U Hrvatskoj bolnici „Dr. fra Mato Nikolić“ je tim na čelu s dr. Mladen Čuturićem uradio koblacijsku tonzilektomiju, čime se potvrdila liderska pozicija Hrvatske bolnice „Dr. fra Mato Nikolić“ u otorinolaringologiji i kirurgiji glave vrata u našoj državi, a dr. Mladen Čuturić potvrdio status jednog od vodećih stručnjaka iz navedene medicinske grane.
Koblacijska tonzilektomija je kirurški zahvat u otorinolaringologiji koji je prvi put urađen u BiH, prema saznanjima portala centralna.ba.
„Riječ je o operaciji uklanjanja krajnika primjenom najsuvremenije metode. Ovim postavljamo nove standarde, ne samo za bolnicu u Novoj Biloj, već i za cijelu BiH.“ izjavio je dr. Čuturić.
Operativni zahvat je izveden zahvaljujući koblatoru, a koji je nabavljen uz potporu Veleposlanstva Poljske u BiH. Ovaj aparat se koristi u otorinolaringologiji, najčešće kod operacija tonzila, koje su najizvođenija operacija, a pri čemu se znaju pojaviti komplikacije, a zahvaljujući koblatoru omogućava se operativni zahvat s minimum krvi. Koblator omogućava brži oporavak pacijenta, bolje dugoročne ishode za pacijente i siguran je za upotrebu na svim tipovima mekog tkiva.
Dr. Čuturić, osim što radi kao specijalista otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata, već nekoliko godina je i ravnatelj bolnice u Novoj Biloj.
„U budućnosti ćemo sasvim sigurno dodatno napredovati u području kirurških grana, uključujući i otorinolaringologiju i kirurgiju glave vrata. Prije svega, očekujemo kadrovsko jačanje u vidu povratka mladih liječnika sa specijalizacije.
Također, u tijeku je nabava nove opreme za operacijsku dvoranu i rekonstrukcija jedne operacijske dvorane, čime se stvaraju odlične pretpostavke za povećan broj operacija i uvođenje novih zahvata koje će uvelike unaprijediti uslugu koju nudimo pacijentima“, izjavio je dr. Čuturić.
U slučaju nesreće u evropskim zemljama je za pomoć dovoljno nazvati broj 112, bez obzira na to da li je to nadležnost policije, Hitne pomoći, vatrogasaca ili ostalih spasilačkih službi. Uvođenje broja 112 u Bosni i Hercegovini ponovo je aktuelizirano nedavnim sastankom u Delegaciji EU-a, gdje je prezentirana studija izvodljivosti i urađena procjena stanja i potreba za Federaciju BiH, Republiku Srpsku i Brčko Distrikt BiH.
Na sastanku su učestvovali predstavnici vlasti sa državnog nivoa, entiteta i Brčko Distrikta.
Posljednji pokušaj uvođenja jedinstvenog evropskog broja 112 za hitne slučajeve bio je 2017. kada je Vijeće ministara utvrdilo Prijedlog dopune Zakona o komunikacijama kako bi se broj uveo u cijeloj BiH.
Međutim, prijedlog je ostao u parlamentarnoj proceduri, zbog protivljenja zastupnika SNSD-a. Ova stranka smatra da se radi o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu.
Predsjednik Gorske službe spašavanja FBiH Dženadin Veladžić izjavio je za Faktor da GSS funkcioniše pod brojem Operativnog centra civilne zaštite – 121. Uvođenje jedinstvenog broja 112 bilo bi, kazao je, značajno za ovu službu.
– Od prijekog značaja bi bilo da imamo jedinstveni evropski broj koji mogu pozvati oni koji dođu na naše planine, izgube se. Puno je lakše prijaviti nesreću na poznati broj za pomoć preko kojeg bi se alarmirao onog ko je najpozvaniji za neku situaciju – pojašanjava Veladžić.
Dodaje da građani često zovu GSS za “nešto što nema veze sa GSS-om , a zovu neke druge kada im trebamo mi”.
– Uvođenjem broja 112 svi bi bili umreženi u cjeloviti sistem koji bi tačno znao koga da alarmira i pošalje na teren. Ne bi se dešavalo da imamo probleme u komunikaciji kao kada ljudi zbog telekom operatra budu preusmjereni na neke operativne centre koji nisu nadležni za to područje. Tada imamo probleme u pronalasku unesrećenih- govori nam Veladžić.
Na pitanje šta je do sada bila prepreka uvođenju jedinstvenog broja za hitne slučajeve, je li problem bio tehnički ili politički, iz Ministarstva sigurnosti BiH kazali su za Faktor kako je potrebno izmjeniti Zakon o komunikacijama BiH, kojim bi se omogućilo uvođenje jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije 112 u Bosni i Hercegovini.
– Kroz izmjene ovog zakona regulirala bi se obaveza operatera u BiH da pozivanje ovog broja bude besplatno, da operateri nadležnim službama zaštite i spašavanja u BiH dostavljaju podatke oko poziva na ovaj broj, podatke o lociranju pozivaoca i način promocije broja 112.
Vijeće ministara je 2017. godine za nosioca ovih aktivnosti zadužilo Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti. Zakon je pripremljen i dostavljen u proceduru, ali nažalost tada nije dobio parlamentarnu podršku- kazali su iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Ministarstvo sigurnosti smo upitali kakvi prijedlozi postoje, ko bi se javljao na broj, da li bi ured bio na nivou BiH, neka posebna agencija ili ured pri Ministarstvu sigurnosti BiH, ili na nižem nivou entiteta i kantona.
– Studijom izvodljivosti za uvođenje broja za hitne slučajeve 112 predviđena su moguća rješenja i nadležne institucije trebaju odabrati model.
Intencija je da entiteti i Brčko distrikt BiH odluče na koji način će broj 112 funkcionisati na njihovoj teritoriji i koliko operativnih centara će biti uspostavljeno. Također, prijem i odgovor na pozive na broj 112 vršili bi nadležni centri u entitetima i Brčko distriktu BiH- poručili su iz Ministarstva sigurnosti BiH.
Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS BUSOVAČA
07:00 do 08:30 sati Bukovci
08:30 do 10:00 sati ulica 1.mart/ožujak (kod ug.ob.Peneloipa)
11:00 do 12:00 sati ulica N.Š.Zrinski (kod auto lakirera Dejo)
12:00 do 13:00 sati Kaonik (raskrsnica za Podjele)
13:00 do 14:00 sati Oselište (stari Tamex)
Najavljene radarske kontrole za 29. 11. 2023. -PS BUGOJNO
13:00 do 14:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, lok.Ekonomija
15:00 do 16:30 sati ulica 307.M.brigade
17:00 do 18:30 sati Bugojno-Novi Travnik, ulica Rostovska
19:00 do 20:30 sati ulica Sultan Ahmeda
Jutros je u našoj zemlji pretežno oblačno vrijeme. Ponegdje u istočnim područjima Bosne pada slab snijeg.
Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -5; Ivan Sedlo -2; Livno, Sarajevo, Tuzla 0; Bugojno, Drvar, Gradačac, Zenica 1; Bihać, Sanski Most 2; Široki Brijeg 5; Stolac 6; Mostar 7; Neum 8; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 930 hPa, za 15 hPa je niži od normalnog i lagano raste.
Danas će Bosni i Hercegovini prije podne prevladavati umejreno do pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. Prije podne povremeno slab snijeg u istočnim područjima Bosne. Vjetar slab promjenljivog smjera. Dnevna temperatura od 1 do 6, na jugu do 12°C
Zbog novih sniježnih padavina koje su tokom noći i jutra zahvatile centralne i zapadne krajeve usporeno se saobraća dionicama preko planinskih prevoja, gdje se snijeg zadržao na kolovozu. Izdvajamo puteve: Bugojno-Kupres-Šuica-Livno, Vrtoče-Bosanski Petrovac-Lanište-Ključ, Bosanski Petrovac-Oštrelj-Drvar, Priluka-Glamoč-Mliništa, Resanovci-Drvar i Vrhpolje-Sanski Most, kao i prevoje: Ivan (Sarajevo-Konjic), Rostovo (Bugojno-Novi Travnik), Komar (Travnik-Donji Vakuf) i Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje). Povećana je i opasnost od odrona, a posebno skrećemo pažnju na puteve: Turbe-Banja Luka, Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Šićki Brod-Živinice-Kladanj, Žitomislići-Doljani, Jajce-Crna Rijeka, Bugojno-Kupres i Sarajevo-Foča. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima i napominjemo vozače da na put ne kreću bez zimske opreme, navode iz BIHAMK-a.
Na magistralnom putu Livno-Šuica upozoravamo na česte izlaske divljih konja na kolovoz.
Zbog aktuelnih radova izdvajamo magistralne puteve: Jablanica-Mostar (most Begića i Begovića), Novi Travnik-Bugojno (Rostovo), Bilješevo-Lašva, Čevljanovići-Nišići i Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most, kod Vodenog parka).
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila. Zbog protesta u Hrvatskoj, preko graničnog prelaza Orašje-Županja ne mogu saobraćati autobusi i teretna vozila.
Prije 34 godina napustio nas je bosanskohercegovački putopisac, slikar, karikaturista, velikan, čovjek, prijatelj – Zulfikar Zuko Džumhur.
Rođen je 24. septembra 1921. godine u Konjicu. Potiče iz ugledne stare ulemanske porodice.
Osnovnu školu i nižu gimnaziu završio je u Beogradu (gdje mu je otac radio kao imam), a višu gimnaziju završava u Sarajevu 1939. Počeo je studirati pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i završio je u klasi Petra Dobrovića.
Prve crteže je objavio u Narodnoj armiji 1947., a od tada sarađuje kao karikaturista i ilustrator u Ježu, Borbi, Politici, Oslobođenju, reviji Danas, NIN-u kao stalni saradnik i urednik. Objavio je više od 10.000 karikatura.
“Nisam ni nesavremen, ni nemoderan, pokušavam i uspijevam da volim vrijeme i adete u kojima trajem i duram, i koje je i jedino moje vrijeme, moji trenuci, moji dani, moje godine i moj dragi vakat”, rekao je jednom Zuko Džumhur, kojem je cijeli svijet bila domovina, a sav ljudski rod njegova porodica.
Napisao je scenarij za više kratkih i tri igrana filma. Uradio je 35 scenografija za pozorište, a posljednjih deset godina života radio je na sarajevskoj televiziji kao pisac scenarija i voditelj serija emisije Hodoljublje.
Hodoljubio je Zuko svijetom, zapisivao i pričao, spajao ljude i rušio granice. Govorio je lagano, svima razumljivim, narodnim, pitkim jezikom objašnjavao i najsloženije pojmove iz svijeta umjetnosti, prirode, geografije, historije, društva i politike, zbog čega je bio blizak i cijenjen u svim slojevima društva, kako akademskim, tako i narodnim.
Zuko Džumhur je bio izuzetan čovjek. Sâm predsjednik SFRJ Josip Broz Tito se vrlo rado družio sa Zukom koji važi i za jednog od najvećih boema svoga vremena.
Za Zukino najpoznatije djelo Nekrolog jednoj čaršiji predgovor je napisao njegov veliki prijatelj, nobelovac Ivo Andrić.
Umro je u Herceg Novom, a ukopan u rodnom Konjicu 29. novembra 1989. godine.
Dugo će se još prepričavati Zukine misli i anegdote poput:
“Uvijek sam u bijelom svijetu više bio začuđen odnjegovanošću i ljepotom žena u poznim godinama, nego divnom i raskošnom svježinom mladih djevojaka.”
“Oaza u pustinji obraduje čovjeka kao tačka poslije dugačke i nezanimljive rečenice nekog gnjavatora i mehkosera.”
“Jednom je jedan trčao, i desi se da naiđe pored Zuke, a on ga, smijući se, upita: ‘Što, bolan, trčiš?’, a jedan mu odgovori: ‘Pa, zdravo je’, a Zuko mu uzvrati: ‘Samo ti trči! Allah je svakome propisao broj koraka, pa ti požuri da potrošiš svoje’.”
Dvadesetjednogodišnji Dženan Huseinspahić inspirativni je mladić koji može biti za primjer svima. Dženan ima dijagnozu Arthrogryposis Eyuinovarus Luksacija, odnosno rođen je s deformitetom koji zahvaća područje od kukova do stopala, te unatoč preporukama da mu se odstrane noge, i brojnih bezuspješnih operacija, Dženan danas poprilično dobro hoda uz pomoć štaka. ”Moja dijagnoza u BiH nije izlječiva, imao sam dvije, nažalost, bezuspješne operacije u Egiptu, a bile su bezuspješne u smislu koliko se moglo uraditi. No zakasnio sam otprilike šest mjeseci na operaciju zbog procedure i papirologije”, ispričao je za Bljesak.info Dženan, koji je u početku bio u potpunosti nepokretan. No liječnik ga je digao na noge, prohodao je, ali nedovoljno. Papirologija usporila prema operaciji za izlječenje Kada se uputio na životno važnu operaciju u Egipat, imao je 15 godina, no papirologija iz Hercegovačko-neretvanske županije, u Sarajevo i dozvola iz Sarajeva za dalje išla je presporo.
”To sve ide presporo, papirologija me usporila prema operaciji za izlječenje, ali u jednu ruku i doktori”, kaže Dženan. ”Čak nisam siguran ni da je bolest urođena i tu je bilo greški liječnika. Mama je u trudnoći imala možda samo jedan pregled. Kada je osjetila neke bolove i otišla kod liječnika, on joj je rekao da ona nije doktor da mu govori što da radi, u konačnici na porodu smo oboje jedva preživjeli”, priča Dženan kojemu je mama najveći oslonac, naravno uz ostale članove obitelji. ”Nema tko me nije pregledavao i doktori iz Amerike, Austrije, Australije, Srbije i svi su rekli i dali dijagnozu da od mojih nogu i hodanja nema ništa. Savjetovali su i da mi se noge odrežu jer se ne mogu razviti, no mama nije htjela čuti za to i evo na kraju smo ipak uspjeli”, rekao je Dženan. Kaže da su operacije u BiH bile bezuspješne, većinom zbog loše opreme, napominjući da su se sve operacije radile u Sarajevu, dok u Mostaru liječnici nisu ni pokušavali. ”U obje bolnice su mi rekli ”ništa od toga”. Hodao sam baš teško nisam mogao stajati, penjati se uz stepenice, penjao sam se kao beba, na sve četiri, kasnije za ogradu ali teško. Sada mogu ići lagano uz ogradu”, kaže Dženan. Foto: Bljesak.info / Dženan na Panel diskusiji ”Mostar može biti inkluzivan grad” Vršnjačko nasilje No pored borbe sa zdravljem, borba u obrazovanju također nije bila jednostavna, Dženan je proživljavao nasilje, od vršnjaka, ali i od nastavnog osoblja. – Pročitajte više na: bljesak.info
Mališani i učiteljice JU Dječiji vrtić Donji Vakuf danas su organizovano posjetili kasarnu Oružanih snaga BiH u Rajlovcu povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Kroz Regionalni stambeni program u Bosni i Hercegovini, 2.778 porodica ili 9.000 osoba je dobilo kuću ili stan čime je okončan dugogodišnji period njihovog raseljenja.
U obnovu i izgradnju uloženo je 57,5 miliona eura donatorskih sredstava, a država je na to pridružila 5,6 miliona eura, što znači da je ukupna cijena koštanja 63,1 milion eura.
Vođenje projekta povjereno je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, a implementacija se odvijala putem resornih institucija u entitetima i Brčko distriktu. Projekt je implementiran širom BiH, na području 104 od ukupno 143 općine i grada, što čini oko 70 posto administrativno-teritorijalnih jedinica u BiH. Sa svim lokalnim zajednicama uključenim u potprojekte RSP potpisani su sporazumi o saradnji, što ih čini sastavnim dijelom implementacijske strukture.
Kroz navedeni projekat u julu 2022. godine devet porodica u Donjem Vakufu riješilo je svoje stambeno pitanje. U okviru sličnog projekta, zatvaranja kolektivnih centara, također je izgrađeno 12 stambenih jedinica , za čiju realizaciju su izdvojena sredstava u visini od 2.100.000 KM.
“Ovaj kompleksan provedbeni mehanizam svjedoči ne samo o složenosti zadatka koji se trebao provesti, nego i o ozbiljnosti i odgovornosti sa kojom je Bosna i Hercegovina pristupila provedbi ovog značajnog projekta. Za projekat u BiH zaprimili smo 26.500 porodičnih prijava onih koji žele da se vrate i onih koji žele da se integriraju u lokalnim zajednicama u BiH od čega smo po propisanim kriterijima birali najranjivije korisnike”, kazali su iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koje je zaduženo za organizaciju Završne konferencije Regionalnog stambenog programa zakazanu za 29. novembra u zgradi Parlamentarne skupštine BiH.
Završna konferencija je prilika da se predstave rezultati i postignuća kroz projekat koji je regionalnog karaktera i vođen je na osnovu ratificiranog međunarodnog sporazuma. Kako pojašnjavaju iz Ministarstva, to mu je dalo posebnu težinu, jer su povezane srodne institucije iz četiri zemlje regije.
“Specifičnost projekta leži u tome što je implementiran paralelno u BiH, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji. Provedene su opsežne prekogranične provjere korisnika, uspostavljena neraskidiva institucionalna povezanost kolega koji su radili na ovom projektu. Institucije države ovim su pokazale svoj kredibilitet, odgovornost i povjerenje s obzirom da su donatori povjerili novac državi putem Fonda za povratak”, rekli su iz Ministarstva.
Sutrašnja konferencija okupit će brojne zvanice iz diplomatskog kora, učesnike implementacije projekta, te goste iz međunarodnih i domaćih institucija i organizacija. Domaćin skupa je ministar za ljudska prava i izbjeglice Sevlid Hurtić.
