bez potrebe za posrednikom, što znači veću sigurnost, transparentnost i povjerenje. Blockchain se koristi u različitim industrijama, od finansija do zdravstva, i vjeruje se da će imati veliki utjecaj u budućnosti.

    Trend 9: Edge Computing

    Edge computing se odnosi na obradu podataka na uređajima na periferiji mreže, umjesto u centralnom skladištu podataka. Ovo omogućava brže i efikasnije obradu podataka, jer podaci se ne moraju prenositi na daljinu za obradu. To je posebno važno za aplikacije koje zahtijevaju brzu reakciju, poput autonomnih vozila ili industrijske automatizacije. Edge computing također dozvoljava bolju sigurnost i privatnost podataka, jer se podaci ne prenose na daljinu.

    Trend 10: 5G

    5G je najnovija generacija mobilne mreže koja omogućava veću propusnost, brzinu i pouzdanost. To će imati veliki utjecaj na razvoj tehnologija poput IoT, automatizacije i XR, kao i omogućiti nove primjene poput telemedicine i automatizacije industrije. Međutim, postoje i sigurnosna pitanja koja se moraju razmotriti kako bi se osiguralo da se 5G koristi na siguran način.

    Ovi trendovi tehnologije će imati ogroman utjecaj na način na koji poslujemo i živimo, zato je važno da ih pratite i prilagodite se ovim promjenama kako bi iskoristili njihove prednosti i prevladali izazove.

    Izvor: Faktor