109 hiljada domaćinstava biće obuhvaćeno ovim projektom. U FBiH će 23. oktobra biti objavljen Javni poziv za selekciju domaćinstava koja će primiti pomoć Evropske unije. Prema akcionom planu i na osnovu sporazuma BiH sa Evropskom komisijom, EU je za podršku energetski siromašnim domaćinstvima na području BiH, u okviru programa za Zapadni Balkan, dodijelila 64.5 miliona KM.
Postoje i drugi projekti koji će biti realizovani putem drugih ministarstava, putem kojih EU pomaže BiH, pojasnio je, gostujući u Novom danu, ministar rada i socijalne zaštite FBiH, Adnan Delić. No, ono što zanima građane jesu načini i uslovi na osnovu kojih mogu ostvariti pravo da konkurišu za ovu jednokratnu pomoć.
“Postoje četiri, najugroženije kategorije domaćinstava. Prva su domaćinstva u kojima žive materijalno neosigurane i za rad nesposobne odrasle osobe koje nemaju prijeko potrebnih sredstava za izdržavanje, a kojima je u 12. mjesecu 2022. godine isplaćeno pravo na stalnu novčanu pomoć. Druga kategorija su domaćinstva u kojima žive djeca, koja su, zaključno sa 31.5.2023. godine ostvarila pravo na dječiji dodatak. Treća su domaćinstva, u kojima su najviše dva člana korisnici prava na penziju, u iznosu koji nije viši od iznosa zagarantovane penzije za 12. mjesec 2022. godine. Četvrta kategorija, za koju nemamo nikakvih podataka, a koji će se morati prijaviti putem aplikacije, odnosno, dokumenta – su domaćinstva u kojima je tokom prethodne kalendarske godine jedno ili više maloljetne djece, usljed smrti ili nepoznatog identiteta drugog roditelja, živjelo sa samo jednim roditeljem, koji u tom razdoblju nije ostvario prihode, a koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak, ili nije ostvarivao primanja po osnovu radnog odnosa, u iznosu višem od iznosa najniže plate u FBiH”, pojasnio je Delić.
Javni poziv biće raspisan 23. oktobra, a krajnjim korisnicima, isplatu ovih sredstava vršiće opštine ili gradovi. Rok za isplatu, koji je postavila EU, je april naredne godine.
“Ali, rok je predug i svi saosjećamo s ljudima koji nas konstantno zovu, da ta sredstva budu što ranije isplaćena i učinićemo sve da budu isplaćena do kraja ove godine, kako bi ljudi bili spremni preživjeti ovu zimu”, kaže Delić.
Ministar pojašnjava i na koji način građani mogu konkurisati za ovu pomoć.
“Prijavni obrazac će se nalaziti na stranici ministarstva rada i socijalne politike , na stranicima opština i gradova, podijelićemo te prijavne obrazce i kantonima, moći će se podići i u opštinama u pisanoj formi”, kaže Delić.
“U pitanju je jedna aplikacija, a obrazac će biti veoma jednostavan i svi će moći da ga popune”, kaže Delić, te pojašnjava da se procjenjuje da ima oko 109 hiljada domaćinstava koja imaju pravo na ovu pomoć koja će biti podijeljena u dvije kategorije.
“Prva su penzioneri, koje sljeduje novčana pomoć u iznosu do 300 KM, te ostale kategorije koje mogu dobiti do 600 KM”, navodi.
Federalni ministar pojašnjava i da se radi o, apsolutno, jednokratnoj pomoći.
“Podnosimo izvještaj EU i ovo je uslov za nastavak ovog programa u narednoj godini”, kaže Delić.
Osvrnuo se ministar i na temu rada socijalnih centara u FBiH, te pojasnio šta predviđa Strategija sistema socijalne zaštite i zaštite porodice i djece.
“Kod nas je sve moguće, a centri su najbolji pokazatelj nemara države za neke važne stvari. Centri su, apsolutno, dekapacitirani i materijalno i nematerijalno. Prepušteni na milost nemilost načelnicima i gradonačelnicima, jer su, uglavnom, pod njihovom ingerencijom. Ono što želimo da uradimo je da promijenimo to i radimo na unapređenju poslovanja centara za socijalni rad”, pojašnjava Delić.
Naglašava da su centri dekapacitirani, posebno, stručnim osobljem, te da, ako ono i postoji, uglavnom služi za analitiku. A, u prvom redu, trebaju da pruže pedagošku, psihološku, te svaku drugu vrstu pomoći, preventivnog karaktera. Delić, dalje, navodi da je veoma dobra stvar to što je ministarstvo prvi po prvi put izradilo Strategiju socijalne zaštite, a koja je puštena u proceduru. Cilj je, upravo, jačanje sistema socijalne zaštite.
Ministar tvrdi da Vlada FBiH prepoznaje problem centara za socijalni rad, posebno u smislu femicida, zaštite djece, te da će pomenuta Strategija, sasvim sigurno, donijeti promjene.
“Siguran sam da hoće jer je jasno definisala opredjeljenje svih nas da jačamo centre. Nećete nikad vidjeti ni čuti da su centri obustavili rad zbog uslova u koijima rade jer su jedina lica koji nemaju status službene osobe, a na prvoj su liniji kad im se neko obrati za pomoć. Biću prvi koji ću povesti te proteste i da kažemo da nećemo ni mi raditi ukoliko se naš rad ne poboljša, jer su ti ljudi na marginama. Žive od onoga što ostane od budžeta”, stava je ministar.
Zaključuje da je Strategija dala jasne smjernice i ministarstvu i Vladi i da je važno da ne ostane samo mrtvo slovo na papiru.
izvor: N1
