Na svjetskim tržištima cijene nafte bilježe pad uslijed smanjene potražnje, što se odražava i na bh. tržište goriva, izjavili su stručnjaci za Nezavisne novine. Cijene na benzinskim pumpama u Banjaluci su od ponedjeljka niže, krećući se od 2,43 do 2,52 KM za litar benzina, dok dizel košta od 2,69 do 2,74 KM. Sarajevske cijene su također snižene, s dizelom u rasponu od 2,56 do 2,72 KM, a benzin od 2,56 do 2,66 KM.
Đorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore RS, ističe da je došlo do pada cijena goriva za pet feninga u odnosu na prethodnu sedmicu. Očekuje da će se cijene zadržati na sadašnjem nivou pet do deset dana, bez obzira na geopolitičke izazove.
Stručnjak za energetiku, Almir Bečarević, smatra da su trenutne cijene goriva na pumpama u BiH prihvatljive, odražavajući svjetske cijene nafte. Međutim, upozorava na smanjenje aktivnosti u vezi s potražnjom te naglašava da će budućnost cijena ovisiti o globalnim dešavanjima.
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, ističe značaj padanja cijena goriva za potrošače. Ipak, naglašava da niže cijene goriva neće nužno rezultirati sniženjem cijena osnovnih životnih namirnica.
Na svjetskim tržištima, cijene nafte su pale četvrtu sedmicu zaredom zbog zabrinutosti trgovaca zbog slabljenja potražnje, s londonskim barelom po cijeni od 80,60 dolara i američkim od 75,90 dolara.
Preko 100 konja na Borovoj glavi, na magistralno putu između Šujice i Livna, izašlo je na cestu lizati sol po putu. Oprezno vozite kako ne bi ugrozili ove plemenite životinje.
Snimak su portalu Bugojno danas ustupili momci iz benda Hiljadarka bend.
Konferencija na temu ‘Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe – kako ubrzati proces?’, po prvi put na ovu temu u Parlamentarnoj skupštini BiH okupiće predstavnike brojnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Tu će, između ostaloga, biti predstavnici Savjeta ministara, parlamenata na različitim nivoima vlasti, ministarstava zdravlja, kliničkih centara u BiH, SIPA i Tužilaštva BiH, policije RS, FBiH i Brčkog, Agencije za lijekove i medicinska sredstava i drugih državnih agencija, zavoda, predstavnici akademske zajednice, farmaceuti, udruženja i inspekcija.
Tako se pokreće priča o kojoj se do sada tek ponešto moglo čuti iako se godinama govorilo o potrebi za uvođenjem marihuane u liječenje pogotovo u slučajevima oboljenja od malignih i autoimunih bolesti.
Kako se u Bosni i Hercegovini uvijek politika pita poslije struke, a struka nema ništa protiv, u godini pred izbore pitali smo političke stranke što misle o legalizaciji marihuane, prenosi Bljesak.info.
“Godine 2017. iz HDZ-a 1990 rečeno nam je kako su ”za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe uz primjerenu zakonsku regulativu koja će osigurati strogu kontrolu u proizvodnji i disturbaciji kako ne bi došlo do zlouporabe”. HDZ BiH nam je tada rekao kako nisu o tome raspravljali kao o stavci izbornog programa, a Demokratska fronta bi podržala ovu inicijativu.
SDP BiH naveo je tada kako se politička stranka ne treba se baviti treba li se legalizirati ili ne marihuana u medicinske svrhe ali smo stanovišta i to zagovaramo da treba napraviti ekspertni tim stručnjaka koji bi to odgovorio i koji bi rekao koliko je to opravdano. Iz SDA je rečeno kako u Programu SDA za tada predstojeće Opće izbore 2018. godine nije tretirano ovo pitanje, prenosi ovaj portal.
”U zavisnosti od inicijativa, odnosno njihove opravdanosti, nadležni Savjet SDA će razmatrati legalizaciju marihuane u medicinske svrhe nakon čega će zauzeti svoj stav, imajući u vidu moralne, etičke i sve druge aspekte”, rečeno je tada iz SDA.
Od svih stranaka, najdalje je pak otišla, Hrvatska republikanska stranka, koja tvrdi da se zalaže i za legalizaciju rekreativnog konzumiranja marihuane.
”Država bi imala još jedan izvor poreznih davanja, pokrenula bi se proizvodnja, upošljavanje ljudi, standardizirala bi se prodaja po pitanju sastava i kvalitete proizvoda, u konačnici zadao bi se udarac već dobro uhodanom i razvijenom crnom tržištu, čime bi se uštedjelo i na represivnom aparatu”, poručili su tada iz HRS-a.
Portal Bljesak.info proveo je i anketu pa je od 3.100 učesnika ankete njih 96 odsto reklo da je za legalizaciju marihuane u medicinske svrhe.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je intenziviranje razgovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, prvo sa partnerima iz Federacije BiH, a potom i iz Republike Srpske. O izmjenama izbornog zakona razgovarali su i članovi Centralne izborne komisije s predstavnicima nevladinih organizacija okupljenim oko Deklaracije o ustavnim i drugim reformama BiH na putu u Evropsku uniju.
Centralna izborna komisija neće ulaziti u politička pitanja, odnosno, u rješenja koja su neophodna kroz implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava i druga politička pitanja, ističe predsjednik CIK-a. Tvrdi da CIK insistira na tehničkim izmjenama.
“Ono što Centralna izborna komisija smatra da je neophodno, to su tehničke izmjene koje trebaju omogućiti da cijeli niz organa za provođenje izbora – od najnižeg, a to je birački odbor do Centralne izborne komisije i obrnuto – od Centralne izborne komisije do biračkog odbora budu u funkciji provođenja zakona u funkciji države. Dakle, to su državni organi, to ne mogu biti politički organi”, stava je Suad Arnautović, predsjednik SIP-a BiH.
“Naši temeljni pravci i zahtjevi su išli u tome da se moraju ispoštovati i implementirati presude Europskog suda za ljudska prava, kao i načela i smjernice Rezolucije Vijeća Europe 15 13 iz 2006.godine”,ističe glavni tajnik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualana Emir Zlatar.
Kada je riječ o izmjenama izbornog zakona, predsjednik HDZ-a Dragan Čović gaji optimizam.
“Ima više pravaca u kojima želimo djelovati, ali procijenili smo svi da Ustav ne možemo dirati pa da u sklopu sadašnjeg ustavnog okvira i Predsjedništvo i Domove naroda, a i sve druge teme koje smo otvarali integriteta izbornog procesa treba staviti na dnevni red”, naveo je predsjednik HNS-a.
“Dakle, izborni proces, Ustavni sud je nešto što će imati prioritet u našim razgovorima. Pošto se špekuliše u Sarajevu da bi visoki predstavnik, navodni lažni visoki predstavnik nametnuo zakon o izbornom procesu, to je nešto što je neprihvatljivo, što apsolutno definitivno skrnavi ono što je najvažnije do čega smo došli u Bosni i Hercegovini da imamo slobodne i demokratske izbore”, ističe predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
Problematizirao se i način izbora članova CIK-a, a to je da se u način izbora članova CIK-a uključi i Dom naroda. Iz opozicije upozoravaju da bi takvo djelovanje vodilo daljinim etničkim podjelama.
“A onda tamo mogu da zaustave šta god hoće. To je jedna od rijetkih institucija gdje nemamo ovaj etnički princip, gdje ne ide kroz Dom naroda što nipošto ne treba dopustiti da uđu u Dom naroda. Dakle, tu će se SDA maksimalno suprotstaviti i zaustaviti tu stvar”, odlučan je predsjednik SDA Bakir Izetbegović.
Za promjene izbornog zakona su i u PDP-u. U onom dijelu koji se tiče samo izbornog procesa, tako što bi se osigurali pošteni izbori, što, kako tvrde, trenutno nije slučaj.
“Mi insistiramo prije svega na uvođenju elektronskih tehnologija u okviru ovih izmjena Izbornog zakona. Prije svega, kada su u pitanju identifikacija birača i skeniranje glasačkih listića. To je krucijalni pomak kada je u pitanju izborni proces da bi mogli reći da imamo regularne izbore”, tvrdi glavni tajnik PDP-a Nenad Vuković.
Za transparentnost izbornog procesa zalažu se i u OSCE-u i apeluju na vlast da osiguraju integritet i transparentnost lokalnih izbora 2024. godine, te preduzmu konkretne korake kako bi se mogućnost izborne prevare svela na minimum.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, čiji je predlagač Predstavnički dom PSBiH, a kojim se predviđa povećanje praga za obaveznu registraciju sa postojećih 50.000 na 100.000 KM.
U obrazloženju predloženog zakona je navedeno da je razlog za povećanje granice za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 KM na 100.000 KM očigledna potreba, s obzirom na inflatorna kretanja i povećanja cijena roba i usluga u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period.
Komisija za finansije i budžet Doma naroda podržala je, u drugoj komisijskoj fazi i bez amandmana, prijedlog ovog zakona.
Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić izjavio je kako očekuje da će Dom naroda usvojiti izmjene Zakona o PDV-u, kojim će prag za ulazak u sistem PDV-a biti povećan sa 50.000 na 100.000 KM, čime će više od 6.200 obveznika imati olakšicu.
Kazao je da će, ako u Domu naroda budu usvojene izmjene zakona, javni prihodi biti smanjeni za 25 miliona KM.
Dom naroda bi danas trebao razmatrati i Godišnji revizorski izvještaj o glavnim nalazima i preporukama za 2022. godinu, kao i Izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH o finansijskoj reviziji institucija BiH za 2022. godinu.
Na dnevnom redu bi trebalo da se nađe Izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja Budžeta institucija BiH za 2022. godinu, te Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2022. godinu.
Predviđeno je i davanje saglasnosti za ratifikaciju Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske o rekonstrukciji mosta Brčko (BiH) – Gunja (RH).
Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme.
Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C): Bjelašnica -3; Ivan Sedlo i Livno 0; Sokolac 2; Bihać, Bijeljina, Bugojno, Gradačac, Srebrenica i Tuzla 3; Prijedor, Sanski Most i Zenica 4; Banja Luka, Doboj, Drvar i Široki Brijeg 5; Stolac 9; Mostar i Trebinje 12; Neum 13°C.
Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. U poslijepodnevnim i večernjim satima vjetar mijenja smjer na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 8°C, na jugu zemlje od 11 do 16°C.
Zbog niskih temperatura u nižim područjima kao i na zasjenjenim dijelovima puteva u višim predjelima, na mostovima i prilazima tunelima upozoravamo na poledicu. Izdvajamo dionice: Ripač-Vrtoče, Bosanski Petrovac-Ključ (Lanište) i Bosanski Petrovac-Drvar (Oštrelj). Dodatne poteškoće vozačima na putevima na području Kupresa, Šuice, Livna i Glamoča pričinjava jak vjetar. Magle ima na dionicama u kotlinama i uz riječne tokove, a posebno se izdvaja dionica Tomislavgrada i Bugojna, gdje je vidljivost jutros smanjena na oko 20 m. Vozačima se savjetuje opreznija vožnja prilagođena trenutnim uvjetima i stanju na putevima. Tomislavgrada
U toku je sanacija mosta Begića i Begovića (Jablanica-Mostar), zbog čega je saobraćaj na mostu regulisan semaforima, uz naizmjenično propuštanje vozila.
Za danas su najavljeni radovi na postavljanju zaštitne ograde na putnom pravcu Jablanica-Blidinje, zbog čega će se u vremenu od 08 do 16:30 sati saobraćati usporeno, uz povremeno zauzimanje jedne trake.
Sanacioni radovi izvode se i na magistralnim putevima: Novi Travnik-Bugojno (preko Rostova), Bilješevo-Lašva, Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka) i Čevljanovići-Nišići. Na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno, naizmjeničnim propuštanjem vozila.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja u prometu putničkih vozila.
Najavljene radarske kontrole za 23. 11. 2023. -PS BUSOVAČA
07:00 do 08:30 sati Kaonik (raskrsnica za Podjele)
08:30 do 10:00 sati ulica Tisovačka
11:00 do 12:00 sati Gavrine kuće
12:00 do 13:00 sati Kaonik (raskrsnica za Podjele)
13:00 do 14:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod ug.ob.KIM)
Najavljene radarske kontrole za 23. 11. 2023. -PS BUGOJNO
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje, Gračanica (škola)
15:00 do 16:30 sati ulica Armije BiH (škola)
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Lug
19:00 do 20:30 sati lokalni put, naselje Vesela
Na dijelu opštine Prijepolje proglašena je vanredna situacija zbog opasnosti od poplava, nakon čega su pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Srbije posjetili ugrožena naselja i stanovništvo.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije su u pripravnosti nakon porasta vodostaja rijeke Lim kod Brodareva i Prijepolja i nastaviće da prate stanje na terenu kako bi blagovremeno reagovali u slučaju potrebe, saopšteno je iz MUP-a Srbije.
Vanredna situacija proglašena je na dijelu opštine Prijepolje, i to u mjesnim zajednicama Prijepolje, Velika Župa, Ivanje i Brodarevo, a Javno preduzeće “Srbijavode” proglasilo je vanrednu odbranu od poplava na vodnoj jedinici “Lim – Prijepolje”.
Rast vodostaja Lima izazvale su obilne padavine u toku noći na slivu ove rijeke na teritoriji Crne Gore, a sve službe republičkog i opštinskog nivoa su preduzele mjere iz svoje nadležnosti, poručili su iz MUP-a.
Međutim, Lim je još u svom koritu, a nadležni tvrde da trenutno nema opasnosti od izlivanja ove rijeke.
U Podgorici za 30 sati palo 170 litara kiše po kvadratu, u Bijelom Polju aktiviran plan zaštite od poplava
U Crnoj Gori je za nekih 30 sati najviše kiše palo na području Podgorice – skoro 170 litara na metar kvadratni, izjavio je podgorički meteorolog Branko Micev.
Na Cetinju je palo oko 160 litara, a u Kolašinu je palo 130 litara kiše na metar kvadratni.
“Kao posljedica ove obilne kiše vodostaj Morače u Podgorici, za kratko vrijeme, imao je porast od preko pet metara”, kaže Micev za RTCG.
Zbog obilnih padavina koje su od juče intenzivno prisutne na području Podgorice, gradske službe imale su povećan obim posla i intervencija. Radi se na saniranju posljedica nevremena na više lokacija.
Tim za zaštitu i spasavanje u Bijelom Polju, usljed nepovoljnih meteoroloških uslova i obilnih padavina u protekla 24 sata, izdao je naredbu svim službama da organizuju stalna dežurstva i stanje pripravnosti podignu na najviši nivo, čime je aktiviran plan zaštite od poplava na ovoj opštini.
Zastupnici u Skupštini Srednjobosanskog kantona prihvatili su nacrt budžeta za 2024. godinu u iznosu 355 miliona maraka. Prvi put budžet u nacrtu ima razvojnu dimenziju, te su ga jednoglasno podržale pozicija i opozicija. Također, po skraćenom postupku usvojen je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o koncesijama.
Nacrt budžeta za narednu godinu u iznosu od nešto više od 355 miliona maraka, veći je za 6,4% u odnosu rebalansirani budžet ovog kantona u tekućoj budžetskoj godini. Zanimljivo je da su prihodi u odnosu na rashode planirani manje za 28 miliona maraka, no oni se, kako je kazano, pokrivaju akumuliranim suficitom.
Karakteristika ovog budžeta je da je konačno dobio razvojnu dimenziju, što je rezultiralo jednoglasnom podrškom.
„Znači ukupan udio kapitalnih izdataka i kapitalnih transfera se povećava u ukupnim rashodima na evo da kažem na štetu plaća i ostalih materijalnih troškova, uposlenih u javnom sektoru“, kazala je Mirjana Plavčić, ministrica finansija SBK (HDZBiH).
„Do prijedloga budžeta se moraju neke korekcije izvršiti, tipa usklađivanje sa predviđenim rastom minimalne plate što će sigurno izazvati promjene i kod nas u prijedlogu budžeta i ako se to desi onda ćemo i mi podržati prijedlog budžeta“, poručio je Senad Selimović, zastupnik SDP u skupštini SBK.
U nacrtu budžeta planirana su sredstva za obnovu školskih, policijskih te objekata za potrebe pravosudnih institucija. Uz to planirana su i sredstva za oslobađanje uplate markica penzionera sa najnižom penzijom, ali i 8,5 miliona maraka za nabavku opreme u zdravstvenim ustanovama. Posebno su zadovoljni pripadnici braniteljske populacije za koju je planirano 13,2 miliona maraka, jer je u pripremi izmjena legislative koja će osigurati da egzistencijalnom naknadom budu obuhvaćena sva godišta. No, ono što njih posebno muči je medicinska dijagnostika jer je najveći broj pripadnika ove populacije sa onkološkim i dijagnozama kardiovaskularnih oboljenja te su pokrenuli inicijativu.
„Da se pokuša iskoordinirati na razini kantona i same Federacije u nabavci jednog PET CT aparata vrhunskog kojeg nema nažalost cijela BiH, na razini na kojoj to iziskuje ova bolest“, rekao je Ilija Nakić, predsjednik Kluba zastupnika HDZBiH I HSS Stjepan Radić u Skupštini SBK.
Nisu planirana sredstva za rast plaća budžetskih korisnika u narednoj godini, no slijede razgovori do izrade prijedloga, ali ministrica ističe.
„Kada smo pravili rebalans značajno smo za 40 KM povećali osnovicu i ta osnovica je nama proizvela veće rashode za plaće u 2023 od 7 miliona“, dodaje Plavčić.
No, ovo nije, kaže, konačan stav, nastavit će pratiti kretanje plaća na federalnom nivou, ali i u općinama kantona, što, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, ipak neće zadovoljiti predstavnike sindikata. Ali do izrade prijedloga još ima vremena i prostora za želje koje bi mogle dobiti zeleno svjetlo za uvrštavanje u budžet za narednu godinu.
