Britanski magazin Time Out objavio je listu 30 najljepših mjesta svijeta.
Na prvom mjestu našao se Kotor u susjednoj Crnoj Gori.
“Ovdje, stisnut između vode i stijena, nalazi se trouglasti, srednjovjekovni stari grad Kotor, sa svojom tvrđavom koja prkosi gravitaciji koja se cik-cak uzdiže uz strme litice iznad”, napisali su iz uglednog magazina
Brojni kupači povrijeđeni su proteklih dana na početku zadarskog kupališta Diklo. Ispekle su ih meduze po tijelu, a neki su zadobili povrede i po licu jer ih je zapljusnuo val.
Plaža je, javlja Morski.hr, u trenutku bila ispražnjena.
Među kupačima se pričalo o malim sitnim, tzv. japanskim meduzama koje su i dan ranije bile aktivne. Požalili su se i Zadrani koji su imali bliski susret s meduzama na plaži Borika. Znanstvenici su u julu najavili kako je u srednjem Jadranu već zamijećene nakupine morske mjesečine, najtoksičnije jadranske meduze, one male ljubičaste koja je pekla 1980-ih godina.
Pretpostavlja se da je razlog za njihov broje ove godine to što smo imali puno kiše, a onda je naglo zatoplilo. More nije nikada bilo toplije…
Najgore je kad plivač uleti u masu malih, ali opako vatrenih meduza. Nema načina da ispliva netaknut. Pretjerano mlataranje rukama, u pokušaju da ih se otjera od sebe, dovest će do još većih opekotina, ističu stručnjaci.
U naselju Kutanja u našem gradu se i ove godine održava tradicionalna Štraparijada kod Melića.
Kako protiče današa Štraparijada, pogledajte u našoj galeriji:
Stanovnici brojnih dijelova Goražda u subotu popodne borili su se da zaštite svoju imovinu i od bujica spasu ono što se spasiti da. Tako je, kažu, već godinama, jer uz sve ekstremnije padavine na naplatu dolaze i svi propusti, nerad, nemar i samovolja kada je o prostornom planiranju i izgradnji riječ, pogotovo kad su u pitanju kolektori otpadnih voda manjeg prečnika koji trebaju da „pokupe“ površinske vode i kanalizaciju.
– Ogromna je kiša pala, mimo nekog redovnog Božjeg davanja, ali to nije razlog da svaki put kada malo veća kiša padne stanovnike ulica Hasana Kikića i Murisa Živojevića dovede u stanje katastrofe. Mi pokušavamo, apelujemo, zovemo, ali od svih ljudi došao je samo predsjednik mjesne zajednice Dženis Ćulov koji je zvao odgovorne. To je ostalo samo na pozivu koji je odzvonio i nikom ništa – kaže Elvir Ćurovac.
Naselje Obarak i Površnica posljednjih decenija dobila su desetine novih stanovnika i objekata, kolektori ostali istih profila, a u nekim ulicama kanali sa rešetkama preko kolovoza su čak zatvoreni i asfaltirani.
– Zato je ovdje vodeni val bio skoro pola metra visine. Pojedini objekti, kuće, garaže, podrumi, ostaju u totalnom haosu. Napravit ćemo mi neke ograde, ali daj da riješimo te površinske vode koje su spojene direktno u kanalizaciju. Ovo zaslužuje vanrednu sjednicu Gradskog vijeća, da se napravi plan i da se ovim ljudima pomogne. Ako nemaju sredstava, neka traže od FBiH – ističe Ćurovac.
Ispod objekta porodice Kazić, koji se nalazi nad samom magistralnom cestom Goražde – Ustiprača, pojavile su se pukotine u tlu, stabla voća klize prema magistrali, a terasa na kući već se odvojila od objekta.
– Sva voda koja ide s vrha Površnice dolazi pred naša vrata i pravi haos zadnjih 5-6 godina. Apsolutno niko ne reaguje. Ako se ništa ne poduzme vjerovatno će ove kuće i čitavo naselje krenuti. Ja samo kažem, daj Bože da nikome ništa ne bude, a sve materijalno je nebitno. Meni lično je najveći problem što imam dijete sa invaliditetom pa ako se to desi vrlo teško ću ga izvući iz kuće. To su stvari koje ne možete nikom da dokažete – kaže Emir Kazić, te dodaje da od 25 gradskih vijećnika, od kojih su neki i njegove komšije, nisu ni došli da pogledaju šta se dešava.
Stotine kubika betona i desetine metara cijevi ugradili su stanovnici ovog dijela grada pokušavajući da se zaštite od bujičnih voda koje svaki put nađu svoj put, uništavaju imovinu i prijete sve katastrofalnijim posljedicama. Rijad Živojević u podzide, trotoare i betonske kanale uložio je mnogo, toliko da je novu kuću mogao izgraditi na drugom mjestu.
– Čim je kiša izlazi, spašavaj, radi šta znaš. A ne možeš odbraniti, ne možeš izaći jer voda te nosi i možeš samo gledati. Kod mene je ugrožena garaža, zid ispod, kojeg je babo napravio 60-tih godina potkopan je. Sve čekaju nešta, te Direkcija cesta uzela to, te čekaju da se gradi kružni tok, tako da im je najveći trošak da pokose travu na padini ispod naselja. A ovo je ulaz u grad, magistralni put koji povezuje tri države, prolaze im turisti ovuda … bruka i sramota u centru grada – ističe Živojević.
avaz
Najvećom prosječnom isplaćenom neto platom tijekom prošle godine u Federaciji BiH može se pohvaliti Sarajevski kanton.
Prema podacima iz dokumenta “Makroekonomski pokazatelji po županijama Federacije BiH”, prosječna neto isplaćena plata u ovom kantonu iznosila je 1390 KM, što je više za 11,1% u odnosu na prethodnu godinu te iznosi 124,8% prosjeka Federacije BiH, piše portal Večernjeg lista BiH.
S druge strane, najmanja prosječna isplaćena plata, prema podacima iz navedenog dokumenta, isplaćena je u Srednjobosanskom kantonu. Naime, prosječna isplaćena neto plaća u SBK tokom 2022. godine iznosila je 893 KM, što je više za 11,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 80,2% prosjeka FBiH.
U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Isti podaci pokazuju kako je prosječna isplaćena neto plata u Posavskom kantonu u 2022. godini iznosila 1025 KM, što je više za 14,3% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,0% prosjeka FBiH. U četverogodišnjem razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 7,3%.
Kada je riječ o Tuzlanskom kantonu, prosječna isplaćena neto plata tokom 2022. godine iznosila je 1022 KM, što je više za 12,8% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 91,7% prosjeka FBiH.
U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,4%. Druga najmanja prosječna neto plata isplaćena je u Zeničko-dobojskom kantonu. Prema podacima iz spomenutog dokumenta, prosječna isplaćena neto plata u Zeničko-dobojskom kantonu u 2022. godini iznosila je 962 KM, što je više za 12,1% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 86,4% prosjeka FBiH. U razdoblju 2018. – 2022. godine neto plata radnicima u ovo kantonu prosječno se godišnje povećavala za 6%.
Najveće povećanje u odnosu na godinu prije zabilježeno je u Bosansko-podrinjskom kantonu. – Prosječna isplaćena neto plata u BPK u 2022. iznosila je 1026 KM, što je više za 15,2% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 92,1% prosjeka FBiH.
U promatranom razdoblju 2018. – 2022. neto plata prosječno se godišnje povećavala za 6,6% – navodi se u dokumentu “Makroekonomski pokazatelji po kantonima Federacije BiH”. Drugom najvećom prosječnom isplaćenom neto platom može se pohvaliti Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je prošle godine ovaj iznos bio 1198 KM, što je više za 10,9% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 107,5% prosjeka FBiH.
U četverogodišnjem razdoblju (2018. – 2022. g.) neto plata u ovom kantonu prosječno se godišnje povećavala za 5,4%. Značajan rast u visini prosječne isplaćene neto plate tokom prošle godine u odnosu na godinu prije zabilježen je i u Zapadnohercegovačkom kantonu.
Upravni odbor Udruženja/udruge BH novinari i Linija za pomoć novinarima pozivaju policiju Brčko Distikta BiH da hitno istraži fizički napad na Mirzu Derviševića, novinara i vlasnika portala Times.ba, te utvrdi počinioce i poduzme zakonske mjere za njihovo kažnjavanje.
Napad se desio kasno sinoć u Brčkom, kojom prilikom je nepoznata osoba fizički nasrnula na Derviševića i nanijela mu teže ozljede u predjelu glave. Inače, Mirza Dervišević već duže vrijeme živi u Dubaiju (Katar), a u trenutku napada bio je na godišnje odmoru u Brčkom.
Upravni odbor BH novinara osuđuje fizičko nasilje prema novinaru Derviševiću, te sa zabrinutošću skreće pažnju na učestalost nasilje prema novinarima/kama i stvaranje neprijateljskog okruženja za sve medijske radnike/ce i aktiviste/ce koji kritički promišljaju i pišu o aktuelnim zbivanjima u Bosni i Hercegovini. Ovaj napad jeste jedan od brojnih i brutalnih fizičkih napada koji su se desili posljednjih mjeseci – zato je od izuzetne važnosti brza i efikasna istraga policije, sankcioniranje osoba i/ili grupa koje stoje iza ovog čina, te pravovremeno informisanje javnosti.
Novinari/ke moraju imati sigurno okruženje za svoj rad, ali ne smiju biti meta napada radi novinarske profesije i kada nisu na svakodnevnom novinarskom zadatku. U tom kontekstu, Upravni odbor BH novinara naglašava da je svako nasilje neprihvatljiv način “obračuna” sa medijima i novinarima/ka čiji se rad nekome “ne dopada”, podsjećajući kako svaki građanin/ka ili organizacija trebaju koristiti legitima i zakonita sredstva iskazivanja nezadovoljstva određenim medijskim sadržajima i/ili uredničkim politikama.
Od Doljana i Osoja na jugu i jugozapadu zemlje pa do Broda na sjeveru – Uprava za neizravno oporezivanje ubrzala je dinamiku realizacije kapitalnih projekata, strateškog značaja kada govorimo o protočnosti ljudi i roba, a što je osobito bitno u kontekstu ojačavanja gospodarstva brojnih lokalnih zajednica u pograničnom prostoru.
Kako saznaje portal Večernji list, u ovom trenutku su u različitim fazama realizacije procesi pripreme za izgradnju četiri međunarodna granična prijelaza, kao i 28 graničnih prijelaza za pogranični promet, a u planu je i adaptacija postojeća dvaju graničnih prijelaza.
Ratko Kovačević, šef Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju Uprave za neizravno oporezivanje, potvrdio je aktivnosti na projektima ulaganja u granične prijelaze, ukazavši pritom na najznačajnije procese koji se u ovom trenutku provode.
Stepen realizacije
Kada je riječ o stepenu realizacije izgradnje, najdalje se otišlo u kontekstu izgradnje graničnog prijelaza Osoje – Vinjani Gornji, pri čemu je potpisan ugovor s izvođačem radova, a u toku je postupak za odabir ponuđača za vršenje usluge nadzora na izvođenju radova. Odobrena sredstva iznose 5,85 miliona KM.
Ovaj projekt imat će izniman značaj za protok ljudi i roba s prostora zapadne Hercegovine, a osobite koristi mogu očekivati poslovni subjekti koji djeluju na području Posušja, što svakako valja spomenuti i u kontekstu poslovnih zona Osrdak i Vlake, koje su i najperspektivnije lokacije koje su na raspolaganju domaćim i stranim investitorima.
Istodobno, veliki dio građana BiH koji svakoga ljeta odlučuju posjetiti neko od jadranskih ljetovališta često koristi magistralnu cestu M17 te granični prijelaz Doljani, a svima su vjerovatno u sjećanju i česti zastoji i kolone na tom južnom izlazu iz Bosne i Hercegovine.
No, planovi nadležnih uključuju realizaciju projekta kojim bi gužve otišle u prošlost ili bi pak u značajnoj mjeri bile smanjene. Plan je izgradnja graničnog prijelaza Doljani – Metković, a u ovom je trenutku u toku postupak pribavljanja urbanističko-tehničkih uvjeta i odobrenja za građenje od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Pritom su odobrena sredstva u iznosu od 3,2 miliona KM.
Radove na ovom graničnom prijelazu svakako treba gledati iz ugla povećanja protočnosti prometa, a što će se najslikovitije vidjeti tokom ljetnih mjeseci, no istodobno ne treba zanemariti ni ekonomski značaj koji će novi granični prijelaz imati. Jasno je kako su jug BiH i područje Dubrovačko-neretvanske županije u ekonomskom smislu upućeni jedni na druge, a prijelaz preko Doljana svojevrsna je žila kucavica lokalnih gospodarstava s obiju strana granice.
U kontekstu cestovne povezanosti na jugu zemlje valja svakako navesti i kako se planira izgradnja graničnog prijelaza Trebimlja – Čepikuće, a trenutno se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Odobrena sredstva iznose milion KM.
Na drugom kraju zemlje, na krajnjem sjeveru, planirana je izgradnja graničnog prijelaza Bosanski Brod – Slavonski Brod – i u ovom slučaju u toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, dok su odobrena sredstva u iznosu od milion KM.
Sve navedene procese svakako valja promatrati iz ugla učinkovitije i brže cestovne povezanosti, a što se pak nameće kao ključ unaprjeđenja različitih procesa od kojih će korist imati građani Bosne i Hercegovine, ali i Republike Hrvatske – dviju država koje su u ekonomskom smislu upućene jedna na drugu te čija je vanjskotrgovinska razmjena prošle godine dosegnula iznos od osam milijardi KM.
Adaptacija
Iz Uprave doznajemo kako je u planu i adaptacija objekata dva postojeća granična prijelaza Sitnica – Zupci, Klobuk – Ilijino brdo, zajedničku lokaciju kontrolnih tijela BiH i Crne Gore, a odobrena sredstva za ova dva projekta iznose 5,5 miliona KM. Kada pak govorimo o zračnom prometu, treba navesti projekt izgradnje objekta za kontrolna tijela BiH na Aerodromu Banja Luka, pri čemu se provode aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa. Za ovaj projekt odobrena su sredstva od 3,65 miliona KM.
Za veliki dio građana BiH koji žive u blizini granice od iznimnog je značaja unaprjeđenje infrastrukture koja će izravno voditi i poboljšanju svih segmenata života, a u tom smislu valja naglasiti kako se planira izgradnja 28 graničnih prijelaza za pogranični promet. U toku su aktivnosti na rješavanju imovinskih odnosa, UNO će u vrijednosti od 2,15 miliona KM financirati nabavu zemljišta i pribavljanje dozvola i suglasnosti za izgradnju, a izgradnja prijelaza bit će financirana iz IPA fondova.
U toj vožnji je zaobilazio brojna vozila, a jedno među njima je čak i policijsko
Mostarac Dženan Demirović zvani Dženo je neko ko redovno puni stupce crnih hronika. Više puta je hapšen zbog brojnih krivičnih djela.
On je aktivan i na društvenim mrežama, a pohvalio se i snimkom gdje vozi automobil na magistralnom putu M-17 na dionici Jablanica-Mostar 172 kilometra na sat.
U toj vožnji je zaobilazio brojna vozila, a jedno među njima je čak i policijsko.
avaz
U ponedjeljak, 21. augusta 2023. godine od 11:00 sati, na lokaciji Korićanskih stijena, na planini Vlašić, članice Saveza logoraša u BiH realizuju manifestaciju obilježavanja i pamćenja 31. godišnjice terora strijeljanja 224 logoraša.
Zločin nad logorašima su počinili pripadnici Interventnog voda policije Republike Srpske iz Prijedora, uz izgovor “da logoraše vode na razmjenu”. Po dolasku na lokaciju Korićana, zločinci odvode grupe logoraša nad ponor, a zlodjelo otpočinju naredbom logorašima da se poredaju i kleknu nad ponor Korićanskih stijena.
Pucnjevima u leđa logoraša i uz povike pripadnika policije da oni ovdje mijenjaju “mrtve za mrtve, i žive za žive”, ubijaju ih i bacaju u ponor Korićana, a potom bacaju bombe za njima u ambis.
“Zločin nad ponorom Korićanskih stijena, kao i brojni drugi tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, je počinjen radi ostvarenja projekta etnički čistih područja, samo za pojedine narode, narode koji u svojoj filozofiji smatraju da vrijede više od ostalih. Ovaj koncept, koji opstaje do današnjih dana, odavno je poznat kao koncept fašizma, i isti prepoznajemo, ne samo u regiji, nego na žalost, i na brojnim drugim destinacijama u Evropi i svijetu. Međutim, i pored trostruke egzekucije, zločin na Korićanskim stijenama je preživjelo 12 logoraša i istina o masakru se proširila, a neki od glavnih zločinaca su osuđeni pred Haškim tribunalom i Sudom Bosne i Hercegovine, što je još jedan dokaz da istina ipak izlazi na svjetlo dana, iako često sa zakašnjenjem”, navode iz Saveza.
Iz Saveza navode da zajedno sa svim svojim članicama širom države, pa i šire, od svojih početaka do danas, on je od predvodnika borbe protiv fašizma na ovim područjima.
“Tokom skoro tri decenije, nekada sa većim, a nekada sa manjim uspjehom, dajemo aktivan doprinos i istrajavamo u borbi za istinu i pravdu za sve narode u Bosni i Hercegovini. U cilju nastavka borbe za zajedničku državu, za sve one koji je takvom i osjećaju, pozivamo sve aktere, domaće i strane, da daju svoj aktivan doprinos i podršku radu Savezu, a u tom smislu najbitniji momenat je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture. Samo zajedno, udruženim antifašističkim snagama, ćemo pobijediti u iskonskoj borbi između dobra i zla. Udružimo se u dobru i svjetloj istini, a ne u mraku srednjovjekovnih shvatanja i dogmi”, pozvali su.
Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine danas (14:15 sati) u poljskim Gliwicama protiv selekcije Poljske igra finalni meč pretkvalifikacionog turnira za Olimpijske igre.
U kvalifikacije za Olimpijadu plasirat će se samo jedan tim, pobjednik finalnog meča.
Zmajevi na tuniru u Gliwicama imaju tri pobjede i poraz upravo od Poljske, dok su Poljaci maksimalni.
Izabranici Adisa Bećiragića osvojili su drugo mjesto u grupi B, zatim u polufinalnom duelu savladali Izrael, dok su Poljaci bili prvoplasirani u istoj grupi, a u polufinalu su nadigrali Estoniju.
Uprkos pobjedi protiv Izraela, selektor Adis Bećiragić nije bio zadovoljan nekim segmentima igre bh. tima, a to se posebno odnosi na broj izgubljenih lopti i dozvoljenih skokova u napadu.
– Nadam se da ćemo protiv Poljaka igrati bolje. Poljaci su puno bolji od Izraelaca i Mađara. Od igrača očekujem mnogo veću koncentraciju i odgovornost u podjeli lopte. Ako to ne uspijemo, bit ćemo u velikim problemima – rekao je Bećiragić.
Protiv Izraelaca odličnu partiju pružio je Luka Garza sa 24 poena i 11 skokova.
– Jako sam uzbuđen pred finale protiv sjajnog tima Poljske. Veoma sam ponosan što sam tu, predstavljam Bosnu i Hercegovinu i to mi puno znači. Bit ćemo spremni, znamo da možemo odigrati bolje u odnosu na prethodni meč protiv Poljske. Ako izađemo zajedno i budemo igrali kao prošle dvije utakmice, imamo dobre šanse – smatra Garza.
U nedavno odigranoj utakmici i pobjedi protiv Zmajeva rezultatom 85:76, Poljake je odlično slušao šut za tri poena. Pogodili su čak 14 trica, a BiH sedam. To je i bila prevaga.
Utakmicu direktno prenosi Face TV.