Blog

Članice Drvnog klastera BiH “Namještaj i drvo” će ove godine učestvovati i izlagati svoje proizvode na najvećem sajmu namještaja u Evropi za veletrgovce “ MOW 2023“ u izložbenom centru Bad Salzuflen, Njemačka.

-Na 150 m2 izložbenog prostora predstavit će se kompanije iz cijele BiH sa svojim najnovijim modelima, a kompanije koje ne izlažu direktno mogu se predstaviti sa svojim katalozima i reklamnim materijalom i iskoristiti šansu za sklapanje poslova na najkonkuretnijem evropskom tržištu koje realno ima najbolje cijene za proizvođače. Štand će biti centralno mjesto okupljanja i susreta za privrednike i udruženja koji imaju svoje biznise i područja djelovanja u zapadnoj Evropi – rekao je Feni Dinko Mujkić, predsjednik udruženja Drvni klaster BiH “Namještaj i drvo” i organizator učešća bh. delegacije.

Kompanije koje će izlagati svoje proizvode su „Standard“ Prnjavor, „Drvoprodex“ Karanovac Banja Luka, „Pašinac“ Teslić, „Malak Janj“ Donji Vakuf, „Tisakomerc“ Žepče, „Sani global“ Bihać, „Prlić“ Žepče i „Design Zone“ Drvnog klastera „Namještaj i drvo“.

Na sajmu „MOW“ se svake godine predstavljaju firme koje imaju dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i dizajnu namještaja. MOW predstavlja aktuelno visokoprodavanu robu spremnu za serijsku proizvodnju i za isporuku, za sve prostore: od modernog, modularnog luksuznog namještaja do namještaja za dnevne sobe, kao i masivni namještaj, kupaonski, kancelarijski kuhinjski namještaj, kućne dodatke i specijalizirani asortiman i repromaterijale, u ukupno 22 hale. Sajam će biti otvoren od 17. do 21 septembra ove godine.

izvor: Fena

U Bosni i Hercegovini povećava se broj slučajeva vršnjačkog nasilja na što upozoravaju i ombudsmeni. Nasilje se najčešće događa u školama i u posljednje je vrijeme češće ono emocionalno ili psihičko koje je i teže dokazivo, a žrtve su najčešće prepuštene same sebi.

Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su na osnovu zaprimljenih žalbi građana, ali i kontinuiranog praćenja izvještavanja medija o aktualnim događanjima u društvu ukazali na porast vršnjačkog nasilja, a posebnu su zabrinutost izrazili zbog slučajeva kada se vršnjačko nasilje snima, pa se snimci događaja postavljaju na brojne medijske portale i društvene mreže, što dovodi, kako kažu, do dodatne traumatiziranosti žrtve nasilja i ugrožavanja prava na privatnost.

Nasilje među djecom obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među njima, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja.

Škola je mjesto gdje je vršnjačko nasilje najprisutnije zbog velikog i svakodnevnog protoka djece, rekli su u razgovoru za Fenu Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, upozorivši pritom da se se veoma često pojedini oblici nasilja nastavljaju i izvan škole, naročito upotrebom suvremenih sredstava komunikacije (primjerice kada se slučaj fizičkog nasilja u školi proširi putem društvenih mreža i raznim neprimjernim ili uvredljivim komentarima prouzrokuje i posljedice psihičkog nasilja).

“Ponekad su zastrašujuće i zabrinjavajuće informacije iz medija da se za nasilje znalo i ranije, ali da nitko od nadležnih nije reagirao i da to nije bio jedini slučaj nasilja. U svim slučajevima nasilja, prevencija nasilja je najbitniji korak i od velike važnosti je prepoznati prve oblike nasilja kako bi se radilo i s eventualnim budućim nasilnicima koji su također dio društva” – nadodaju ombudsmeni.

Psiholozi u školama i predškolskim ustanovama 

Mario Brkić, psiholog uposlen u OŠ Marka Marulića Ljubuški kaže kako na razini BiH nemamo jedinstvene podatke o pojavnosti vršnjačkog nasilja ili barem njemu nisu poznati.

Problem našeg društva je, smatra on, što se skoro ništa ne radi strateški već se povremeno aktualiziraju teme koje su dobile dovoljno prostora u medijima, pa tako i tema nasilja među djecom,

Po njemu, potrebno je postaviti  pitanja – koji su oblici neprimjerenog i nasilnog ponašanja u porastu među djecom, što je nova pojava i što nam je činiti.

Ono što on bilježi u svojoj praksi kao školski psiholog i što mu je glavni fokus u radu kada je u pitanju vršnjačko nasilje i sukobi je involviranost virtualnog svijeta u cijelu priču.

Djeca sve češće svim svojim relacijama, pa tako i onim problematičnim dodaju neki oblik neprimjerene komunikacije preko interneta. Dakle, ili je nešto počelo u školi, a nastavilo se preko interneta ili obratno, napominje Brkić.

Osnovna škola Marka Marulića Ljubuški je među prvima imala uposlenog psihologa, a Brkić je tu zaposlen već desetu godinu.

Kaže kako su s godinama prvo učenici, a onda i njihovi roditelji znatno otvoreniji u traženju  pomoći struke.

“Sve je to plod naših zalaganja da otvorimo komunikaciju s učenicima i zajednicom, tako se stječe povjerenje i tako djeca i roditelji otvorenije dolaze tražiti pomoć kad im treba. Nije to više stvar samo prijave nečeg što se djetetu događa s vršnjacima, već i briga za mentalno zdravlje nevezano za vršnjačke relacije”, dodaje.

Više na: Večernji list BiH

Federalno ministarstvo financija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih branitelja te nositelje ratnih odlikovanja za avgust 2023. godine, u ukupnom iznosu od 28.636.195,69 KM.

Također su osigurana sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoć) i invalidnina za civilne žrtve rata za prošli mjesec u ukupnom iznosu od 22.467.979,93 KM.

Nalozi za isplatu invalidnina ovim kategorijama su upućeni prema bankama, saopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Pismenost je ključna pretpostavka za emancipaciju svakog čovjeka, izvor njegovog samopoštovanja,šansa da napreduje, zarađuje, spoznaje sebe i svijet u kojem živi. Ali, pismenost nije sama sebi svrha. Ona je temeljno ljudsko pravo na kojem i u 21. stoljeću, možda više nego ikad treba insistirati.

Zato se 8. septembar svake godine, od 1967. na prijedlog UNESCO-a  obilježava kao Međunarodni dan pismenosti.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH ima 2,8%, dakle gotovo 90 000 nepismenih. Prema istraživanju UNESCO-a, to je najveća stopa nepismenosti u regiji.  U Srbiji je taj postotak 1,8 % , slijedi Crna Gora sa 1,5 %,  dok je u Hrvatskoj stopa  nepismenosti iznosi 0,8 %.

UNESCO je nadalje u svom istraživanju naveo, kako se prema broju nepismenih, BiH nalazi u rangu nerazvijenih afričkih zemalja.

Ti podaci, nadalje govore da je u našoj zemlji funkcionalni nepismena čak trećina ljudi, što znači da nemaju završenu ni osnovnu školu i znaju se samo potpisati. Taj broj na selu je veći i iznosi 70%.

– U gradskim sredinama BiH u dobu između 25 i 35 godine bez završene osnovne škole je gotovo 7,75% i 22% žena. U okolini gradova bez osnovnog obrazovanja je 16% muškaraca i 45,5% žena, dok u seoskim područjima taj postotak iznosi gotovo 25% za muškarce i 47,5% za žene, naveli su iz UNESCO-a.

Poraznoj statistici doprinose i rezultati  PISA istraživanja iz 2018. godine koje je javnosti predočila Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje. Ti podaci pokazuju da 50% bh. srednjoškolaca nema funkcionalnu odnosno čitalačku pismenost, što uključuje razumijevanje i interpretaciju različiih vrsta tekstova.

Prema međunarodnom istraživanju “TIMSS 2019” , koje se odnosilo na praćenje učeničkih postignuća u matematici i prirodnim znanostima, pokazalo se da čak četvrtina bh. učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni osnovni nivo matematičkih znanja i vještina.

Pismenost je dakle mnogo opširniji pojam od proste sposobnosti čitanja i pisanja.

U modernom svijetu pod pismenošću se podrazumijeva i digitalna, informatička, financijska, pravna i druge vrste pismenosti. Posebno je zabrinjavajući podatak Agencije za statistiku BiH o samo 38 posto informatički pismenih u Bosni i Hercegovini.

Statistike su porazne a problem alarmantan i treba ga rješavati, između ostalog i kroz programe obrazovanja te opismenjavanja odraslih, kroz osmišljavanje nastavnih planova i programa prema ishodištima učenja s preciznim obimom znanja koji svaki učenik, shodno uzrastu treba usvojiti.

Dok obrazovni sistem ne pronađe strategiju kako obrazovne agende iz teorije pretočiti u praksu, lingvisti apeliraju na kulturu čitanja, odnosno promoviranja čitalačkih i praviopisnih vrijednosti te  kontinuiranog učenja o vlastitoj jezičkoj tradiciji.

S kulturom čitanja povezano je i razumijevanje bogatstva bh. pisane i naše jezičke raznolikosti, o čemu svjedoči srednjovjekovna Povelja Kulina bana ili prvi bosansko-turski rječnik koji je prije 392 godine  napisao Muhamed Hevai Uskufi (iz 1631. godine ).

U genezi naše  pismenosti (uz  glagoljicu, bosančicu, ćirilicu i latinicu) svakako važno mjesto pripada i alhamijado književnosti, pisanoj bosanskim jezikom na arebici.

Zbog općeg napretka i prosperiteta društva, opismenjavanje, a time i obrazovanje – čitanje , mora biti  dugoročan i strateški potpuno osmišljen cilj. U tom kontekstu treba posmatrati i jezik; bosanski, hrvatski, srpski – kao put  kosmopolitizma i edukacije, nikako segregacije te ideološko-političke nadmoći.

I, usprkos nekim tvrdnjama da nas društvene mreže zatupljuju i čine robovima osrednjosti, stručnjaci ipak smatraju da će se broj nepismenih u BiH u narednim razdoblju značajno smanjivati, upravo zbog veće upotrebe modernih komunikacija što bi moglo utjecati i na jačanje funkcionalne pismenosti stanovništva.

izvor: drukciji.ba