Blog

Govoreći o prinosima, Deljo je istakao da ove godine, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Podrinje nemaju nekih značajnih količina, ali imaju planinski krajevi.

Pčelari Federacije BiH nisu zadovoljni prinosom meda u ovoj godini – kazao je Feni predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo.

On je podsjetio kako je prošla godina bila relativno bolja u odnosu na ovu godinu, iako ni ona nije bila šampionska.

-Pčele su izašle zdrave, nisu bili značajni gubici u zimskom periodu, proljetni razvoj je bio dobar, solidan, međutim nastupio je dugi kišni period za vrijeme ljetne paše. Pčele su morale da koriste svoje zalihe, tako da su se zalihe potrošile, a poslije toga je dolazila najmedonosnija pčelinja paša, a to je bagrem. Bilo je područja koje prinose bagremom, međutim, onda su nastali opet kišni periodi. Pojavile su se i druge paše koje nisu bile izdašne – kazao je Deljo.

 

U planinskim krajevima veći prinosi

Istakao je da su pčelari koji su odselili pčele na veće nadmorske visine imali značajnije rezultate, po 5-10 kilograma.

-Tako da je tu bilo nešto prinosa i ostvarila se neka kombinacija dijelom meda od bagrema i livade. Mi imamo u principu relativno slabe prinose za ovu godinu, imajuću u vidu da je bio prosjek sedam do 12 kilograma – kazao je Deljo.

Govoreći o prinosima, on je istakao da ove godine, Posavski kanton, Kanton Sarajevo, Podrinje nemaju nekih značajnih količina, ali imaju planinski krajevi.

-Kupres, Kanton 10, Srednjobosanski kanton, oni imaju veće prinose, to je druga planinska paša, šumski, livadski med – kazao je Deljo.

Po njegovim riječijma, u periodu od 10 godina bude jedna ekstremno loša godina, jedna ekstremno dobra, kada budu veliki značajniji prinosi, a ostalih sedam-osam paša zna da bude solidno.

-Ove godine nismo imali neke velike prinose, to je vjerovatno samo za naše potrebe – kazao je Deljo.

 

Med proizvod koji se najviše patvori

On je istakao da pčelari FBiH proizvode 2.000 tona meda, te naglasio da se isto toliko meda i uvozi.

Deljo je rekao kako, nažalost, ima i patvorenog meda, ali dao tome nema tačan podatak.

-Med je proizvod koji se najviše patvori. Mi imamo stalnu saradnju sa Agencijom za sigurnost hrane, sa kantonalnim inspektoratima, vršimo analize. Savez pčelara je napravio pravilnik o kvalitetu meda, to je jedan od načina borbe protiv patvorenog meda. Sad je zakonska obaveza i da svi kantoni dostave uzorke za analizu, na teške metale, olovo i tome slično. Patvornog meda ima, ali mi se trudimo svojim aktivnostima i saradnjom sa institucijama vlasti da konačno stanemo u kraj tome, da damo našim građanima, kupcima ono što plate a to je kvalitet meda – kazao je Deljo.

Govoreći o poticajima za pčelare na nivou FBiH, Deljo ističe da poticaja ima, ali da je to nedovoljno.

-Očekujemo od institucija da pomognu plečarstvo i samim pčelarima. Ima raznih načina, ali još uvijek očekujemo, tražimo. Federalne institucije su ostvarile značajne pomake u razvoju investicija, povećanju poticajne politike, ali to je nedovoljno. Opće je poznato da mi stagniramo u odnosu na Srbiju, Hrvatsku koje investiraju značajna sredstva u pčelarstvo i daju posebnu pažnju tom sektoru poljoprivrede – kazao je Deljo.

 

Cijene variraju

Govoreći o cijeni meda, Deljo je naglasio da cijene variraju, u zavisnostii od kvaliteta.

-Imamo raznovrsne paše, ova godina iako je relativno slaba godina projekcija u odnosu prinose, neki traže 30 KM za kilogram meda. Meda imamo, postoje zalihe. Imamo meda koji zaista zaslužuje 30 KM, to su kvalitetni medovi, naprimjer kadulja. Ali po meni prosječna cijena kilograma meda bi trebala da bude 25 KM, jer s druge strane treba da se prati i kupac. Med konzumiraju najviše mlade generacije i zrela generacija, penzioneri, tako da treba pratiti i socijalno stanje, jer mi kao prozvođači meda želimo da čuvamo naše kupce i da predočimo našu domaću proizvodnju, koja je još uvijek zapostavljena – kazao je Deljo.

 

Po njegovim riječima, u FBiH ima oko 350.000 košnica.

-To je jedan respektabilan broj, treba ga čuvati, dograđivati i davati šansu kroz bolji poticaj. To je jedna sila, kojoj treba davati poslovni oblik, kroz turizam, da se med prodaje kao turistički proizvod. Imamo tradiciju u pčelarstvu, samo treba nastaviti investirati i ulagati – kazao je Deljo.

U FBiH je oko 4.500 hiljada pčelara, po registru pčelara iz 2018. godine.

Deljo je istakao je da Bosne i Hercegovina ima izrazito kvalitetan med.

-Mi se ne možemo takmičiti u prinosima sa velikim pčelarskim silama poput Kine, Argentine, Meksika, ali zato imamo izrazito izuzetan kvalitet, kvalitet koji je dokazan na području BiH. Mi možemo u tom segmentu da profitiramo, jer naš med ima svoj kvalitet i svoga kupca i nadamo se da će tako i ostati – zaključio je Deljo.

 

fokus

Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu januar-juli, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 138.000 m3 ili 12,2 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 54.000 m3 (9,1 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 84.000 m3, odnosno 15,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-juli 2023. godine, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 170.000 m3 ili 15,3 posto.

Prodaja sortimenata od četinara je manja za 72.000 m3 (12,2 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 98.000 m3 ili 18,9 posto.

U dolini Bune u davna vremena nastao je Blagaj. Na izvorištu rijeke prije pet vijekova i derviška ili sufijska tekija, a u novom vremenu pored nje niz objekata. Na brdu iznad je utvrda herceg Stjepana Kosače. Na obali Bune – stare kamene kuće porodice Velagić. Blagaj pokraj Mostara, u Bosni i Hercegovini, danas je turistički biser koji vrijedi posjetiti.

 

U središtu interesovanja je drevna tekija.

“Što se tiče tekije prema arheolozima, objekat je iz 1520. godine. Mi se vežemo za prvi pisani trag. To je putopis Evlije Čelebije iz 1664. godine kada je naišao ovuda, i kako kaže zatekao društvo koje je raspravljalo o ozbiljnim naučnim temama. Od tada do sada tekija je prošla kroz razne sisteme. Hvala Bogu ona danas služi svojoj osnovnoj namjeni. Pored što je uključena u dio vjerskog turizma, dnevno smo otvoreni za sve posjetioce od pola devet ujutro do akšama. Večernji termini su predviđeni za zikrove koji se obavljaju četvrtkom, petkom i nedjeljom. Sad je na tom modelu funkcionisanja, što je različito od drugih tekija gdje stalno žive derviši sa svojim šejhom, a što je ovdje bila praksa do 1924. godine. Tada nije bilo dozvoljeno ući bilo kome osim onome ko je dio tog kruga. Okolnosti su se promijenile. Današnji način funkcionisanja i življenja je takav da derviši nisu stalno tu, nego dolaze u određenim terminima. Imaju svoje poslove, porodice, obaveze, obave zikrove, te se vraćaju svojim svakodnevnim tokovima. Objekat tekije je pravljen i namijenjen stalnom životu, pa je raspored takav da više podsjeća na stambenu kuću, koja ima prostorije i spratove. U prizemlju je prostorija – kuhinja ili čajdžinica. Soba do nje je za dnevne namaze i molitve. Zatim soba za žene. Potom čilehana ili soba za osamljivanje. Na spratu su dnevna soba, zikrhana i musafirska soba, te hamam. Sve je dostupno za pogledati svim posjetiocima uz poštivanje kućnog reda. Za ulazak u molitveni dio obavezan je dres kod. Sve to imamo na raspolaganju i sastavni je dio ponude“, rekao je u razgovoru za Anadolu referent za koordinaciju u Tekijskom kompleksu Edin Džiho.

Svakog dana rijeke turista iz svih krajeva svijeta prolaze kroz kompleks tekije. Broj posjeta u ovoj godini bi trebao nadmašiti i dosad najbolju 2019.

“U posljednje tri godine smo obogatili ponudu u turističkom dijelu sa prostorijom koju nazivamo muzejska soba, gdje smo izložili dio arheoloških nalaza koji su pronađeni prilikom iskopavanja temelja musafirhane. Taj poduhvat je vodio profesor Imamović. Dio građe je izložen kao racionalan dokaz o životu i prisustvu, te tragovima života prije toliko godina. Pored tih nalaza iz dvorišta koji pripadaju Osmanskom periodu, u jednoj vitrini smo izložili i nalaze iz pećine u sredini litice. Pojedini nalazi iz tog dijela prema Imamoviću su prahistorijski period. Ovaj lokalitet je bio primamljiv i prije nego što se tu našla tekija. Soba je novijeg datuma u ponudi i prezentaciji tekije i onoga što ona jeste. Uz arheološke nalaze imamo i video zapise što je naša produkcija radila, u trajanju od 12 minuta na tri jezika. On može pružiti osnovne informacije ljudima koji ne uđu u tekiju da dobiju informaciju. Što se tiče posjeta još smo u oporavku od korone, iako je to druga sezona. Zadovoljni smo jer napreduje, vraćamo se na parametre iz predpandemijskog perioda. To je ta 2019. godina. Bila je brojčano najjača. Tu smo negdje. Sa procentualnim dijelom smo blizu 2019. U svakom slučaju možemo biti zadovoljni oporavkom“, istakao je Džiho.

Derviška tekija jeste najvažniji i najposjećeniji objekat u Blagaju, ali daleko od toga da je jedina atrakcija u ovom malom mjestu. Turistički potencijal je ogroman.

“Još od 2006. godine kada je Čajka radila strategiju za razvoj turizma na području regiona Velež i naravno u taj dio bio je uključen i Blagaj, prepoznat je ogroman kapacitet i mogućnost razvoja raznih vrsta turizama na ovom području. Između ostalog, bio je veliki fokus na eko turizam. Blagaj posjeduje i prirodno, i kulturno, i historijsko, i sva druga bogatstva, te vidimo da svake godine sve veći broj turista dolazi u Blagaj. Ta bi ponuda trebala biti uvezana i sinhronizovana, i ono što ja uvijek ponavljam jeste da Blagaj mora imati razvojni plan i strategiju za narednih pet ili deset godina“, kazao je predsjednik Omladinskog kluba “Novi val“ Adnan Đuliman.

 

Niz je atrakcija vezanih za samu rijeku Bunu.

“Ono što ljudi mogu doživjeti u Blagaju jeste ono što je najatraktivnije – vile sa bazenima, kuće i objekti, posjeta Starom gradu, Vrelo Bune, kanu niz Bunu, sportsko penjanje – nezaobilazna priča, te uz Bunicu vožnja čamcem. Mislim da bi se ponuda Blagaja mogla više proširiti na domaćinstva i ruralni turizam. Tu mislim na plato Podveležja, Vranjeviće, Svačiće… Blagaj kao Blagaj ima odličan položaj, kapacitete, i sve ostalo, ali se mora raditi na sinhronizaciji i uređenju svega toga“, smatra Đuliman.

 

bhrt