Author: admin

Zakon propisuje da pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti djeca do navršene 18. godine, ukoliko zajednički mjesečni prihodi po članu domaćinstva ne prelaze 40 posto najniže plaće u Federaciji i ako dijete nije smješteno u hraniteljsku porodicu ili ustanovu socijalne zaštite u periodu dužem od 30 dana.

Međutim, postoji problematika neusklađenih podataka iz CIPS-ovih prijavnica i kućnih lista što dovodi do komplikacija i problema pri ostvarivanju prava na dječiji dodatak. Prema riječima čitateljica našeg portala, do ovog problema najčešće dolazi jer bračni parovi žive kao podstanari i često nemaju mogućnost prijavljivanja na tu adresu, zbog čega ostaju prijavljeni u svojim porodičnim matičnim kućama.

– Kada je riječ o ostvarivanju prava na dječiji dodatak, Ministarstvo je dalo uputu za postupanje u postupku priznavanja prava na dječiji dodatak prema Zakonu nadležnim centrima za socijalni rad / službama socijalne zastite koji su prvostepeni organ i koji o pravu na dječiji dodatak odlučuju u prvom stepenu, u kojoj je data sljedeća uputa: “Ukoliko se prilikom usporedivanja podataka iz kućne liste s podacima iz CIPS-ovih prijavnica utvrdi njihovo međusobno nepodudaranje u pogledu adrese prebivališta, tada će nadležno prvostepeno tijelo uputiti podnositelju zahtjeva da izvrši prijavu svih navedenih članova domaćinstva na istu adresu prebivališta i tek onda podnese zahtjev”.

Obaveza prijave na istu adresu prebivališta posebno postoji kod onih članova zajedničkog domaćinstva koji su ili roditelj djeteta ili osoba koja je po zakonu dužna izdržavati dijete. Međutim, kada u situacijama u kojima podnositelj zahtjeva ili drugi član domaćinstva ne postupi po navedenoj uputi, nadležno provstepeno tijelo će zaprimiti zahtjev za priznavanje prava na dječiji dodatak i donijeti rješenje u skladu sa odredbama relevantnih propisa. Pritom je važno naglasiti da, ukoliko ne postoje posebno opravdani i objektivni razlozi (primjerice smrt, razvod i slično), kućna lista obavezno mora sadržavati podatke o oba roditelja, te će se ona koristiti kao osnov za obračun prihoda po članu zajedničkog domaćinstva – objasnio je ministar Vesko Drljača za Faktor.

Kako dalje navodi, Ministarstvo svakodnevno daje upute za postupanje u slučaju eventualnih dilema koje imaju prvostepeni organi pri odlučivanju o pravu na dječiji dodatak, te je i “u slučaju neusaglasenih CIPS prijavnica i kućne liste Ministarstvo davalo usmene i pismene upute da ukoliko ni nakon što su stranku uputili da izvrši prijavu prebivališta svih članova domaćinstva koji se nalaze na kućnoj listi na istu adresu prebivališta to ne bude moguće zbog određenih imovinsko-pravnih odnosa, da isti upute stranku da donesu ovjerenu lzjavu općinskog organa u kojoj će potvrditi pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornosti da svi članovi koji su navedeni na kućnoj listi žive na istoj adresi prebivališta i u kojoj će navesti objektivne razloge nemogućnosti prijave na istu adresu prebivališta svih članova zajedničkog domaćinstva”.

Zakon o materijalnoj podršci porodicama sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine je važan korak u pružanju podrške porodicama sa djecom, međutim, važno je da se nastavi raditi na rješavanju problema neusklađenih podataka i pružanju preciznih uputa za postupanje kako bi se osiguralo da sva djeca koja imaju pravo na dječiji dodatak, dobiju podršku koja im je potrebna.