Dok poslodavci u BiH već mjesecima upozoravaju da u BiH nema ko da radi, te da im u ovom trenutku nedostaje 30.000 radnika, u isto vrijeme na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja nalazi se blizu 180.000 nezaposlenih osoba!
Nadalje u Udruženju poslodavaca FBiH kažu da nemaju koristi od biroa za zapošljavanje jer oni oni postoji samo radi forme i odrđenih privilegija, te da takođe u njihovoj evidenciji i nema radnika koji njima trebaju.
Slično tvrde i u Udruženju poslodavaca Republike Srpske. Kako su njihova istraživanja pokazala jako mali broj evidentiranih na birou zaista traži posao, veliki broj radi u sivoj zoni, koja podrazumijeva i poljoprivredu, te da ne tragaju za zaposlenjem. Na činjenicu da u Zavodima za zapošljavanje tvrde da sa godinama broj nezaposlenih opada, u oba udruženja kažu da je to zbog prirodnih faktora, kao što su smrtni ishodi, ali i odlaska radno sposobnih građana u inostranstvo.
I jedni i drugi rješenje vide u uvozu radne snage.
“Ne radi se o uvozu stranih radnika da bi se dobili jeftiniji radnici, već da bi ih imali upošte u određenim strukama”, naveo je predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović.
I zaista, kakav je smisao Zavoda za zapošljavanje?
Ekonomista Faruk Hadžić smatra da je situacija jako zabrinjavajuća, te da je nužna hitna reakcija vlasti po pitanju reforme tržišta rada.
“Imamo jednu paradoksalnu situaciju, a to je da na evidencijama službi za zapošljavanje imamo veliki broj nezaposlenih osoba, a da opet poslodavci traže uvoz preko 30.000 radnika jer određene profile ne mogu naći na evidencijama. Gotovo je nemoguće da FBiH ima preko 284.000 nezaposlenih na evidencijama.Jedan od razloga zbog čega imamo veliki broj registrovanih nezaposlenih osoba, a u praksi nemamo ni približan isti broj jeste korištenje usluge zdravstvenog osiguranja osoba koje su na evidencijama nezaposlenih osoba.Jedan od prijedloga koji treba aktivno zagovarati, a potrudit ću se da budem jedan od takvih, jeste da se svim građanima omogući da imaju obavezno osnovno zdravstveno osiguranje, ali da se onda razdvoji ko su aktivni tražioci posla i da znamo stvarni nivo nezaposlenosti”, jasan je Hadžić.
Istakao je i kako već sada osjećamo posljedice masovnog iseljavanja, te da mnogi sektori poput građevinskog sektora, poljoprivrede, turizma i usluga, pa i drvnog sektora, imaju ozbiljnih problema sa pronalaskom radne snage.
“Ako razdvojimo aktivne tražioce posla od onih koji već rade ili su napustili državu, ali su na evidencijama zbog zdravstvenog osiguranja, pomoći ćemo da znamo sa čime raspolažemo na tržištu rada. Znam da je ovo delikatno i možda kontraverzno pitanje za rješavanje, jer u ovom slučaju bi za kratko vrijeme imali veliko smanjenje registrovane nezaposlenosti, koje ne bi bilo praćeno rastom registrovane zaposlenosti”, zaključuje Hadžić.
Zastupnik SBiH u Parlamentu FBiH Admir Čavalić navodi da je predložio jednostavno rješenje, inicijativu za koju je dobio pozitivno mišljenje od Fonda.
Odlazak jedne mlade osobe ne znači gubitak jednog radnog mjesta, već tri
Ono što se takođe ne smije zanemarite jeste činjenica da se na zavodima za zapošljavanje nalazi sve starija radna snaga što dodatno usložnjava problem zadovoljenja potreba na tržištu rada.
Stoga je ključno zadržati mlade ljude u BiH, jer upravo nam ta radna snaga odlazi.
Nermin Oruč, direktor sarajevskog Centra za razvojne evaluacije i društvena istraživanja naglasio kako odlazak jedne mlade osobe ne znači gubitak jednog radnog mjesta, već tri radna mjesta koje ta mlada osoba generiše.
Naglasio je i kako je situacija na tržištu rada ključna za zadržavanje mladih osoba u zemlji, a da je situacija takva da ulazak na tržište rada i napredovanje u karijeri nisu zasnovani na realnim postignućima i da to mora da se promijeni.
“Mladi ljudi imaju teškoće u tranziciji iz obrazovanog sistema na tržište rada. Ona traje predugo, mladi su nezaposleni dugo vremena, teško nalaze poslove. Nadalje, u slučaju zapošljavanja mladi ljudi su često u situaciji da su uslovi rada koji im se nude puno lošiji od uslova koji se nude starijim grupama radnika. Kada razgovarate sa mladim ljudima dobijete odgovor da ih poslodavci iskorištavaju, a kada razgovarate sa poslodavcima čujete da mladi ljudi nemaju adekvatnu vještinu i da nemaju dovoljno motivacije. To su sve simptomi, a uzrok su obrazovni programi, koji imaju jako puno nedostataka”, istakao je Oruč.
Udruženje poslodavaca FBiH već je poduzelo određene korake zbog neuređenog tržište rada, nepostojanja evidencija aktivnih tražioca posla koje bi pratile stvarne potrebe za radnom snagom, limitiranog uvoza radne snage, te sistema školstva koji ne prati potrebe tržišta rada što će, uvjereni su, u budućnosti rezultirati velikim nedostatkom radne snage.
Sačinili su dokument “Šta poslodavci očekuju od vlasti” u kome je predloženo 40 prijedloga propisa na svim nivoima vlasti u BiH kojim se daju konkretni prijedlozi za poboljšanje stanja u funkcionisanju realnog sektora.
Sada su na potezu bh. vlasti.
6yka.ba
