Blog

U Sarajevu je danas održana press konferencija zbog teške finansijske situacije na državnom javnom servisu. Kako su poručili sa BHRT-a, postoji mogućnost medijskog mraka, ukoliko se ne iznađe rješenje za naplatu RTV takse.

Naveli su i niz drugih problema sa kojima se suočavaju, te pozvali domaće vlasti, međunarodnu zajednicu i delegaciju Evropske unije da učini nešto, kako BiH ne bi ostala bez javnog televizijskog servisa.

Rješenje na nivou države

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a izrazio je duboku zabrinutost zbog situacije u kojoj se trenutno nalazi BHRT, te podsjetio da ovo traje godinama, a adekvatnog rješenja nema na vidiku.

“Nikad nije došlo do primjene dijela člana 23. o raspodjeli RTV takse i marketinga. Taksa se prije raspoređivala po principu 50 posto BHRT i 20 entitetskim emiterima. Godine su prolazile, vlasti su se mijenjale, visoki predstavnici, ali nije bilo adekvatnog odgovora. I dalje nema korporacije, i dalje nema prebacivanja od marketinga, ali glavni razlog što smo ovdje je nepoštivanje člana 23. tog zakona kad je u pitanju raspodjela sredstava od RTV takse”, poručio je Karamehmedović.

U pokušaju da se nekako spasi, što se spasiti može, do rješenja na nivou države, odnosno pronalaženja novog načina naplate takse, Karamehmedović, dodaje da se u to vrijeme BHRT i RTV FBiH sa Elektroprivredom BiH sklapaju ugovor o prikupljanju RTV takse, ali ono što je nepovoljno po BHRT je da sredstava koja prikupi Elektroprivreda BiH su uplaćivana na račun Radio televizije Federacije i onda je BHRT-u proslijeđivano njegovih 50 posto.

“U toku ovih šest godina, kada podvučemo crtu sa naplatom takse, pokazuju podaci da je RTRS nezakonito zadržala 52 miliona i 800 hiljada KM, a RTV FBiH 19 miliona i 830.000, a BHRT je za taj period u minusu 72 miliona i 600.000 KM. Došlo je vrijeme da BHRT kaže da sa ovakvim okruženjem i u ovakvom poslovanju, BHRT ne može više obavljati svoju funkciju. Pokušavali smo sve ove godine da nađemo neka rješenja, trpili dugovanja, trpili maćehinski odnos prema BHRT-u, i to nije donijelo rezultat. Ukoliko bi BHRT potpisao aneks, nastavak ugovora, pod istim uslovima, kako je bilo zadnjih šest godina, to nas direktno vodi u kolaps i nemogućnost da obavljamo svoju funkciju”, naglasio je generalni direktor BHRT-a, te dodao da sa ovim načinom naplate takse imamo već godinama velike probleme, a to je da se radnicima uplate sve obaveze.

Sastanci bez rješenja

Prije dva dana im je trebao biti ugašen i dotok plina. Kaže, mogli bi beskrajno nabrajati sva dugovanja, ali dok se ne napravi neko rješenje na državnom nivou, sve su ovo prelazna rješenja, koja su ih i dovela do ove situacije.

“A to je da su dva entitetska servisa jako bogata, utržili su ovim načinom ogromna milionska sredstava, koja im zakonski ne pripadaju, a BHRT doveli u ogromnu finansijsku dubiozu”, istaknuo je Karamehmedović.

Anel Nurković, iz Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u, kazao je da su do sada održali mnogo sastanaka sa vlastima, međunarodnim organizacijama, ali da je priča uvijek bila ista – “BHRT se ne smije ugasiti!”.

Šta se do sada uradilo, vrlo malo ili ništa.

“Radnici BHRT-a su kao na respiratoru, kolateralna šteta maćehinskog odnosa prema svojoj instituciji”, kazao je Nurković.

Napomenuo je da 60 posto radnika BHRT-a ima primanja koja su manja od 800 KM, a potrošacka korpa u Federaciji BiH i BiH je gotovo 3.000 KM.

“Onda možete shvatiti u kakvom su stanju naši novčanici i kako mi izdržavamo naše porodice. Došli smo u vrlo tešku situaciju i radnici ne vide šta se može uraditi. Često se kaže sistemsko rješenje, ali teško je doći do nekog adekvatnog rješenja da se organizuje i prikupi RTV taksa”, istaknuo je Nurković.

Podsjetimo, Upravni odbor BHRT-a uputio je prije dva dana pismo domaćim vlastima i međunarodnim organizacijama povodom teške finansijske situacije u kojoj će se naći Radiotelevizija BiH zbog nepotpisivanja ugovora o naplati RTV takse na području Federacije BiH. Kao i danas, i tada je Upravni odbor i Manadžement BHRT-a pozvao domaće vlasti i međunarodnu zajednicu da se trajno riješi finasiranje javnih RTV servisa u skladu sa preporukama EU budući da prijeti opasnost da BiH ostane bez javnog televizijskog servisa koji pokriva cijelu zemlju.

Izvor: N1

Sud u Konjicu prvostepeno je osudio Amira Džafića zbog nanošenja teških tjelesnih povreda Enisi Klepo na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci.

Optuženom će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u zatvoru, a optuženi je dužan platiti troškove medicinskog vještačenja.

Amir Džafić, vlasnik hotela ”Jablanica”, optužen da je pretukao bivšu recepcionerku Enisu Klepo, priznao je 27. decembra krivicu pred Općinskim sudom u Konjicu.

“On je priznao sve navode iz optužnice. Postupak je danas završen. Saslušani su svjedoci i vještaci. Presuda će biti pročitana sutra (četvrtak, 28. decembra) u 14 sati”, kazao je jučer advokat Nermin Karalić, koji zastupa Džafića.

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona je optužilo četrdesetčetverogodišnjeg vlasnika hotela “Jablanica”, na jugu BiH, da je 1. avgusta 2023. godine naveče uhvatio rukom za majicu Enisu Klepo, odvukao je u dio hotela koji nije bio pokriven kamerama, upućivao joj, kako se navodi, “pogrdne riječi” i pretukao.

Nakon napada je Klepo hospitalizirana u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, gdje su joj konstatovani prelom lijeve očne šupljine, otok i krvni podljevi gornjeg i donjeg kapka na oba oka, te krvarenje ispod konjuktive lijevog oka.

Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 27.12.2023. godine na širem području Federacije BiH izvršili 258 inspekcijskih nadzora tzv. akcija kojim su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju različite uslužne djelatnosti.

U izvršenim kontrolama otkrivena su 52 neprijavljena radnika, 75 obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, tri obveznika koja nisu imala instaliran fiskalni uređaj i četiri objekta koja su obavljala djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, neevidentiranje prometa putem fiskalnog uređaja, nepostojanje fiskalnog uređaja i rada bez odobrenja, zapečaćena su 24 objekta i u 127 slučaja izdati su prekršajni nalozi s ukupno izrečenim novčanim kaznama u iznosu 372.150,00 KM.

U dva slučaja inspekcijski nadzori su završeni uz asistenciju pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova.

Aktivnosti inspekcijskog nadzora na kontroli zakonitosti poslovanja poreznih obveznika i sprečavanju sive ekonomije će se provoditi i na dan dočeka Nove godine kao i za vrijeme novogodišnjih praznika. Predmet kontrola bit će prijava radnika u Jedinstveni sistem Porezne uprave FBiH i evidentiranje prometa shodno Zakonu o fiskalnim sistemima u Federaciji BiH. Stoga se pozivaju porezni obveznici da sve zaposlenike prijave u Jedinstveni sistem, da usklade svoje poslovanje i da poštuju zakone, kako se ne bi izlagali sankcijama i nepotrebnim troškovima.

Porezna uprava poziva sudove da blagovremeno i u zakonom propisanom iznosu izriču sankcije kako bi iste imale brži i veći preventivni učinak. Sankcija koja se brzo izriče i kad je manja ima veći učinak od veće sankcije koja se izriče nakon dužeg vremena. Izricanje sankcija nakon nekoliko godina i još u iznosu manjem od zakonskog minimuma ima mali vaspitni učinak na porezne obveznike i poštivanje zakona. Budite partner Porezne uprave u poštivanju poreznih propisa i smanjenju sive ekonomije.

Porezni obveznici koji nisu blagovremeno podnijeli prijave poreza na dohodak i doprinosa pozivaju se da iste što prije podnesu i da provjere ispravnost podnesenih Obrazaca MIP-1023, te da plate javne prihode. Porezni obveznici kod kojih je najavljen inspekcijski nadzor, a koji nisu podnijeli sve porezne prijave, pozivaju se da to urade što prije. Također, Porezna uprava FBiH poziva građane da putem portala https://edoprinosi.fpu.gov.ba izvrše provjeru prijave u Jedinstveni sistem i provjeru uplate obaveznih doprinosa, a sve slučajeve neplaćanja doprinosa kao i saznanja o radu na crno, te druge nepravilnosti, mogu prijaviti i anonimno putem:

-e-maila: sivaekonomija@fpu.gov.ba i primjedbe@fpu.gov.ba,

-SMS poruke na broj mobitela 061 724 610,

-besplatnog poziva na broj 080 020 333 i

-pošte na adresu Husrefa Redžića 4, Sarajevo, uz naznaku „Nepravilnosti“.

Ta sredstva planirana su Financijskim planom Zavoda za 2024. godinu. To će biti dovoljno da se programima obuhvati oko 12.000 nezaposlenih. U tijeku su intenzivne pripreme za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za narednu godinu, kaže Lončar

Federalni zavod za zapošljavanje uspješno privodi kraju proces ugovaranja po programima zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke iz 2023. godine, čime je do sada omogućeno zapošljavanje oko 12.000 osoba s evidencije nezaposlenih.

– Postotak ugovorenih sredstava nikad nije bio viši. Od predviđenih oko 72 miliona KM za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja ove godine u privredu smo plasirali gotovo kompletan iznos, što je dokaz aktivnog rada, ali i adekvatno kreiranih programa prilagođenih kako poslodavcima tako i nezaposlenim – rekla je za Avaz direktorica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.

Dodala je kako su svi programi financirani iz vlastitih sredstava te da su radili u suradnji s kantonalnim službama za zapošljavanje.

Federalni zavod za zapošljavanje, kaže, realizira set mjera i programa s ciljem zapošljavanja i samozapošljavanja osoba s evidencije nezaposlenih, s posebnim fokusom na teže zapošljive kategorije nezaposlenih, kao što su mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe, osobe starije dobi itd.

– Osim toga, u okviru svojih aktivnosti započela je i realizacija programa sufinanciranja obuke nezaposlenih osoba u realnom poslovnom okruženju u skladu s potrebama tržišta rada, odnosno poslodavaca. Evaluacija naših mjera ukazuje na to da između 50 i 70 posto sufinanciranih osoba ostane u radnom odnosu i do 12 mjeseci po isteku perioda sufinanciranja, u oisnosti od toga o kojoj mjeri je konkretno riječ, što predstavlja vrlo dobar rezultat – istaknula je Lončar.

Što se tiče planova za iduću godinu, direktorica naglašava kako je planirano čak 85 miliona maraka za programe zapošljavanja.

Ta sredstva planirana su Financijskim planom Zavoda za 2024. godinu. To će biti dovoljno da se programima obuhvati oko 12.000 nezaposlenih. U toku su intenzivne pripreme za realizaciju programa zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke za narednu godinu. Možemo već sada reći da se planirane mjere neće važnije razlikovati od dosadašnjih, s tim da će pojedinačni mjesečni poticaji biti uvećani sukladno ekonomskim kretanjima u zemlji – zaključila je Lončar.

– U okviru realizacije programa sufinanciranja zajedničkih projekata s drugim organizacijama i institucijama ove godine, mi smo iz vlastitih sredstava sufinancirali realizaciju određenih projekata, navodi Lončar.

– To su, prije svega, projekti zapošljavanja asistentskog kadra za rad s djecom s poteškoćama u razvoju u osnovnim i srednjim školama, asistenata na javnim sveučilištima u Federaciji BiH i stručnog kadra u ustanovama socijalne zaštite te djece poginulih branitelja – rekla je Lončar.

Najniža zagarantovana zarada (minimalac) od 1. januara 2024. u Republici Srpskoj bit će 900 KM, odlučila je Vlada RS.

Obrazlažući ovu odluku, Danijel Egić, ministar rada i biračko-invalidske zaštite RS, kazao je nakon 51. sjednice izvršne vlasti da prema zakonu o radu, Ekonomsko socijalni savjet RS trebalo da u posljednjem kvartalu predloži iznos najniže zarade, te da je Vlada bila primorana da utvrdi iznos minimalca, jer socijalni partneri u RS, odnosno predstavnici Saveza sindikata RS, Unije poslodavaca RS i upravo Vlade RS, nisu mogli da se dogovore o ovom pitanju, jer su, svako za sebe, imali različite prijedloge o iznosu ove zarade, a koja trenutno iznosi 700 KM.

Podsjećamo, prvo je predsjednik RS Milorad Dodik iznio ideju da minimalac bude 1.050 KM, nakon čega je krenulo licitiranje. Poslodavci su smatrali da je realno da bude 750 KM sa svima davanjima, što je za sindikalce bilo potpuno neprihvatljivo.

Spominjali su iznos od minimalno 950 KM, ali i uz poruku da prihvataju i Dodikovu ideju.