U Bosni i Hercegovini tokom prvih šest mjeseci ove godine rođeno je 10. 831 dijete, 2,79 posto manje nego u istom periodu prošle godine, pokazuju zvanični podaci.
Istovremeno u prvih šest mjeseci ove godine umrlo je 18.162 lica, 5,14% više nego u prvih šest mjeseci 2024.godine.
Prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH tokom prvih šest mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini je sklopljeno 6.129 brakova, što u odnosu na isti period 2024. godine pokazuje smanjenje za 4,13%. Tokom prvih šest mjeseci razvedeno je 1.009 brakova, 5,44% manje u odnosu na isti period prošle godine.
Kako stoje Hrvatska i Srbija
Pad nataliteta više se ne može posmatrati samo kao statistika, već ozbiljan problem koji je zahvatio gotovo sve zemlje kako u našem okruženju tako globalno.
Republički zavod za statistiku (RZZS) saopštio je kako je u prvih pet meseci ove godine u Srbiji zabilježen negativni prirodni priraštaj od 18.513 osoba.
“U periodu januar-maj 2025. godine, broj živorođenih iznosio je 22.351. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 24.114, bilježi se pad od 1.763 odnosno za 7,3 posto.
Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno 32.069 djece, najmanje u posljednjem desetljeću, prenio je Glas Slavonije, navodeći kako su negativni trendovi najizraženiji u slavonskim i ličkim županijama, dok se priobalne regije bilježe kao rijetki primjeri migracijskog rasta, uglavnom zahvaljujući doseljavanju stranih radnika.
Trenutno, Evropa i Sjeverna Amerika imaju najniže stope fertiliteta na svijetu, sa 1,4 odnosno 1,6 porođaja po ženi.
Afrika se još drži
Za razliku od globalnog prosjeka, Afrika je i dalje regija s najvišim stopama fertiliteta, procijenjenim na 4.0 u ovoj godini. Međutim, i u Africi se očekuje postepen pad prema 2.0 do kraja stoljeća. Također se predviđa kako će do 2100. godine, žene mlađe od 25 godina imati mnogo manji udio porođaja nego žene starosti od 25 do 34 godine u svakoj regiji. I u svakoj regiji osim Afrike, one će također činiti manji udio porođaja nego žene starije od 34 godine.
Dok zemlje poput Afrike i Indije još uvijek bilježe relativno visoke stope fertiliteta, većina razvijenih zemalja suočava se s izazovima starenja stanovništva i smanjenja broja radno sposobnih osoba.
Nekoliko evropskih zemalja je još prije četiri godine potrošilo više od 3,0% BDP-a na porodične programe kao što su dječji dodaci, subvencionirana briga o djeci i poreske olakšice. Naprimjer, Poljska je potrošila oko 3,6% svog BDP-a na porodične beneficije, uključujući 2,5% na novčane transfere vezane za djecu. Island je izdvojio oko 3,8% svog BDP-a – najveći udio u OECD-u. SAD oko 1,0% svog BDP-a, a Japan 2,4% svog bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Analitičari sugeriraju kako uzrok za pad nataliteta nije jedan, već se može tražiti u odgađanju roditeljstva, visokim troškovima života, stanovanja i obrazovanja koji često odvraćaju parove od osnivanja porodica, zatim socijalne promjene, ali ne treba isključiti i zdravstveni problem, gdje mnogi parovi nisu u mogućnosti ostvariti se u ulozi roditelja. Procjenjuje se da oko 10–15% parova reproduktivne dobi (15–49 godina) ima poteškoća sa začećem.
WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) i studije poput one iz jednog od najprestižnijih i najutjecajnijih medicinskih i zdravstvenih časopisa na svijetu, navode da su problemi s fertilitetom prisutni u svim regijama svijeta, te da uzroci variraju.
Šta kažu stručnjaci
Kako je ranije za Forbes BiH pojasnio Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, balkanski prostor će se po strukturi značajno promijeniti, upravo zbog stanovitih migracijskih kretanja stanovništva prema zemljama zapada (zbog posla ili drugih razloga, op.a), te će nepostojanje dugoročnih strategija planiranja vezano za dinamiku kretanja stanovništva i ekonomskog razvoja, imati svoje posljedice.
“Prema podacima internacionalnih organizacija, koje rade procjene, ukoliko se nastavi postojeći trend, BiH će 2070.godine imati milion i po stanovnika od čega će 40 posto biti starije od 65 godina. Ako uzmemo u obzir afrički kontinent, prosječna starost u tim zemljama je između 15 i 18 godina, kod nas je prosječna starost 43 godine po procjenama, po popisu stanovništva 39.5”, kaže Osmić.
