Blog

Visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) mogao bi ponovo koristiti svoje bonske ovlasti. Naime, 19. decembra Šmit je dao rok bh. političarima i kazao da “u naredne dvije-tri sedmice” želi vidjeti donošenje tehničkih izmjena Izbornog zakona i zaprijetio da u suprotnom “ima jedna osoba u gradu koja ima ovlaštenja i nadležnost da to donese”.

Izmjene koje zahtijeva Šmit trebale bi smanjiti mogućnost prevara i povećati transparentnost izbora, prije svega kroz uvođenje elektronskog glasanja.

 

Blokada SNSD-a

Naravno, tri sedmice su odavno prošle, a političari u BiH su u vezi s ovim upozorenjem učinili doslovno – ništa. Umjesto toga, cijeli niz političara otvoreno se usprotivio Šmitovim najavama. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović je naglasio da se protivi samo tehničkim izmjenama, tražeći sveobuhvatnu izmjenu Izbornog zakona, a u prvom redu izmjene načina izbora članova Predsjedništva. Članovi trojke su, s druge strane, podržali Šmitov zahtjev. Upravo su o pitanju izmjena Izbornog zakona članovi trojke i HDZ-a prekjučer održali sastanak.

Ipak, najveći problemi će postojati sa SNSD-om. Iz ove stranke jasno je poručeno da Šmit nema pravo da se miješa u izborni proces, a nekoliko dana potom Milorad Dodik je najavio da ovaj entitet kreće u organiziranje vlastite izborne komisije koja bi imala kontrolu nad izborima na svim nivoima unutar RS.

Dodik je, očekujući Šmitovo nametanje, preko svog Twitter profila uputio i prijetnju trojci tražeći da mu se zajedno usprotive.

– U narednim danima sarajevske stranke, koje su progurali Amerikanci da naprave vlast u Federaciji, imat će priliku da pokažu da li ostaju pri svojoj rušilačkoj politici koja čini da BiH ima sve manje svaki dan ili su za rješenja koja su koncipirana na Ustavu BiH – napisao je Dodik.

 

Dvostruki ispit

Šmitovo eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona odvelo bi ga u direktni i dosad najozbiljniji okršaj s Dodikom. Iako je Šmit nekoliko puta poništavao nelegalne zakone kojima su vlasti RS nastojale otimati nadležnosti od države, on još nije nametnuo nijednu novu odluku koja bi se direktno ticala manjeg bh. entiteta.

Nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona bi bila prva takva odluka koja bi i Dodika, ali i Šmita i međunarodnu zajednicu stavila na veliki ispit. Ukoliko bi Dodik, što je izvjesno, odbio da ispoštuje i provede eventualno nametnutu odluku Kristijana Šmita, onda se na ispit stavljaju volja i odlučnost međunarodne zajednice, ali i samih bh. institucija da provedu odluku visokog predstavnika.

 

A u tom pogledu bit će vrlo zanimljivo vidjeti dokle ide granica do koje su i jedni i drugi spremni ići.

 

Proces u Sudu

Upravo zbog neprovođenja odluke visokog predstavnika protiv Dodika se trenutno vodi proces u Sudu BiH. Kako se navodi u optužnici, Dodik i Lukić su od 1. do 9. jula ove godine u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Kristijan Šmit donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka.

Vlasti u RS i dalje ponavljaju svoj stav kako ne priznaju Kristijana Šmita i kako je on nelegalan visoki predstavnik u BiH.

Povodom slučaja A. H. (Adna Helić, op.a.) za koju je utvrđeno da je kroz naseljeno područje upravljala vozilom neprilagođenom brzinom, a što je zabilježeno i snimkom objavljenim na društvenim mrežama, ministar MUP-a KS Admir Katica, uputio je reakciju:

 

Njegovu reakciju objavljujemo u cijelosti:

“Najoštrije osuđujem svako nedozvoljeno ponašanje u saobraćaju, posebno imajući u vidu teške i neprežaljene gubitke života kojima smo svjedočili ne tako davno na našim ulicama. Želim istaći da je u slučaju A. H. koji je danas uznemirio javnost policija odmah reagovala, ispitala i utvrdila odgovornost, te je protiv prekršioca izrečena zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole u trajanju od 60 dana i izdat prekršajni nalog u iznosu od 400 KM.

Pod nadzorom postupajućih tužilaca Tužilaštva BiH i OJT Bijeljina, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu SIPA, zajedno sa policijom MUP-a RS PU Bijeljina, kao i pripadnicima Granične policije BiH, na području Bijeljine i okoline provode aktivnosti lišenja slobode osumnjičenih i pretresa objekata.

Aktivnosti se realizuju u predmetu istrage organizovanog kriminala, povezanog sa međunarodnim krijumčarenjem većih količina opojnih droga. Akcijom su obuhvaćena najmanje četvorica osumnjičenih, koji se dovode u direktnu vezu sa krijumčarenjem opojnih droga, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

U okviru akcije, ostvarena je zajednička saradnja i komunikacija sa partnerskim institucijama iz jedne zemlje EU.

U interesu istrage, Tužilaštvo u ovom trenutku ne može davati više informacija.

 

federalna.ba/Fena

Napuknuće na mostu Počitelj, jednom od najzahtjevnijih infratsrukturnih projekata na Koridoru 5C bilo je još jedan težak udarac za JP Autoceste FBiH.

Ovaj most sastavni je dio poddionice Počitelj – Zvirovići koja je duga 11,07 kilometara, te je jedan od najviših mostova u regiji, dužine 945 i maksimalne visine 100 metara.

 

Ozbiljna napuknuća

Ugovor o izgradnji poddionice Počitelj – Zvirovići potpisan je 20.06.2019. godine, a predviđeni rok izgradnje za LOT 1 bio je 24, a za LOT 2, koji podrazumijeva ovaj most, 30 mjeseci.

Izvođač radova za LOT 2 (Most Počitelj) je konzorcij koji čine Azvirt Limited Liability Company (Azerbejdžan), Sinohydro Corporation Limited (Kina) i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd. (Kina), a ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Počitelj je 28.114.889,53 eura bez PDV-a. Kasnije se kao podizvođač pojavio i Hering iz Širokog Brijega.

Gradnja mosta završena je na ljeto 2023. no ubrzo su se pojavila ozbiljna napuknuća na njemu. Budući da je početak 2024. godine, portal Hercegovina.info poslao je JP Autoceste upit o tome kako će se riješiti ovo napuknuće, te ko plaća penale zbog kašnjenja i loše izvedenog projekta.

 

 

Iz JP Autoceste odgovorili su:

– Nakon problema koji se pojavio na mostu Počitelj u ljeto ove godine, JP Autoceste FBiH su odmah pristupile rješavanju problema, zajedno sa izvođačem i nadzorom radova. U međuvremenu je angažirana i slovenska projektantska kuća Ponting koja je dostavila tehničko rješenje koje je poslano na saglasnost kreditoru izgradnje dionice Počitelj – Zvirovići, odnosno Evropskoj investicijskoj banci (EIB).

Upravo ovo rješenje spomenute projektantske kuće je bilo jedino rješenje koje garantira da će most Počitelj nakon završenih radova biti u potpunosti tehnički ispravan. Nepravilnost koja je nastala na mostu je greška izvođača tako da će i troškove otklanjanja nepravilnosti snositi izvođač radova. Radovi na otklanjanju nedostataka koji će se izvoditi na osnovu dostavljenih tehničkih rješenja ne iziskuje duži vremenski period.

 

Izvode se završni radovi

Osim ovih radova otklanjanja nedostataka za čiji se početak čeka saglasnost kreditora, trenutno se izvode i završni radovi za potrebe odvodnje, kolovozne konstrukcije, betonske i sigurnosne ograde, kao i za postavljanje dilatacijskih naprava, te ugradnje vertikalne i horizontalne signalizacije.

Ovdje još jednom napominjemo da će JP Autoceste FBiH nakon tehničkog prijema preuzeti projekt sa isključivo ispravno i kvalitetno izvedenim radovima u skladu sa svim pravilima struke. Zbog kašnjenja u izvođenju radova penali se naplaćaju u skladu sa ugovorom.

Na tragu je to i komentara direktora JP Autoceste Denisa Lasića koji je dao za Radio Slobodna Europa u avgustu 2023, kada je rekao za izvođače “ako treba neka ga ponovno ruše i prave za svoje novce, odgovarat će”.

Portal Hercegovina.info je pokušao dobiti od slovenske kompanije Ponting detalje o zahvatu koji će izvršiti na napuknuću koje se pojavilo na mostu, no iz ove kompanije bili su tajnoviti.

 

Detalji ugovora povjerljivi

– Mogu vam potvrditi, da smo u mjesecu oktobru 2023. potpisali ugovor sa JP Autoceste FBiH kao konzultant za usluge kod mosta Počitelj. Ali u ugovoru imamo članak, da su informacije vezane za ugovor povjerljive, pa vas molim da se obratite našem Naručitelju JP Autoceste FBiH – napisali su iz Pontinga.

Ponting je osnovan 1990. godine od strane Viktora Markelja i Marjana Pipenbahera. Kako stoji na njihovoj web stranci, “iskusno osoblje za dizajn, zajedno s kompjuterski potpomognutim crtanjem, omogućuje Pontingu izradu planova, specifikacija i procjena troškova za različite vrste projekata mostova, u rasponu od novih mostova do proširenja, jačanja i preuređenja postojećih mostova.

Glavna djelatnost firme je dizajn različitih vrsta mostovnih konstrukcija (mostovi, vijadukti, nadvožnjaci i podvožnjaci). U dizajniranju takvih struktura razvijaju se i posebne metode gradnje mostova, kao što su slobodno kantileverno podizanje, metoda postupnog lansiranja, gradnja po segmentima i druge.

Inače, ova firma iz Slovenije u svom portfelju ima na desetke uspješno projektiranih, izgrađenih i popravljenih mostova po cijeloj Europi, uključujući i dizajniranje Pelješkog mosta.

 

avaz

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene BiH za period I – IX 2023. godine u kojoj se navodi da je ukupna robna razmjena u ovom periodu iznosila 33,42 milijarde KM.

Vrijednost izvezene robe iznosila je 12,65 milijardi KM, a uvezene robe 20,77 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 8,11 milijardi KM.

Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene za devet mjeseci 2023. godine u odnosu na isti period 2022. godine bile su pad ukupne vanjskotrgovine razmjene BiH (3,69 posto), pad uvoza (1,94 posto), pad izvoza (6,44 posto), te rast vanjskotrgovinskog deficita (6,02 posto).

U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 2,93 posto i iznosila je 60,94 posto.

Bosna i Hercegovina je u ovom periodu najviše izvozila električnu energiju u vrijednosti od 879,86 miliona KM, izoliranu žicu, kablove u vrijednosti 512,30 miliona KM, željezne ili čelične konstrukcije u vrijednosti 458,50 miliona KM, te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti 437,37 miliona KM.

Istovremeno je najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih u vrijednosti 1,78 milijardi KM, putničke automobile u vrijednosti 818,40 miliona KM, lijekove ukupno vrijedne 477,69 miliona KM te kameni ugalj, brikete u vrijednosti 460,66 miliona KM.

Izvoz u zemlje EU u devet mjeseci prošle godine iznosio je 9,31 milijardu KM, što je 6,77 posto manje nego u istom periodu 2022. godine, dok je uvoz iznosio 12,17 milijardi KM, što je 1,96 posto više u odnosu na isti period prethodne godine, piše Biznisinfo.