„Doprinos i značaj historijskog istraživanja profesora Huseina Čepala o spomenicima materijalne kulture na području Skopaljske doline“, bila je tema večerašnje tribine organizovane u okviru manifestacije „ U susret Ajvatovici „. Organizator je Općina Donji Vakuf i JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf.
Husein Čepalo, svoji istraživačkim radom, ljubavlju prema tradiciji i identitetu, svome kraju i cijelom području Skopaljske doline u svome višedecenijskom opusu ostavio je neizbrisiv i značajan trag, kada je u pitanju historija, Ajvatovica, poznate ličnosti, stećci, hanovi. Ova večer je bila u cjelosti posvećena ovom izuzetnom čovjeku.
Do sada je objavio12 naslova,te 4 neobjavljena, koja obiluju neiscrpnim podsjetnicima o našem postojanju, kulturi, življelju.
Profesor historije iz Prusca Husein Čepalo, neumorni je istraživač spomenika materijalne kulture, baštine i tradicije Bošnjaka i drugih naroda koji žive i obitavaju na prostorima Skopaljske doline i šire ( nekadašnja i sadašnja područja Gornjeg Vakufa, Bugojna i Donjeg Vakufa), te Kupresa, Prozora, Novog Travnika i Jajca. Profesor Čepalo to čini više od pedeset godina na jedan autentičan, vjerodostojan način, pri čemu je njegov doprinos i značaj takve aktivnosti na prostorima Bosne i Hercegovine, pa i regije, nemjerljiv i sa dalekosežnim značajem i značenjem.
Večerašnji prije svega prijatelji profesora Huseina Čepala, na jedan osjećajan i pažljiv način pristupili su njegovom bogatom opusu .
Prusac, kao muzej na otvorenom, koji svojom bogatom historijom osvjedočava postojanje, kulture i identiteta stotinama godina unazad, motivacija i inspiracija je svakom čovjeku koji u sebi nosi radoznalost i želju za učenjem. Sakib ef. Began, vratio nas je preko 35 godina unazad, kad je prof Husein Čepalo objavio knjige „Prusac – historijski spomenici“ ( 1990. ) i „Ajvatovica – mala Ćaba“ godinu dana kasnije. Također, spomenuo je veliki značaj prof. Čepala za obnovu i organizovanje Ajvatovice te, 1990. godine.
Publicista Donjovakufljanin, koji je također iza sebe ostavio brojne publikacije i knjige o svom gradu i okolini, Mulo Hadžić, zna kako je teško prikupiti a potom sve to predočiti na papir. Njemu je večeras pripala čast da govori o knjizi profesora Čepala „ Kulturno historijski spomenici općine Donji Vakuf “ izdate 2021. godine.
U periodu ratnih vremena, i godina neposredno nakon rata, prof. Čepala inspiriše dovište Bošnjaka u Pruscu – Ajvatovica. Tada te ratne 1994. godine nastaje njegova knjiga „ Ajvatovica 94. „ ( Simpozij hadisa ). Godinama kasnije svjetlo dana su ugladale knjige „ Pisana tradicija Prusca i okoline“ ( 2000.), te „ 500 godina Ajvatovice – Puče stijena i poteča voda“( 2010.)
Kao rođeni Pruščak te dugogodišnji muftija travnički i banjalučki Nusret ef. Abdibegović, o svome Čepalu govorio je najiskrenije i najljepše riječi, te kako je svako njegovo gore navedeno štivo o Ajvatovici, svojevrsan pečat i vodilja nama, savremenicima ovog perioda, da čuvamo Ajvatovicu, da je upoznajemo i da je oplemenjujemo. Abdibegović, sa ponosom je dao profesoru Čepalu titulu kostosa Prusca.
Mr. Kemal Čolak predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Donji Vakuf, istako je značaj kulture življenja naših predaka sa osvrtom na period podizanja i stvaranja hanova, te je u tom konteksu spomenuo veoma važno čitalačko štivo nastalo iz pera historičara i istraživača profesora Husena Čepala. Te 2017. godine objavio je knjigu „ Hanovi Uskoplja i Kupreškog polja“.
Koliko je traga ostavio u svom radu profesor Husein Čepalo govori i činjenioca da je večeras zajedno sa nama bio je prof. dr. sc. Ahmed Kico, koji na jedan studiozan način prezentirao zasigurno jedno veoma obilno i značajno djelo uvaženog profesora Čepala a to je knjiga „ Nekropola stećaka u Skopljskoj dolini „, objavljene ( 2018. ).
„ Kao autor knjige Nekropole stećaka u Skopaljskoj dolini profesor Čepalo se u historijskoj i publicističkoj periodici, ponovo pojavljuje kao recentan istraživač koji na seriozan način prezentira nove činjenice o kulturnoj baštini i tradiciji ljudi i naroda Skopaljske doline, ovaj put preko nekropola stećaka, odnosno uopće stećaka na prostorima Bosne i Hercegovine.
Konsultujući recentnu literaturu i terenska istraživanja Čepalo na pregledan i jasan način u knjizi evidentirao 70 nekropola stećaka od Vinca do Makljena koje nisu bile evidentirane u arheološkoj i historijskoj literaturi, što je njegov značajan doprinos valorizaciji naše kulturne baštine u Skopaljskoj dolini i ukupno u Bosni I Hercegovini. Ovo je, kako i sam ističe, njegov višedecenijski plod zanimanja za naše srednjovijekovne spomenike stećke, budući da su, oni (stećci), kako kaže naš istaknuti povjesničar umjetnosti Ragib Lubovac “proizvod bosanskog gena od Ilirije do bogumilstva, jer je velika slićnost između kipa božice Dijane u Glamoču i stećka pozdrav sa Radimlje kod Stoca, a historijska distanca između jednog i drugog spomenika je oko 1500 godina”. – naglasio je prof.dr.sc. Ahmed Kico.
Kule i ahari u Bosanskom Uskoplju ( 2016 .) , Latinski citati ( 2019 .), te Legende Prusca ( 2011.), djela su prof. Čepala o kojima je na jedan zanimljiv načun govorio Kemal Balihodžić.
Husein Čepalo, profesor, historičar, Pruščak, Donjovakufljanin , Bošnjak, Bosanac i Hercegovac, prije svega čovjek. Danas je bolestan i zbog iste nije mogao prisustvovati večerašnjoj tribini organizovanoj njemu u čast. Bez obzira što fizički nije bio tu, bio je u svakom djeliću velike sale Doma kulture. Osjetili smo ga u svakoj riječi, pogledu,emociji. Ipak, video porukom zahvalio se na ideji o tribini i svima koji su dali doprionoj istoj. Rekao je svima hvala.
Veliko hvala profesore za sve što ste činili za svoj Prusac, Donji Vakuf, Skopaljsku dolinu, Bosnu i Hercegovinu i za sve nas. Živi nam i zdravi bili .
Veliko poštovanje profesoru Huseinu Čepalu, dali su njegovi prijatelji, članovi porodice, učenici i našu sugrađani jer je velika sala Doma kulture bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Moderator večerašnje tribine bio je Amer Čolak Čola.
Leave a Reply