Blog

  • Cijeli jedan grad na sjeveru Evrope morat će se preseliti zgradu po zgradu

    Cijeli jedan grad na sjeveru Evrope morat će se preseliti zgradu po zgradu

    Cijeli jedan grad na sjeveru Evropu mora se preseliti, i to ”zgradu po zgradu” na potpuno novu lokaciju nakon nevjerovatnog i pomalo strašnog otkrića.

    Rudnik željezne rude

    Živopisna Kiruna nalazi se na krajnjem sjeveru švedske Laponije, a od 2016. godine imala je nešto više od 17.000 stanovnika. Grad svakako ima i mnogo povijesti, zahvaljujući ogromnom rudniku željezne rude i podzemnom centru koji je otvoren za posjetioce.

    Nedavno su u Kiruni pronađeni vrijedni minerali, a najveće poznato nalazište elemenata rijetke zemlje pronađeno je u gradu početkom ove godine. Ovi posebni elementi koriste se za proizvodnju baterija za električne automobile i vjetroturbina.

    Nakon toga, zamjenica premijera Švedske Eba Buš (Ebba Busch) označila je svoju domovinu kao ”zlatni rudnik” i pozvala ostatak Evrope da ”nauči lekciju”. Rat u Ukrajini natjerao je ostatak svijeta na to da prestane biti toliko ovisan o Rusima kada su u pitanju resursi, a rudnik željezne rude pronađen u Kiruni, kojim upravlja švedska državna kompanija LAB, proizvodi 80 posto opskrbe Evropske unije, dakle Evropa o ovome ipak neće biti ovisna. Međutim, Kirunin nevjerovatan uspjeh u rudarenju donio je i jedan golemi problem.

    Puca zemlja

    Svaki dan se iz rudnika izvuče ruda u vrijednosti od šest Ajfelovih tornjeva, što uzrokuje deformaciju tla na njegovoj zapadnoj granici. Takvi problemi dovode stanovnike u opasnost, a istovremeno prijete da progutaju grad. Zapravo, lokalni izvještaji sugeriraju da su u bolnici u gradu pronađene pukotine, dok se lokalna škola više ne smatra sigurnom za učenike i nastavnike. Zbog svih rizika, sada je u toku projekt za premještanje Kirune 2,9 milje istočno od starog grada – nešto što se očekuje da će biti dovršeno do 2026. godine.

    Omogućit će da historijske znamenitosti poput crkve koja je otvorena 1912. godine nastave s radom kako je bilo. Projekt će dovesti do toga da gotovo 6.000 ljudi preseli svoje domove.

    izvor: avaz.ba

  • Preventivna akcija policije i osnovaca Treće OŠ Oborci

    Preventivna akcija policije i osnovaca Treće OŠ Oborci

    U okviru edukacije djece o sigurnosti u saobraćaju u Trećoj OŠ Oborci organizirana je terenska obuka u saradnji sa PS Donji Vakuf.

    U cilju stvaranja što povoljnijih uslova za sigurnost učestvovanja učenika u saobraćaju, posebno najmlađih PS Donji Vakuf na početku školske godine provodi niz aktivnosti u okviru akcije “Sigurna djeca – osigurana budućnost”.

    Učenici Treće OŠ Oborci   zajedno sa pripadnicima Policijske stanice Donji Vakuf kontrolisali su saobraćaj,te   pozvali vozače da budu posebno oprezni u zonama u kojima se kreću đaci od kuće do škole i obrnuto.
    foto: Treća oŠ Oborci / fb
  • U Prvoj osnovnoj školi Donji Vakuf obilježen Evropski dan jezika

    U Prvoj osnovnoj školi Donji Vakuf obilježen Evropski dan jezika

    Evropski dan jezika obilježava se 26. septembra svake godine kako bi se promovisala jezična raznolikost i višejezičnost u Evropi.
    Aktiv stranih jezika naše škole je zajedno sa učenicima svih razreda organizovao niz aktivnosti na današnji datum.
    U školskom holu su se kroz “jezičnu izložbu” predstavili različiti jezici. Izložene su zanimljive činjenice i fraze na bosanskom, španskom, italijanskom, turskom, njemačkom i ruskom jeziku.
    Pored ove aktivnosti, predstavljena je i međunarodna hrana specifična za svaku državu, a učenici su imali priliku probati tradicionalnu hranu iz različitih evropskih zemalja. Također, akcenat je bio i na promovisanju kulture i tradicije pomenutih država i jezika.
    Učenici su pokazali veliko interesovanje za ove aktivnosti, zapjevali su i zaplesali uz tradicionalne igre od Bosne, preko Njemačke i Turske, pa sve do Rusije, Italije i Španije. S ponosom možemo reći da se danas u našoj školi slavilo bogatstvo različitih jezika i kultura.
    izvor: fb / Prva OŠ Donji Vakuf
  • Nakon više od pola vijeka prestaje izlaziti kultni strip

    Nakon više od pola vijeka prestaje izlaziti kultni strip

    Bliži se kraj Alana Forda. Njegov tvorac i izdavač Luciano Secchi, poznatiji pod pseudonimom Max Bunker, nakon izlaska 650. jubilarne epizode rekao je talijanskim novinarima da su avanture Alana Forda došle kraju.

    “Moram priznati da sam se umorio od Alana Forda. Odlučili smo da će izlaziti još deset brojeva i onda je kraj. Zamijenit će ga novi lik, ovaj put ženski. Zvat će se Petra”, rekao je za TV kuću TGR Lombardia.

    Secchi je u svojoj talijanskoj radionici zajedno s ilustratorom Robertom Raviolom, poznatim i pod pseudonimom Magnus, stvorio Alana Forda.

    Strip je nastao krajem 60-ih godina, a radnja se vrti oko nesretnih tajnih agenata koji se bore protiv niza bizarnih zlikovaca. Radnja je smještena u New Yorku i nudi razne kritike na pojedine aspekte američkog društva, poput nesmiljena kapitalizma ili rasizma.

    I dok je u nekim zemljama, poput Francuske i Danske, Alan Ford ukinut jer se nije čitao, najveću je popularnost imao u Jugoslaviji, posebno u Hrvatskoj, gdje je počeo izlaziti početkom 1970-ih. U Italiji je njegova popularnost brzo izblijedjela, ali u Jugoslaviji je bio instant hit čiji se utjecaj proširio pop kulturom i izdržao test vremena pa se nova izdanja redovno tiskaju.

    “Vrlo je rijetko da strani kulturni proizvod postaje neodvojivi dio kulturnog nasljeđa zemlje primateljice”, kazao je Lazar Džamić, autor knjige o uspjehu Alana Forda u Jugoslaviji. Ključni faktor za uspjeh Alana Forda na Balkanu je prijevod Nenada i Davora Brixyja, oca i sina koji su uspjeli prenijeti osebujan milanski humor na hrvatski i stvoriti novi oblik slenga.

    Strip nikad nije preveden na engleski jezik, stoga nije doživio globalnu popularnost.

    izvor: drukciji.ba

  • Neki od osumnjičenih za kopanje sudskog depoa u Podgorici autobusom pobjegli za Sarajevo

    Neki od osumnjičenih za kopanje sudskog depoa u Podgorici autobusom pobjegli za Sarajevo

    Neki od osumnjičenih za obijanje sudskog depoa iz Crne Gore pobjegli su 11. septembra, autobusom na relaciji Podgorica – Sarajevo, preko graničnog prelaza Šćepan polje, a drugi su granicu prešli na Dobrakovu, saznaju “Vijesti” iz više izvora.

    To su utvrdili tužilaštvo i policija, u istrazi krađe dokaza iz depoa Višeg suda u Podgorici, koja je otkrivena 11. septembra ujutro.

    Sagovornici “Vijesti” nisu objasnili ko je od četvorice osumnjičenih srpskih državljana izašao na kom prelazu.

    Oni su državu napustili nekoliko sati nakon što su u Botunu ostavili kombi korišten za “probijanje” tunela do Višeg suda.

    Zbog činjenice da su opremu sakrili prije nego je otkrivena provala u depo, istražitelji vjeruju da su lopovi iz te sudske prostorije uzeli ono za šta su došli i/ili kontaminirali materijalne dokaze.

    Da li je bilo pomoći

    Provjeravaju, međutim, da li im je neko iz Višeg suda u Podgorici pomagao u odabiru spisa predmeta, rečeno je “Vijestima” nezvanično.

    Da sakriju kombi i alat korišten za kopanje 30 metara dugog tunela, kroz koji su krali dokaze, prema tvrdnjama tužilaštva pomogao im je jedini do sada uhapšeni u toj istrazi, Podgoričanin Predrag Mirotić (31).

    Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici i policija utvrdili su da je on 11. septembra, oko tri sata poslije ponoći, svojim automobilom navodio kombi do mjesta gdje je sakriven, a potom jednog od osumnjičenih vratio do Zabjela.

    Četvorka iz Loznice – Veljko Marković (32), njegov stric Milan Marković (53), Dejan Jovanović (30) i Vladimir Erić (32), tog dana pobjegla je iz Podgorice.

    Te državljane Srbije istražitelji sumnjiče da su od kraja jula do 11. septembra kopali tunel do sudskog depoa, a potom i ukrali veoma važne dokaze za neka krivična djela.

    Policija, kako su kazali ranije, vjeruje da su to činili za račun kavačkog klana i po njihovom nalogu, ali su iz tužilaštva kazali da još nemaju dokaze za takve tvrdnje.

    Potraga za Katarinom Baćović

    U istrazi obijanja depoa, policija i tužilaštvo saslušali su nekoliko desetina svjedoka, među kojima i predsjednika Višeg suda Borisa Savića i njegove saradnike.

    Policajcima je izjavu dala i M. B. upraviteljica sudske pisarnice, za čijom kćerkom Katarinom Baćović policija traga zbog sumnje da je dio kriminalne grupe koja je obila depo.

    Ona je, prema tvrdnjama istražitelja, koristeći falsifikovanu ličnu kartu iznajmila stan u suterenu zgrade u podgoričkoj Njegoševoj 12, odakle je prokopan podzemni prolaz do zgrade suda.

    Provala u sudski depo primijećena je prije dvije sedmice, kada su nadležni najprije utvrdili da je neko “samo” ispreturao dokaze.

    Međutim, dok je još trajao uviđaj u obijenom depou i letimični popis dokaza u najvažnijim predmetima, otkriveno je da su lopovi u depo ušli kroz tunel.

    Određivanje pritvora

    Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici danas bi trebalo da sasluša Predraga Mirotića i odluči o prijedlogu tužioca Marka Mugoše – da tom tridesetjednogodišnjaku odredi pritvor.

    Ranije jučer sudija je odbio žalbu braniteljke Mirotića, advokatice Tijane Živković, izjavljenu na rješenje o zadržavanju tog osumnjičenog.

    – Sudija za istragu je našao da je rješenje o zadržavanju osumnjičenog zakonito, te da okolnosti iz spisa predmeta, a naročito ranija višestuka osuđivanost osumnjičenog, između ostalog i zbog krivičnog djela protiv imovine, ukazuju da postoje razlozi koji opravdavaju zadržavanje zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela. Sudija za istragu je našao da postoji i opasnost od uticanja osumnjičenog na saučesnike, imajući u vidu fazu postupka, zbog čega postoje razlozi za njegovo zadržavanje i po tom osnovu – objasnili su iz suda.

    Mirotića sumnjiče da je izvršio krivična djela kriminalno udruživanje, teška krađa i sprečavanje dokazivanja putem pomaganja.

    Izvor: avaz.ba

     

  • Federalno ministarstvo obrazovanja : Prijavite  grešaka u odobrenim udžbenicima u FBiH

    Federalno ministarstvo obrazovanja : Prijavite grešaka u odobrenim udžbenicima u FBiH

    Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH je stavilo u funkciju email adresu: prijaviudzbenickugresku@fmon.gov.ba, na koju se mogu prijaviti eventualne greške u odobrenim udžbenicima u FBiH.

    Ministarstvo će prikupljati te podatke, te iste analizirati i u skladu s tim adekvatno reagirati.

    Ministarstvo poziva prosvjetne radnike i sve zainteresirane da prijave uočene greške i nepravilnosti, te na taj način daju svoj doprinos.

    Sektor za udžbeničke politike koji će se aktivno baviti problematikom udžbeničke politike, FMON će uspostaviti do kraja ove godine.

    Ministarstvo će se zalagat da pitanje udžbenika i politike izbora udžbenika bude na dnevnom redu ministarstava obrazovanja svih kantona ali i FMON, kako bi osigurali kvalitetno obrazovanje za sve učenike.

    izvor: FMON

  • Košarkaši Proma igraju prijateljsku utakmicu

    Košarkaši Proma igraju prijateljsku utakmicu

    Košarkaši KK Promo Donji Vakuf, u srijedu, 27. septembra 2023. godine u Sportskoj dvorani u Donjem Vakufu igraju prijateljsku utakmicu sa HKK Posušje.
    Utakmica se odigrava od 17 sati.
    Ulaz slobodan
  • BiH nedostaje 600 graničnih policajaca

    BiH nedostaje 600 graničnih policajaca

    Izvor: Srna (A.P.)

    Najizraženiji problem u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine je velika kadrovska nepopunjenost, s obzirom na to da ovoj agenciji nedostaje 600 graničnih policajaca, istaknuto je na sastanku delegacije Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost sa predstavnicima Granične policije u Gradišci.

    Na sastanku je naglašeno da u vezi sa ovim problemom veliku pomoć pružaju Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, Agencija za istrage i zaštitu (SIPA), kao i kantonalni MUP-ovi, što je posebno izraženo u sprečavanju ulaska ilegalnih migranata, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

    Iz Granične policije BiH ocijenili su da bi izmjene i dopune dopune Zakona o policijskim službenicima, te dogradnja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i niza drugih podzakonskih akata bili neophodni za ubrzavanje procesa popune Granične policije BiH s ciljem efikasnijeg terenskog rada i snažnije borbe protiv prekograničnog kriminala i ilegalnih migracija.

    Delegaciju Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost činili su Sanja Vulić, Jasmin Imamović i Slavko Matić, te parlamentarni vojni povjerenik BiH Boško Šiljegović.

    bhrt1

  • Restoran traži konobara i nudi platu od 11.000 eura, ali… – Niko ne želi da radi!

    Restoran traži konobara i nudi platu od 11.000 eura, ali… – Niko ne želi da radi!

    Primjer ugostitelja iz Donje Saske nije jedini. Njemačka agencija za zapošljavanje izvijestila je o 33.160 slobodnih radnih mjesta u ugostiteljstvu u junu…

    Čak 11.000 eura, odnosno 22.000 KM mjesečno bi mogao zaraditi konobar koji se zaposli u mjestu Soderstorfu (Donja Saska) u Njemačkoj. Toliku platu nudi ugostitelj iz ovoog mjesta. Kako navode njemački mediji, ugostitelj očajno pokušava pronaći kadar koji mu nedostaje.

    Teško da je bilo koja druga industrija toliko stradala od pandemije koronavirusa kao restorani i hoteli. Posao sada raste, ali gastronomiji nedostaju deseci tisuća zaposlenika. Restoranska industrija sada pati od nedostatka radnika

    “11.000 eura. Od sada!” S ovim natpisom, Philipp i Christine von Stumm oglašavaju se u Soderstorfu, Donja Saska. Oni su vlasnici stare drvene farme s restoranom u kojemu se održavaju seminari i razna događanjima. Teoretski, rekao je Philipp von Stumm za njemačke medije, mogao bi svake godine ovdje ugostiti 50 vjenčanja. Upita i interesa ima dovoljno, ali ne i radne snage. Zbog toga, može pristati na održavanje između 10 i 15 vjenčanja na godinu.

    NEDOSTAJE KADRA – U KUHINJI, SERVISU, UPRAVI I RAČUNOVODSTVU

    Primjer ugostitelja iz Donje Saske nije jedini. Njemačka agencija za zapošljavanje izvijestila je o 33.160 slobodnih radnih mjesta u ugostiteljstvu u junu, prenosi Fenix-magazin.

    Krovna organizacija koja okuplja ugostitelje – Dehoga pretpostavlja kako nedostaje dvostruko više kvalificiranih radnika.

    U Njemačkoj nedostaje više od 66.000 kuhara, pomoćnika u kuhinji, konobara i drugog uslužnog osoblja. Zbog nedostatka kadra, restorani uvode više slobodnih dana za radnike i skraćuju svoje jelovnike i/ili radno vrijeme.

    OSLOBOĐENJE

  • Objavljena svjetska lista promjene broja stanovnika: Evo koliko je otišlo ljudi iz BiH prošle godine

    Objavljena svjetska lista promjene broja stanovnika: Evo koliko je otišlo ljudi iz BiH prošle godine

    Globalna mreža “World of Statistics” objavila je popis država kod kojih je primjećena najveća promjena broja stanovnika proteklu godinu.

    Prema tom popisu, najveća promjena u broju stanovnika zabilježena je u Ukrajini (2.957,105 stanovnika).

    Naravno, jasno je da se ovo promjena u Ukrajni desila uslijed ratnih dešavanja i agresorskog čina Rusije nad njenim stanovništvom.

    Na drugom mjestu je Japan u kojem je broj umanjen za više od 650 hiljada, a na trećem je Rusija sa 270 hiljada ljudi manje.

    Bosna i Hercegovina je zauzela 16. mjesto jer je državu u proteklih godinu dana napustilo 22.679 osoba. Kada se radi o zemljama u regiji, najviše ljudi je napustilo Srbiju (72.288) i ona je na devetom mjestu. Mjesto ispod BiH je Hrvatska (21.741).

    Kada se radi o onim zemljama u kojima je porastao broj stanovnika, na vrhu je Indija s porastom od 11.4 miliona, te Nigerija 5.2 miliona.

    Radiosarajevo.ba