Blog

  • Begović: Imao sam probleme sa pojedinim članovima FSBiH, otjeran sam iz reprezentacije

    Begović: Imao sam probleme sa pojedinim članovima FSBiH, otjeran sam iz reprezentacije

    Golman Queens Park Rangersa, Asmir Begović, već nekoliko godina nije član fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine iako mnogi smatraju da još uvijek ima mnogo toga za ponuditi našem nacionalnom timu.

    Begović je u intervjuu za “Numero Diez” govorio o brojnim stvarima, a neizostavna tema bila je i reprezentacija Bosne i Hercegovine.

    Iskusni čuvar mreže je rekao kako je imao probleme sa pojedinim članovima Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, ali i da je otjeran iz nacionalnog tima.

    “Rodio sam se u Bosni i Hercegovini, ali sam zbog rata zajedno sa porodicom morao napustiti zemlju. Živjeli smo u Njemačkoj kratko prije nego li smo se preselili u Kanadu gdje je počela moja nogometna karijera. Igrao sam za mlade reprezentacije Kanade i postojala je ozbiljna mogućnost da zaigram za seniorsku reprezentaciju Kanade”, rekao je begović.

     

    Ističe kako nije bilo dileme, te da ne žali zbog odluke da brani za Zmajeve.

    “Nakon toga se pojavila prilika da predstavljam domovinu Bosnu i Hercegovinu. Odmah sam prihvatio poziv i ne žalim zbog te odluke. Kroz moju karijeru je bilo nekih problema sa nekim predstavnicima Saveza i u suštini sam bio primoran da prekinem reprezentativnu karijeru prerano. Bilo kako bilo, to je još uvijek moj dom, moji ljudi i moja reprezentacija i niko mi to ne može oduzeti. Sa zadovoljstvom sam igrao za BiH ispred najboljih navijača u državi i veoma sam ponosan što sam dio historijskog rezultata, plasmana na Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazil”, rekao je Begović.

     

    Popularni “Bega” za naš nacionalni tim je branio u 63 navrata. Posljednji put 2020. godine protiv selekcije Poljske

  • Tokom vikenda mnoštvo sadržaja u našem gradu

    Tokom vikenda mnoštvo sadržaja u našem gradu

    Tokom vikenda, u našem gradu bit će upriličeno nekoliko događaja, kako sportskog, tako i vjerskog i kulturnog karaktera.

    Rukometni klub Donji Vakuf, u okviru 1. Lige FBiH – grupa Sjever u Sportkoj dvorani ugostit će ekipu RK Kakanj. Utakmnica se igra danas s početkom u 16 sati.

    A danas će u Sportskoj dvorani s početkom u 19 sati biti održano predavanje u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf, a predavači će biti mr. Ammar Bašić i Mustafa Isaković.

    Prije predavanja, također u organizaciji Medžlisa IZ Donji Vakuf i Mreže mladih bit će održana protestna šetnja: “Palestina vas zove”. Okupljanje je zakazano u 18 sati i 30 minuta ( poslije jacija namaza) na Trgu Ibrahim – bega Malkoča. Nakon prigodnog obraćanja, protestna šetnja će biti nastavljena prema Sportskoj dvorani.

    Sportsko-ribolovno društvo Vrbas Donji Vakuf, organizuje OPEN KUP-FLY FISHING              ” Srebreni princ”. Takmičenje će se održati u nedjelju, 5. novembra 2023. godine u Donjem Vakufu na takmičarskoj stazi za fly fishing na rijeci Vrbas.

    U okviru A2 Lige KS BiH, grupa Sjever, seniori  ŠK “Never Stop” u nedjelju,05. novembra ugostiti će ekipu  KK “Bosna” Kalesija. Susret će se odigrati u Sportskoj dvorani Donji Vakuf od 16 sati. Ulaz : 2 KM. Za djecu do 14 godina, članove bilo kojeg sportskog kluba iz Donjeg Vakufa koji djeluju pri Sportskom savezu, ulaz je besplatan.

    U nedjelju, u našem gradu, domaću utakmicu će odigrati MNK Iskra Vrbas iz Bugojna. Svi ljubitelji malog nogometa mogu pogledati ovu utakmicu u Sportskoj dvorani, a navedeni događaj počinje u 19 sati.

    Utakmica petog kola Prvenstva BiH za košarkaše između KK “Promo” Donji Vakuf i KK “Mladost” Mrkonjić Grad igrat će se u ponedjeljak, 6. novembra, u 18:00 sati.

    – Razlog za pomjeranje termina je zauzetost naše sportske dvorane. Ipak, sigurni smo da neće izostati uobičajena podrška Momcima s Vrbasa, pogotovo jer nam u goste dolazi ekipa Mladosti, s kojom smo uvijek igrali kvalitetne i veoma uzbudljive susrete.- ističu iz KK”Promo” Donji Vakuf.

     

  • Nevrijeme pogodilo veliki broj evropskih zemalja: Oluja stigla u Sloveniju i Hrvatsku

    Nevrijeme pogodilo veliki broj evropskih zemalja: Oluja stigla u Sloveniju i Hrvatsku

    U poplavama u Toskani, centralnoj Italiji i u Portugalu stradalo je najmanje šest osoba, čime je privremeni broj mrtvih širom zapadne Evrope povećan na 15 od jake kiše i rekordnih vjetrova koje je donijela oluja Ciaran. Nevrijeme inače pogađa veliki broj evropskih zemalja.

    Eugenio Giani, predsjednik Toskane, objavio je u petak vanredno stanje, opisujući situaciju kao “zaista vrlo ozbiljnu”. Saopćio je kako je iza njih “duga i složena noć za cijeli regionalni sistem civilne zaštite”.

     

    Srušio se most

    Postojala je bojazan da bi rijeka Arno mogla poplaviti grad Firencu nakon što je nekoliko obližnjih gradova bilo preplavljeno, ali Giani je potvrdio kako ipak nije došlo do plavljenja.

    U blizini grada Pistoje srušio se most, pri čemu su dvije osobe poginule. Još jedna osoba preminula je u gradu Rosignano, dok su druge dvije žrtve bile starije osobe koje žive u gradiću Montemurlo, sjeverozapadno od Firence, javljaju italijanski mediji.

    Giani je rekao da je među mrtvima bio i 85-godišnji muškarac koji je pronađen udavljen u prizemlju svog staračkog doma.

    – Ono što se večeras dogodilo u Toskani ima ime: klimatske promjene – napisao je Giani na X, ranije poznatom kao Twitter.

    Rekordni vjetrovi u Francuskoj pustoše kuće uzrokujući haos u putovanju i prekidaju struju velikom broju ljudi širom zemlje. Vjetar jačine više od 190 km/h pogodio je sjeverni vrh francuske atlantske obale, čupajući drveće i raznijevši prozore. Ogromni valovi zabili su francuske luke i obale, dok je vjetar izravnao ulične znakove i strgao krovove.

    Oboreno drveće blokiralo je puteve širom zapadne Francuske. Oko 1,2 miliona francuskih domaćinstava je izgubilo struju, saopćila je elektroprivreda. To uključuje otprilike polovinu domova u Bretanji, poluotoku koji je najteže pogođen olujom Ciaran.

    Veliki dio Španije bio je pogođen jakim kišama i olujnim vjetrom, gradski parkovi su zatvoreni, a nekoliko vozova i letova je otkazano. Također, hiljade je bilo bez struje u Velikoj Britaniji. Oštri udari odnijeli su krovove sa zgrada i rušili drveće. Neki su morali da napuste svoje domove dok je Ciaran napadala jug Engleske.

     

    Stiglo i u Hrvatsku

    I u Sloveniji su nabujale rijeke uslijed obilnih kišnih padavina. Sirene su se oglasile u nekoliko općina duž toka Drave. More je poplavilo Piran. Jak vjetar nosio je krovove, a nekoliko je saobraćajnica neprohodno zbog odrona. I Hrvatska se susreli sa olujnim jugom, a najteže je bilo u Splitu i Šibeniku gdje je vjetar čupao drveća i napravio materijalnu štetu.

  • Trgovina opojnim drogama ide preko BiH – samo je pitanje intenziteta

    Trgovina opojnim drogama ide preko BiH – samo je pitanje intenziteta

    Ubistvo švedskog državljanina Harisa Osterdala ponovo je otvorilo staro pitanje učvršćuje li Bosna i Hercegovina svoju ulogu nezaobilazne rute u prometu narkotika.

    Haris Osterdal ubijen je u naselju Stup, a tom prilikom ranjen je i Elvir Mutić. U sred dana, s prigušivačem, kako navode mediji, i s torbicom u kojoj su upadale čahure, na biciklu s kapaljučama i maskama na licu – to je način koji govori da su u pitanju profesionalci u svom poslu plaćenih ubica. Osumnjičeni za ubistvo uhapšeni su na Sokocu i Palama, ekspeditivno. To govori, ističe ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić (DNS), da sigurnosne agencije dobro sarađuju.

    Ovo je nastavak nemilosrdnih obračuna za švedsko narko tržište koje traje godinama. Samo je u septembru 12 ljudi ubijeno u obračunima, gdje je na jednoj strani klan Foxtrot, kojem je bio blizak Osterdal. Rava Madžid, glavni čovjek Foxtrota, u svijetu kriptovane komunikacije poznatiji kao Kurdska Lisica, živi u Turskoj, koja mu je dala državljanstvo i, u skladu sa svojim zakonima, odbila švedski zahtjev za ekstradiciju. Na Osterdala je, između ostalog, pucano i u Turskoj. Nakon što je pušten iz pritvora, iz Turske dolazi u Sarajevo. Šta to govori o rutama?

    „Trgovina, ne samo opojnim drogama nego i ljudima, ide preko BiH. Samo je pitanje intenziteta“, kaže Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

    Turska je dominatni dobavljač heroina za Evropu. Morfij, kao glavna komponenta heroina, stiže iz Irana i Afganistana. Hemijska supstanca potrebna za pravljenje heroina iz opijuma dolazi iz Češke, Rusije i Nemačke i tako Turska pravi heroin, stoji u izvještaju Transnacionalna hobotnica, publikacije Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. On se nakon toga upućuje preko Bugarske, Sjeverne Makedonije, Albanije, Kosova i Crne Gore do Srbije i BiH. I tako balkanska ruta postaje najpoznatija po protoku heroina. Ono što je najvažnije jeste da na našim prostorima heroin udvostručava svoju cijenu.

    Pare zarađene tranzicijom droge predstavljaju ilegalne finansijske tokove. Jedan od načina za pranje novca jeste i izgradnja nekretnina, s obzirom na to da je taj sektor značajan u smislu ekonomskog udjela, a loše je regulisan, stoji u izvještaju. O sprezi građevinskih investitora i nositelja političkih funkcija u nekoliko istupa ove godine govorio je direktor Ureda za borbu protiv korupcije.

    „Neke informacije ukazuju da građevinska mafija u BiH djeluje i koja koristi upravo te mehanizme da pere novac“, ističe profesor Kržalić.

    Sudeći po zapljenama kokaina, nismo pošteđeni ni rute za pošiljke banana s kokainom. Edin Gačanin, koji se nalazi na čelu kartela Tito i Dino, DEA je označila kao jednog od najvećih trgovaca kokainom, osnivajući superkartel i kontrolišući oko jedne trećine trgovine kokainom u Evropi. Živi u Dubaiju, a vezu s BiH održava pranjem novca.

    „Ne treba zaboraviti da te kriminalne grupe imaju imaju sredstava više nego budžeti zemalja Zapadnog Balkana“, napominje profesor Kržalić.

    UNODC je 2020. godine procijenio da 60-65 tona heroina godišnje prođe kroz jugoistočnu Evropu u vrijednosti oko milijardu eura. Sudeći po zapljenama, moglo bi se zaključiti da su pripadnici  kriminalnih grupa iz zemalja Zapadnog Balkana uspješni i da ih to čini i nezaobilaznim partnerima.

     

    federalna.ba

  • Ide nova zima i stari problem: Zagađenost zraka u većim bh. Gradovima

    Ide nova zima i stari problem: Zagađenost zraka u većim bh. Gradovima

    Jučer je bio svjetski dan čistog zraka. Ipak, mi se time ne možemo pohvaliti, jer pojedini gradovi naše zemlje redovno su na neslavnom spisku – najzagađenijih u Evropi.

    Vrijednosti sumpor-dioksida i prašine su često visoko iznad dopuštenih, a i dalje se mnogi kancerogeni polutanti čak i i ne mjere u kontinutietu. Šta građani mogu očekivati ove zime?

    Građani uglavnom izražavaju nezadovoljstvo.

     

    Predsjednik Udruženja “Eko akcija” Anes Podić ima svoje viđenje.

    “Sarajevo najzagađeniji glavni grad u Evropi neki grad jeste da stane jeste dramatično Jeste ono što još veći problem je što znamo da problem postoji ali oni koji imaju mogućnost da ga riješi ne radim A baš ništa na tom polju”.

    Prema podacima Centra za okoliš, koji vrši monitoring zraka na području Zeničko-dobojskog kantona, zrak je, iako bolji nego prije jer je stara toplana zatvorena, i dalje lošeg kvaliteta. Prašina, pogotovo ona ispod 2 i po mikrona, ono je što najviše zabrinjava.

    “Jer te čestice direktno prelaze u pluća, a one čestice ispod jedan mirkon prolaze direknto u krv gdje organizam nema nikakve zaštite od takvih čestica, a ositm toga te čestice često sadrže i teške metale – organska jedinenja tako da sye akumiliraju u organizmu. Znači, ne moraju vam odmah, ali naštete nam nakon određenog vremena i mogu izazvati jako velike probleme”, kaže Halim Prcanović iz Instituta “Kemal Kapetanović” Zenica.

    Dodaje i kako to preventirati: “Uzimamo uzorke pljuvačke od volontera Iz Zenice iz Lukavca i iz jedne kontrolne lokacije u nekom selu koje je daleko od tih izvora zagađenosti također da mjerimo koncetracije benzena i benzoapirena na sve tri te lokacije kako bi smo imali čvrsti naučni dokaz o lošem uticaju na zdravlje ovdašnjeg stanvoništva”.

    Stoga Eko forum Zenica započinje istraživanje genotoksišnosti, odnosno uticaj aerozagađenja na promjene u DNK kod lokalnog stanovništva koje živi u blizini postrojenja Koksara.

     

    bhrt

  • Opada interes građana za evropske integracije

    Opada interes građana za evropske integracije

    Ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podržava 38 posto građana, koji žive na teritoriji Republike Srpske. Ovo su rezultati istraživanja javnog mnijenja, koje je provedeno tokom oktobra. Naručilac istraživanja je Ministarstvo za evropske integracije Republike Srpske. Šta je uticalo na nisku stopu opredijeljenosti građana, za evropske integracije?

    Opada opredijeljenost građana Republike Srpske za evropske integracije. DA i UGLAVNOM DA zaokružilo je 38 odsto ispitanih. Pad zainteresovanosti u Ministarstvu za evropske integracije, između ostalog, obašnjavaju nedovoljnom upućenošću građana o prednostima članstva u Evropskoj uniji.

     

    ZLATAN KLOKIĆ, ministar za evropske integracije RS

    “Razlog za ovakve rezultate možemo tražiti prije svega u globalnom kretanju. Možemo da povežemo sa procesom koji je trom i spor i česta uslovljavanja koja dolaze od strane Evropske unije, šta je to što BiH treba da uradi da bi rezultati u ovom procesu bili vidljivi.”

    Budućnost Bosne i Hercegovine je u Evropskoj uniji – to su gotovo svakodnevne poruke evropskih zvaničnika. Na putu ka toj budućnosti potrebno je ispuniti 14 prioriteta. Uporno se ponavlja.

    Evropska unija vidi evropsku perspektivu u Bosni i Hercegovini. Ipak, s druge strane očekuje potpunu posvećenost provođenju reformi. Ovo je ponovila tokom zvanične posjete Bosni i Hercegovini Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.

     

    URSULA von der LEJEN, predsjednica Evropske komisije

    “Bosna i Hercegovina treba da djeluje jedinstveno. Morate da nastupate jednim glasom i mi ne možemo dozvoliti nazadovanje po pitanju naših zajedničkih vrijednosti u bilo kojem dijelu vaše zemlje.”

    Istraživanja pokazuje da ni građani ne nastupaju jednim glasom. Prosječna starost ispitanih je 47 godina. Uzorak od 1.500 građana. Mi smo na ulici provjerili mišljenje mlađih sugrađana.

     

    Nepovjerenje ili povjerenje u Evropsku uniju kod građana može se tražiti u više pravaca. To su najčešće odraz stanja u društvu i politički narativ.

     

    MLADEN BUBONJIĆ, politički analitičar

    “Tako da i narod sve više zauzima takav stav i zbog toga postoji tolika odbojnost. Postojala je zapravo i prije, samo što je procenat sada sve niži i niži. Nikada on nije bio pretjerano visok. To se vrti oko 50%.”

    Bosna i Hercegovina je krajem 2022. nakon 6 godina čekanja dobila status kanidata za članstvo u Evropskoj uniji. Očekivanja su, realna ili ne, da bi do kraja godine mogao biti odobren početak pristupnih pregovora.

     

     

  • Djelimično razvedravanje poslije podne

    Djelimično razvedravanje poslije podne

    Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno oblačno vrijeme, uz djelimično razvedravanje poslije podne. Kiša ili lokalni pljuskovi su mogući u Hercegovini, zapadnim, djelimično centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab na krajnjem sjeveru Bosne sjeverozapadni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu do 14, a dnevna od 12 do 18 °C.

  • Saobraća se po mokrom kolovozu

    Saobraća se po mokrom kolovozu

    Zbog kiše koja je padala tokom noći ili još uvijek pada saobraća se po pretežno mokrom ili vlažnom kolovozu, a povećana je i opasnost od odrona. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima..

    Na magistralnom putu Semizovac-Olovo-Kladanj na nekoliko lokacija izvode se sanacioni radovi, pa se na tim dionicama saobraća usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

    Sporije zbog radova tokom dana saobraća se i na magistralnim putevima: Konjic-Jablanica (u mjestu Lendava), Lukavac-Gračanica (u mjestu Sižje) i Tuzla-Kalesija (u mjestu Miljanovci).

    Zbog neophodnih radova, obustavljen je saobraćaj na mostu na Ilidži (M-5 Blažuj-Stup) i preusmjeren kroz naselje Lužani.

    Na graničnim prelazima putnička vozila ne čekaju duže od 30 minuta.

  • Radarske kontrole

    Radarske kontrole

    PS DONJI VAKUF

    09:30 do 10:30 sati Oborci

    12:30 do 13:30 sati Komar

    17:00 do 18:00 sati Rujanci

    20:45 do 21:45 sati Prusac

     

    Stacionarni radari

    M-16.4 Bristovi

    M-5 Jajce (Donje Pijavice)

    M-5 Kalibunar, općina Travnik (kod BP INA)

    M-5 Vitez (kod Impregnacije)

    M-5.1 Kaonik-Kiseljak, u naselju Kaćuni

    M-5.1 M-5.1 Brnjaci

    M-16.4 Nević Polje-Novi Travnik

    M-16.2 Gornji Vakuf/Uskoplje, u naselju Trnovača

    M-5 Busovača

    M-16.2 Vrbanja

     

     

    Nestacionarni radari

     

    PS TRAVNIK

    08:30 do 10:30 sati Lager

    12:00 do 14:00 sati Han Bila (škola)

    16:30 do 18:30 sati Aleja Konzula

    20:00 do 21:30 sati Erika Brandisa

     

    PS KREŠEVO

    05:30 do 06:30 sati Alagići

    14:00 do 16:30 sati Resnik

     

    PS KISELJAK

    19:30 do 21:30 sati Lug

    22:00 do 00:00 sati Višnjica Polje

    00:30 do 02:30 sati ulica Kralja Tomislava

     

    PS BUSOVAČA

    18:00 do 19:00 sati ulica 1. mart/ožujak (u mjestu Draga)

    19:00 do 20:00 sati Lugovi

    21:00 do 22:00 sati Kaonik (stari most)

    22:00 do 23:30 sati Polje (kod groblja)

    00:00 do 01:30 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)

     

    PS JAJCE

    16:30 do 18:00 sati M-5 Marjanovići

    18:15 do 19:45 sati M-5 Mračaj

    20:15 do 21:45 sati M-16 Zastinje

    22:00 do 23:00 sati M-5 Skela

     

    PS GORNJI VAKUF

    00:00 do 01:30 sati Trnovača

    07:00 do 08:30 sati ulica Bistrička cesta

    14:00 do 15:30 sati Pajić Polje

    18:00 do 19:30 sati ulica Vrbaska

     

     

    PS BUGOJNO

    17:00 do 18:30 sati ulica Armije BiH

    19:00 do 20:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče

    21:00 do 22:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica

    23:00 do 00:30 sati ulica Slobode

     

    PS FOJNICA

    08:00 do 10:00 sati ulica Bosanska

    10:30 do 12:30 sati Polje Ostružnica

    12:40 do 14:40 sati Gojevići

     

    PS VITEZ

    18:00 do 20:00 sati R-440 Bila

    20:00 do 22:00 sati ulica Stjepana Radića

    23:00 do 00:00 sati M-5 Ahmići

    00:00 do 01:00 sati R-441 Počulica

     

    PS NOVI TRAVNIK

    18:30 do 20:00 sati M-16.4 Ratanjska

    21:00 do 22:00 sati M-16.4 V. dom

    22:30 do 23:30 sati M-16.4 Stojkovići

    00:00 do 01:00 sati M-16.4 Bučići

  • “Razigrana jesen” priredba JU Dječiji vrtić

    “Razigrana jesen” priredba JU Dječiji vrtić

    JU Dječiji vrtić Donji Vakuf i ove godine organizuju priredbu ” Razigrana jesen”.

    Kao naši najmlađi doživljavaju jesen i njegove živopisne boje, imat ćemo priliku pogledati na priredbi, koja je planirana za petak, 10. novembra 2023. u 17,30.