Blog

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je na dan kada se obilježava neustavni 9. januar u Banjoj Luci odlučio posjetiti Srebrenicu.

Objavu Denisa Bećirovića prenosimo u cijelosti:

“Danas sam u Potočarima razgovarao s predstavnicima Udruženja Pokret ‘Majke enklava Srebrenica i Žepa’ i Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Nakon razgovora s predstavnicima Udruženja, u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima položio sam cvijeće i odao počast žrtvama genocida.

Obilježavanje 9. januara 1992. je uzaludni pokušaj negiranja ustavnopravne činjenice da je bh. entitet RS administrativno-teritorijalna jedinica unutar nezavisne, suverene, nedjeljive i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine. Entitet RS egzistira unutar bosanskohercegovačke države od datuma potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ustavom BiH je jasno propisano da kontinuitet ima samo Bosna i Hercegovina. Entiteti nemaju kontinuitet i nikakvi nelegalni praznici ne mogu promijeniti tu činjenicu.

Politika razdvajanja bosanskohercegovačkih naroda i stvaranja paradržave na tlu države Bosne i Hercegovine bila je u potpunoj suprotnosti s domaćim pravnim sistemom i međunarodnim pravom. Deveti januar nije datum za slavljenje. To je jedan od najcrnjih datuma koji je označio početak provođenja jedne užasne politike koja je rezultirala zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima, a kulminirala je 1995. kada je počinjen i genocid nad Bošnjacima. To su nesporne činjenice koje su utvrđene presudama sudova Ujedinjenih nacija.

Najviši pravni akt Bosne i Hercegovine nije 1992. propisivao nikakvo pravo na samoopredjeljenje etničkim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Zato je antiustavno okupljanje sljedbenika pravosnažno presuđenih ratnih zločinaca Karadžića, Krajišnika, Mladića i drugih 9. januara 1992. bio čin bezakonja i nasilja nad pravnim poretkom.Nadležni organi su utvrdili da 9. januar kao datum praznovanja ne iskazuje zajedničke vrijednosti svih naroda i građana, tj. da ne predstavlja simbol kolektivnog zajedničkog sjećanja koji može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta, jer simbolizira samo jedan, srpski narod, i jer je donesen bez pristanka svih naroda i građana.

Istovremeno, pozivam sve nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini, da u vršenju svojih ustavnih i zakonom određenih nadležnosti, osiguramo da u multietničkoj i multikonfesionalnoj Bosni i Hercegovini, multietnički sastav entiteta bude primijenjen kao relevantno činjenično stanje u odnosu na praznike koji imaju simboličko značenje, jer suprotno tome, proslavljanje svjetovnog praznika na datum koji je isključivo vezan za jedan narod, organiziranje crkvenih svečanosti i slavljenje krsne slave RS istog tog datuma, sa isključivo jednom religijskom skupinom i jednim narodom, predstavlja nedozvoljenu diskriminaciju drugih naroda i socijalnih grupa bez opravdanog i legitimnog cilja, kako je to utvrdio i Ustavni sud BiH u svojoj konačnoj i obavezujućoj odluci o dopustivosti i meritumu broj: U-3/13 od 26. novembra 2015. godine.

Na isti način očekujem i preduzimanje adekvatnih mjera od strane Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Kompanija “BH Magnezij & Minerali” uskoro će početi graditi veliki industrijski kompleks za proizvodnju magnezija u naselju Osmanlije, Općina Kupres.

Prema saznanjima portala Biznisinfo.ba, ovo će biti jedna od najznačajnijih investicija u BiH.

Firma “BH Magnezij & Minerali” u vlasništvu je njemačke kompanije MFE (Magnesium for Europe) GMBH, piše BiznisInfo.ba.

Veliki industrijski kompleks koji će ova firma graditi sastojat će se od čak 14 objekata. Ukupna površina objekata pogona iznosit će 20.432 m2. Pogon će se nalaziti na zemljištu površine 7,3 hektara.

Prilikom provođenja procesa proizvodnje, glavna sirovina bit će dolomit iz obližnjeg kamenoloma. Glavni proizvod bit će metalni sirovi magnezij, a koproizvodi: spinel, suhi led i legura aluminija i magnezija.

Proizvodnja će se obavljati u saradnji s firmom Dolomit, koja je nosilac koncesije na obližnja nalazišta. Dolomit d.o.o. je podružnica MFE-a (koju kontroliraju dioničari MFE-a) i dobavljač dolomita za buduću proizvodnju magnezija.

Kompanija je u augustu prošle godine dobila dozvolu za istraživanje površine oko 47,5 hektara koja je neposredno uz 9,5 hektara za koje Dolomit već posjeduje rudarska prava. Procijenjena količina visokokvalitetnog dolomita na ovom dodatnom području će povećati budući proizvodni kapacitet proizvodnje.

ME računa da bi s dodatnim sirovinama mogao voditi proizvodnju od 50.000 mt godišnje duže od 75 godina.

Kompanija Dolomit sa svojim podružnicama već je investirala oko deset miliona maraka u svoje aktivnosti u Bosni i Hercegovini od 2019. godine.

Kako će teći proces proizvodnje

Nakon što se dolomit izvadi iz kamenoloma bit će usitnjen u različite frakcije. Dimenzionirani dolomit transportirat će se od rudnika do proizvodne hale putem žičare ili transportne cijevi, o čemu će se naknadno odlučiti zajedno s općinom.

U sklopu planiranog kompleksa odvijati će se proces proizvodnje metalnog magnezija od visoko kvalitetnog dolomitnog kamena.

S obzirom da će za tehnološki proces biti potrebne velike količine tekućeg prirodnog plina (LPG), Na lokaciji je predložena izgradnja plinske stanice max. kapaciteta 700 m3.

Danas u Mostaru zasjeda Federalna vlada.

Inače, za danas je planiran i sastanak Trojke i HDZ-a.

Na stolu bi trebale biti teme poput državnog i federalnog budžeta, zatim Izbornog zakona, ali i druge važne teme iz seta obaveza naše zemlje na putu ka EU.

Podsjetimo, usvajanje tehničkih izmjena Izbornog zakona također je aktuelna tema, koju HDZ nije podržao u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za decembar 2023. godine iznosi 2.882,90 KM.

Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za oktobar 2023. iznosila je 1.285  KM (posljednji podatak objavljen od Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 44,57 posto, dok je pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom 20,67 posto.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi): Prehrana – 44,39 posto, Stanovanje i komunalne usluge – 13,75 posto,  Higijena i održavanje zdravlja – 9,31 posto, Obrazovanje i kultura – 10,41 posto, Odjeća i obuća – 10,41 posto, Prijevoz – 4,79 posto, Održavanje domaćinstva – 6,94 posto.

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri (3) trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, saopćeno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Dobra vijest za bh. ekonomiju jeste da ove godine možemo očekivati stabiliziranje inflacije.

BiH je već prošla kroz izazovno razdoblje, koje je rezultiralo znatnim pritiskom na ekonomiju. Stoga je ključno da se zadrži postojeći nivo stabilnosti, a očekivanja su da će se inflacija kretati unutar raspona od dva do tri posto.

Potrošačke cijene u BiH u oktobru prošle godine zabilježile su blagi rast od 0,1 posto u poređenju sa septembrom. Godišnja inflacija usporila je na 2,1 posto zahvaljujući padu cijena energenata i prijevoza. Što se tiče hrane, inflacija je smanjena na ispod pet posto (4,9) zahvaljujući padu cijena globalnih poljoprivrednih sirovina i rješavanju problema u globalnim lancima opskrbe.

Dobra stvar je da se, nakon ekonomskog usporavanja, očekuje umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na tri posto u 2024., u uvjetima daljnjeg oporavka u Evropskoj uniji.

Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u 2023. bio snažniji od očekivanog, čemu je, između ostalog, doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se ove godine ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija.

Prema novoj procjeni, rast bh. ekonomije u 2024. bi trebao iznositi 2,8 posto, a u 2025. 3,4 posto. Rast u 2023. godini je iznosio 2,2 posto. Što se tiče ostalih država regije, za ovu godinu procijenjeno je da će rast u Albaniji biti 3,2 posto, Crnoj Gori 3,2 posto, na Kosovu 3,9 posto, u Sjevernoj Makedoniji 2,5 posto i Srbiji 3 posto.

Uprkos nedavnim pomacima registriranim u godinama nakon pandemije, učešće u radnoj snazi još je nisko. Kako se navodi iz Svjetske banke, BiH mora ne samo otkloniti prepreke za veće učešće u radnoj snazi već i ubrzati ekonomsku konvergenciju s naprednijim ekonomijama Evrope. Osim tih napora, potrebni su i brža zelena tranzicija te veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi.

– Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zemalja zapadnog Balkana mogle bi nastaviti povećavati produktivnost poljoprivrede uprkos nepovoljnom uticaju klimatskih promjena i biti u stanju održivo proizvoditi više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, između ostalog i u EU – kazala je Nataša Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedan od autora izvještaja.

Prema projekcijama Centralne banke BiH, inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena usporila je na 6,3 posto u protekloj godini. Zvanična inflacija u prvih devet mjeseci 2023. godine iznosila je 7,6 posto. Prema procjenama Direkcije za ekonomsko planiranje, u 2024. godini inflacija u BiH bi trebala iznositi gotovo tri posto.

Uprkos očekivanjima, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo je jačati u 2023.

avaz