Blog

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković objavio je da su bh. državljani evakuisani iz Gaze, te da su prebačeni u Egipat.

“Uspjeli smo državljane Bosne i Hercegovine izvesti iz Gaze u Egipat. Veliki broj zemalja još uvijek nije izveo svoje građane, a među njima su i neke svjetske sile. Radimo neprestano na dolasku građana BiH i njihovih srodnika u svoju zemlju”, naveo je Konaković na Facebook-u.

Kako je naveo, od sinoć se povećao broj, te je još nekoliko lica stiglo do Egipta.

“U odluci Vijeća ministara treba da stoji tačan broj i status svih osoba koje ulaze u našu zemlju, na tome radimo cijeli dan. Ambasadori Subašić, Halilović i Kovačević su zajedno sa ostalim uposlenicima ambasada uradili odličan posao, a i dalje rade”, dodao je.

Istakao je kako Krizni štab u Ministarstvu spoljnih poslova radi bez prestanka, te ima odličnu komunikaciju sa Ministarstvom bezbjednosti i ostalim institucijama.

“Dovodimo kući ljude iz ratom zahvaćenog područja, a u svakoj prilici se zakoni naše zemlje moraju poštovati, sigurnosni aspekt je veoma važan”, naglasio je Konaković.

Direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota je u intervjuu za Fenu kazala da Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu prije svega pokazuje da je BiH nakon dobivanja statusa kandidata na dobrom putu, ali da institucije vlasti trebaju nastaviti raditi više i brže.

– Ono što je bitno je da je Evropska komisija prepoznala svaki korak koji smo napravili u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta. Mogu reći da je ovo prvi put od objave Mišljenja da je Evropska komisija ocijenila neke od prioriteta završenim, kao što je slučaj sa prioritetom broj 3 i prioritetom broj 10, što je vrlo važno, jer nam to zapravo govori da možemo doći do traženog rezultata – navela je Habota.

Istaknula je da je napravljen napredak u mnogim oblastima, poput vladavine prava, zaštite osnovnih prava, upravljanje migracijama i azilom, usklađivanja sa vanjskom politikom EU, borbi protiv organiziranog kriminala, kao i reformi javne uprave.

Habota kaže da su sve ove oblasti veoma važne zbog ispunjavanja političkog kriterija, koji je pak s druge strane ključan preduslov za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.

Napomenula je da u određenim oblastima gdje nismo napravili pomake niti uradili naš dio posla, dobili smo i kritike. Te kritike su, prije svega, one koje se odnose na ekonomski kriterij, tačnije na unutrašnje tržište i sektorske politike.

– Prije svega tu mislim na digitalizaciju, transport, zaštitu potrošača i zdravlja, sigurnost hrane, jačanje poslovnog okruženja itd. Kroz Izvještaj smo dobili jasne smjernice šta je to na čemu vlasti u BiH trebaju raditi kako bi se dala prilika institucijama EU da razgovaraju o otvaranju pregovora sa Bosnom i Hercegovinom – navela je Habota.

Naglasila je da je Evropska komisija otvorila vrata za pregovore i sada su na potezu vlasti u BiH da urade svoj dio posla i da preostalih 14 ključnih prioriteta ispune, urade, kako bi Evropska komisija mogla izvještaj poslati i prije marta 2024. godine, ukoliko je to moguće.

Govoreći o tome šta bi trebalo prioritetno uraditi, Habota je navela da ima nekoliko oblasti koje se moraju završiti.

– Što se tiče nas u državnoj službi, prioritet broj jedan je Program integrisanja BiH u EU, čiji je sastavni dio plan usklađivanja propisa BiH sa Evropskom unijom. Kada je riječ o politici, tu bih prvenstveno izdvojila zakon o sudovima BiH, zakon o sprečavanju sukoba interesa na državnom nivou, zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, kao i druge zadatke koji se odnose na borbu protiv organiziranog kriminala, integritet izbora itd. Izdvojila bih ovo što se tiče državne službe i politike kao najhitnije i najbitnije – navela je Habota.

Što se tiče Programa integrisanja BiH u EU, kaže da je njegov sastavni dio akcijski plan usklađivanja bh. propisa sa propisima EU. Također, ovaj program sadrži i akcijski plan za realizaciju preporuka Evropske komisije kao i pregled administrativnih kapaciteta.

 

Podsjetila je da je Program integrisanja sastavni dio prioriteta broj dva iz Mišljenja Evropske komisije.

– Istovremeno uz izradu ovog sveobuhvatnog strateškog planskog dokumenta, intenzivno se radi i na uspostavi prve jedinstvene baze podataka, koja sadrži sve one propise BiH koji su usklađivani sa propisima EU. Do sada je uneseno više od 1.600 propisa – kazala je direktorica DEI-a.

Po njenim riječima, Program integrisanja je zapravo instrument koji pomaže institucijama na svim nivoima vlasti u BiH da brže i usklađenije ispunjavaju svoje obaveze kada govorimo o EU.

Kaže kako je vrlo važno istaknuti da će Program integrisanja isto tako biti dobar alat i javnosti, da mogu pratiti dinamiku rada institucija na ispunjavanju svih obaveza koje su pred nama.

Naglasila je da se intenzivno, ubrzano radi kroz 36 radnih grupa na finalizaciji Programa. Neke od radnih grupa su završile svoj dio posla, neke tek trebaju da urade.

Pojasnila je da, nakon što radne grupe za evropske integracije završe svoj dio posla, slijedi finalizacija aktivnosti u drugim tijelima unutar Mehanizma koordinacije. Nakon toga su konsultacije sa Evropskom komisijom, a potom slijedi usvajanje Programa integrisanja u skladu sa metodologijom za izradu Programa integrisanja koji je usvojen prije par godina.

Habota je, govoreći o procesu pregovora o članstvo u EU, navela da je to ključna i posljednja faza procesa integrisanja jedne države kandidata u Evropsku uniju.

– To je zapravo proces gdje država kandidat dogovara sa zemljama članicama EU o rokovima i samoj dinamici preuzimanja pravnih propisa EU u svoj pravni sistem i provodi ih. Zapravo je ključno pravilo da se preuzme cijela pravna stečevina EU, da se razgovara sa državama članicama i da se pripremi što bolja argumentacija prilikom tih pregovora o tome do kada i kako trebamo ispuniti određene zadatke – navela je Habota.

 

Istaknula je da su pregovori najvažnija, najzahtjevnija faza u tom procesu gdje će institucije i vlasti imati najveći dio posla koji jedna država može da ima u tom procesu.

Pojasnila je da postoji određeni slijed procedura i faza kako pregovori teku. Nakon što Evropska komisija da preporuku državi kandidatu, u tom slučaju Vijeće EU donosi odluku. Ta odluka treba biti potvrđena od Evropskog vijeća, koje je najviše političko tijelo od 27 država članica.

– Tom odlukom zapravo započinje faza pregovora sa državom kandidatom. Potrebno je od Vijeća Evropske unije da se usvoji pregovarački okvir. Taj pregovarački okvir je dokument koji utvrđuje suštinu, procedure i sam način vođenja pregovora. Vijeće EU tada daje datum početka pregovora. Prva faza koja slijedi nakon toga je screening, analitički pregled zakonodavstva, u kojem se pravi detaljna analiza pravnog sistema jedne države u odnosu na propise EU – navela je Habota.

Dodala je da se tada donose i usvajaju pregovaračke pozicije i nakon što pregovaračke pozicije budu usvojene s obje strane, započinje se zakazivanje prve međuvladine konferencije.

Navela je da se pregovori organiziraju u okviru 35 poglavlja, koja su na osnovu nove metodologije iz 2020. godine organizirana u međusobno povezane cjeline, takozvane klastere, kojih ima šest.

Habota smatra da je vrlo važno da u tom segmentu institucije i vlasti budu spremne za taj dio posla. Kaže da koliko god je ključna odluka institucija, još je važnija odluka politike.

– Nama pregovori sa EU nisu nepoznanica. Mi smo imali priliku i stekli određena iskustva kroz samo pregovaranje o zaključivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Tada su naše institucije uspješno obavile tehnički dio posla prilikom pregovora. Kada je riječ o tehničkom dijelu, rekla bih da su institucije u BiH na svim nivioma vlasti tehnički spremne za naredne zadatke. Mi to trebamo iskoristiti na najbolji način. U tom periodu ključnu ulogu će imati zakonodavna vlast i politička volja – kazala je direktorica DEI-a.

Govorila je i o korištenju finansijskih sredstava koja su Bosni i Hercegovini dostupna u ovoj fazi evropskih integracija. Napomenula je da je Direkcija za evropske integracije nadležna za koordiniranje finansijske pomoći Evropske unije.

– Mi uvijek smatramo da može više i bolje. Prema podacima kojima raspolažemo zapravo vidimo da postoji kapacitiranost i osposobljenost za povlačenje finansijske pomoći – kazala je Habota.

Ona smatra da potencijala ima, da može više, bolje, te da postoji određena kapacitiranost i osposobljenost.

 

Osvrnula se i na Plan rasta koji je predstavljen prilikom nedavne posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini.

– Plan rasta inače je dodatni poticaj evropskim integracijama za zemlje zapadnog Balkana. Uz ovaj Plan rasta je predstavljen jedan instrument u vrijednosti od šest milijardi eura, dvije milijarde eura ide za grant sredstva, a četiri milijarde eura ide za kreditna sredstva koja imaju investicijski karakter, što je ohrabrujuće. Upravo je i ovo prilika da se na najbolji način iskoristi, da možemo doći i do te vrste finansijske pomoći za koju su ključne reforme i naš napredak – naglasila je Habota.

Kaže da je na institucijama naše zemlje da urade maksimalno što mogu, kako bi bilo omogućeno i korištenje, odnosno pristup toj finansijskoj pomoći.

Habota je na kraju razgovora za Fenu zaključila da je ovo ključan trenutak za sve nas, za građane u BiH koji mogu imati direktnu korist od evropskih integracija.

– Mislim da bi upravo vlasti u BiH trebale na taj način da opravdaju povjerenje građana koji daju podršku evropskim integracijama i evropskom putu BiH, da intenzivno rade na ispunjavanju svih reformi što će omogućiti priliku da građani u BiH imaju direktne benefite, direkne koristi od usvajanja reformi. Jako je važno da se radi na tome da bi građani BiH mogli imati kvalitetniji i bolji život – zaključila je direktorica Direkcije za evropske integracije Elvira Habota.

 

federalna.ba/Fena

Vanredna telefonska sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine trebala bi biti održana danas.

Kako N1 saznaje predsjedavajuća Vijeća ministara BiH sazvala je vanrednu sjednicu sa početkom u 13 sati.

Kako nam je rečeno na dnevnom redu je samo jedna tačka. Riječ je o odoboravanju ulaska u Bosnu i Hercegovinu pod posebnim uvjetima državljanima Palestine koji su srodnici državljana Bosne i Hercegovine.

Grupa građana Mostara blokirala je područje u blizini deponije Uborak, ponovno zahtjevajući izmještanje i saniranje ovog odlagališta otpada.

Iz Građanske inicijative “Jer nas se tiče” su naveli kako je deponija blokirana, te su pozvali  ostale građane da im se pridruže.

Oko ove deponije se godinama spori gradska vlast i mještani naselja koji žive u neposrednoj blizini deponije.

Uprkos policijskom koridoru koji je osiguravao ulaz deponije, članovi Inicijative “Jer nas se tiče”, spriječili su ulazak nekoliko kamiona da uđu na deponiju, a  jednom momentu je došlo i do verbalnog sukoba i naguravanja s policijom.

Ističu kako su se na ovaj potez odlučili jer deponija godinama zagađuje i stanovništvo i okoliš, a gradske vlasti se oglušuju na njihove zahtjeve da zatvore deponiju i nađu novu lokaciju da deponiranje otpada.

Iz Gradske uprave Mostara su, međutim, kazali kako se problem može rješiti vrlo brzo ukoliko Udruženje “Jer nas se tiče” prestane tužbama opstruisati cijeli proces.

Navode da su nedavno dobili od Kantonalnog suda u Sarajevu pozitivan odgovor u korist grada Mostara, da je Plan prilagodbe za Deponiju dobar i da se po njemu počne raditi.

No, ističu kako su im ruke svezane jer Inicijativa najavljujući nove žalbe višim instancama, što smatraju apsurodom jer time, kako su naveli, odugovlače proces zatvaranja deponije.

Država, entiteti niti kantoni nemaju socijalne karte stanovništva. Zbog čega se o zvaničnom broju siromašnih moramo oslanjati na statistike koje u našoj zemlji bilježe nevladine organizacije.

Tako, prema posljednjim podacima, u Federaciji BiH u siromaštvu živi 27,7 posto stanovništva. Da ova cifra nije daleko od istine, pokazuju i podaci o broju prijavljenih za pomoć koju dodjeljuje EU, a još jasnije potkrepljuju podaci o korisnicima javnih kuhinja u našoj zemlji.

 

A oni su zabrinjavajući, jer redovi za besplatan obrok nikada nisu bili duži.

Demobilisani borac Hamza Ovčina iz Tuzle, samo je jedan od blizu tri hiljade korisnika Merhametove Narodne kuhinje Imaret, najveće u Bosni i Hercegovini. Mjesečna primanja ispod minimuma, kao i većini drugih korisnika mu ne dozvoljavaju da obezbijedi redovan obrok.

„180 maraka. To samo imam i ništa više. Nemam nikakvih prihoda daljih. Eto, i kad pogledate ono što treba, dadžbine, šta će ti ostati? A dug je mjesec dana“, priča Hamza.

U ovoj kuhinji obroci se pripremaju i dijele korisnicima na 22 punkta  u Tuzli, Lukavcu, Gračanici i Kalesiji. Broj korisnika se svakodnevno povećava, a u ovoj narodnoj kuhinji pripremaju se i obroci za nekoliko stotina starijih korisnika kojima se hrana, zbog nemogućnosti dolaska, dostavlja na kućni prag.

„Mi smo na početku 2023. godine imali 2.600 korisnika, sad imamo 2.840, a to dovoljno govori koliko je taj broj povećan u odnosu na početak godine“, pojasnila je Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora Merhamet Tuzla.

U Lukavcu već pet godina radi i Dječija narodna kuhinja, jedina takve vrste u našoj zemlji, iza koje stoji udruženje altruista ”Ruke prijateljstva” i u kojoj se, uz pomoć donatora pripremaju obroci za više od tri stotine korisnika. Javne kuhinje i drugim gradovima BiH imaju pune ruke posla. Između 600 i 800 obroka svaki dan se priprema u jednoj od javnih kuhinja u Banjoj Luci. Vikendom taj broj prelazi i hiljadu. Svako poskupljenje se, odrazi i na rad ove kuhinje.

„Svakim danom je sve više i više, a mi nastojimo da pokušamo da odgovorimo na potrebe svih ljudi, ali nekad ustvari i ne možemo“, kaže Miroslav Subašić, osnivač i voditelj javne kuhinje Mozaik prijateljstva Banja Luka.

Gospava Matovina već skoro dvadeset godina preživljava zahvaljujući ovoj javnoj kuhinji.

 

„Vrlo teško bi preživjeli. Ja imam dijete sa posebnim potrebama, curicu, dijagnoza epilepsija i preturam se što kažu, koliko – toliko“, navodi ona.

Nagla i visoka poskupljenja osnovnih, ali i svih drugih životnih namirnica uzrok su povećanja broja korisnika Narodne kuhinje i u Mostaru. Redovi svaki dan duži.

„Imamo znatno povećanje zahtjeva od ljudi koji žive u prigradskim naseljima. Snalazimo se tako što ima dobrih ljudi i imamo donacija još uvijek. Preživljavamo nekako, krpimo se iz mjeseca u mjesec“, objašnjava Damir Džemat, upravnik Narodne kuhinje Crvenog križa Mostar.

„Što god daju, djeca će jesti. I narodu nosim, ne nosim samoj sebi, uslugu napravim, da i oni jedu, da imaju makar hljeba. Ako ništa, hljeb je zakon“, rekla je Jasmina Numić.

Siromaštvo danas nije samo nedostatak prihoda. Siromaštvo se može posmatrati i kao kršenje osnovnih ljudskih prava i potreba, kao što su hrana, voda, odjeća i mjesto za stanovanje.

Dok je onima koji nemaju ništa, parče hljeba, kako kažu, zakon, donosioci stvarnih zakona, siromaštvo ne smatraju problemom.  Jer 19 000 ljudi u ovoj zemlji obrok čeka pred narodnom kuhinjom, a činjenica da postoje sugrađani koji nemaju ni komadić hljeba, jedina je slika stvarnog stanja države i društva.

 

federalna.ba