Vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH, Denis Lasić kaže da je vrlo bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc, ali također ističe važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.
-Trenutno imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča, kaže Lasić u intervjuu za Fenu.
Ubrzanje izgradnje
Kada je riječ o aktivnostima koje Autoceste FBiH planiraju u narednom periodu on navodi kako je prije svega potrebno ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.
-Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala. Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije, pojašnjava Lasić.
Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi.
Dvije tunelske cijevi
– Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga, navodi Lasić.
Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH do sada odobreno preko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.
– Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja poddionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoputa na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata, naglašava Lasić.
Govoreći o značaju Koridora Vc za integraciju BiH u EU Lasić kaže kako Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.
– Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, ističe on.
U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Trenutno se izvode radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.
Izgradnja LOT 3B
U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Intenzivno radimo na aktivnostima s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobijanja potrebnih dozvola. Nakon dobijanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.
-Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašiju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije. U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać – Cazin – Velika Kladuša, Mostar – Široki Brijeg – granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe, kaže Lasić.
Od 19. juna ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.
– Sistem naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode.
-Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike, kaže Lasić.
Značajna sredstva
Na kraju razgovora za Fenu v.d. direktora Autocesta FBiH, Denis Lasić naglašava kako ovo javno poduzeće ulaže značajna sredstva u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc.
– Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu. Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc. Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo, zaključuje Denis Lasić u intervjuu za Fenu.
Prof. dr. Šekib Sokolović