Proslavljeni engleski igrač snookera Allister Ali Carter impresivnom pobjedom nad favorizovanim Markom Allenom (6:3) izborio je finale Mastersa u Londonu, jednog od tri najveća turnira u svijetu snookera.
Masters koji se tradicionalno u januaru igra u londonskom Alexandra Palaceu spada u “sveto trojstvo” snookera zajedno sa Svjetskim prvenstvom i UK Championshipom. Turnir koji se smatra Grand Slamom snookera privodi se kraju i danas će biti završen nakon što se obračunaju legendarni Ronnie O’Sullivan i Allister Carter, koji igra u životnoj formi.
Carter je sinoć rezultatom 6:3 savladao favorizovanog Marka Allena, trećeg igrača svijeta. U četvrtfinalu je izbacio ponajboljeg igrača današnjice Judda Trumpa, dok je u prvom kolu Mastersa bio bolji od još jednog favorita, Velšanina Marka Williamsa.
S druge strane, Ronnie O’Sullivan je jučer u polufinalu lako savladao Shauna Murphyja, a na putu do polufinala stajali su mu još Barry Hawkins i Ding Junhui. Niko nije bio prevelika prijetnja legendarnom Rocketu.
Današnje finale igra se na 10 dobijenih frameova, a počet će u 14 sati. Druga sesija se nastavlja večeras od 20 sati, a gledatelji na našim prostorima u finalu mogu uživati na kanalima Eurosporta.Inače, Ali “Kapetan” Carter postao je profesionalac 1996. godine, a karijeru su mu obilježile teške životne borbe. Kronova bolest otkrivena mu je 2003. godine, a nakon toga u dva navrata je pobijedio rak i operacije te se vraćao jači nego ikad.
Prvo mu je u julu 2013. godine dijagnosticiran rak testisa, nakon čega je operisan i oporavio se te vratio snookeru krajem iste godine. No, sredinom 2014. godine objavio je kako mu je dijagnosticiran rak na plućima te je uzeo dužu pauzu od sporta.
Uspješno je završio i ovo liječenje uključujući i operaciju te se vratio na turniru u oktobru iste godine. Bez obzira na sve probleme koje je imao tokom karijere, Carter je uspio osvojiti pet rangirnih titula.Međutim, nikada nije uspio osvojiti neki od tri najveća turnira u snookeru. Igrao je dva finala na svjetskim prvenstvima i jedno na Mastersu i sva tri je doživio poraze. U slučaju da danas savlada O’Sullivana, bit će mu to najveći uspjeh karijere, a kako u 45. godini igra u životnoj formi, ne bi bilo veliko iznenađenje da to i uspije.izvor: klix.ba
Krajiška trahana i omač dobili su oznaku garantirano tradicionalni specijalitet, a proizvođači tih autohtonih kulinarskih specijaliteta odgovarajući certifikat akreditiranih institucija. To je omogućeno projektom “Tradicionalni ugled hrane” kojeg su implementirali Obrtnička komora USK-a uz stručnu pomoć Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću i uz podršku projekta USAID Turizam BiH.
Radi se o projektu zaštite i registracije proizvoda kao garantirano tradicionalnih specijaliteta i to su zasad krajiška trahana i omač, a u planu je da se radi na zaštiti još nekoliko tradicionalnih proizvoda iz tog dijela BiH.
Krajiški omač i krajiška trahana su dvije vrste tjestenine koje se odlikuju tradicionalnim receptom i načinom proizvodnje u sjeverozapadnom dijelu BiH, odnosno na području Unsko-sanskog kantona.
Cilj projekta “Tradicionalni ugled hrane”, kojeg je podržalo i kantonalno ministarstvo privrede USK-a, jeste osnaživanje turističke ponude USK-a kroz jačanje gastroturizma, od proizvodnje tradicionalnih proizvoda i specijaliteta do njihove distribucije do svakog turiste i drugih potrošača.
Biotehnički fakultet je dao stručnu podršku ovom projektu, konkretno prof. dr. Halid Makić i prof. dr. Suzana Jahić koji su s naučne strane pratili cijeli projekt od početka do kraja.
“Fakultet je bio uključen u smislu izrade analize i stručne ekspertize, te proizvođačkih specifikacija. Svjesni smo da u našoj proizvodnji, u prehrambeno-poljoprivrednoj proizvodnji, ne možemo biti konkurentni sa nekim jačim proizvađačima u svijetu, ali možemo onome što imamo dati na značaju i vrijednosti. I tu je naš motiv putem kojeg smo krenuli da brendiramo te naše proizvode, da oni budu prepoznatljivi. Opredijelili smo se za ova dva proizvoda sa aspekta da im damo oznaku garantirano tradicionalnih specijaliteta. I ovo su prva dva proizvoda u BiH koji su zaštićeni takvom oznakom“, ističe prof. dr. Halid Makić.
Saradnja Biotehničkog fakulteta i Obrtničke komore USK na ovom projektu dobar je način da akademska zajednica i privredni sektor mogu doći do proizvođača i napraviti konekciju u cilju međusobnog uvezivanja kako bi stvari u praksi bolje funkcionirale.
“Mi smo svjesni da obrti ne mogu biti velike serijske proizvodnje, da oni ne mogu konkurirati serijskim linijama ni u kojoj proizvodnji, pa ni u prehrambenoj. Došli smo na ideju da garantirano zaštitimo dva tradicionalna proizvoda koja domaćice najviše rade i koje mali obrti najviše proizvode. Upravo su na taj način ovi proizvodi tako dobili prolaznost i certifikat što ima veliku vrijednost i značaj jer će to doprinijeti samim proizvođačima iz razloga što će ti proizvodi povećati svoju tržištu cijenu. Isti proizvod će se moći naći i šire, van Unsko-sanskog kantona i van granica BiH”, kaže predsjednik Obrtičke komore USK Enes Arapović.
Osnovali su i Udruženje proizvođača “Stari-novi okus” koje djeluje u okviru Obrtničke komore USK, a postupak registracije se provodi kod Agencije za sigurnost hrane BiH. Udruženje je nosilac oznake i provodi kontrolu nad svim proizvođačima.
“Sami proizvođači mogu pratiti taj proces proizvodnje od nastanka trahane do rastiranja pa do njenog plasmana na krajnje tržište. Svi proizvođači sa USK mogu biti dio ove priče, mogu postati certificirani proizvođači. Znači to nije završena priča. Mi smo osnovali Udruženje i imamo prvih sedam proizvođača u USK, a naravno naša vrata su uvijek otvorena za sve potencijalne proizvođače koji žele da se uključe”, navodi predsjednica Udruženja proizvođača “Novi-stari okus” Dženana Ahmetspahić.
Pojašnjava da u tom pogledu mora biti ispoštovana sva procedura odnosno organska kontrola i zahtjevi Agencije sa sigurnost hrane da bi se dobio certifikat. Svaki certifikat vrijedi godinu dana, što znači da on svake godine mora biti obnavljan.
“To lično smatram poniženjem ljudskog roda. Kao da smo mi djeca pa tamo idemo na ekskurziju sami autobusom. Zamislite vi jednog takvog pacijenta koji mora proći sve to”, kaže Dervišević
Aparat za zračenje u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla još nije nabavljen. Pacijenti i dalje putuju u druge gradove, te plaćaju ne male troškove, ali i čekaju mjesecima svoj red. Dok tenderi padaju, građani strepe za živote. Neki čak i gube životnu bitku.
Medicinska sestra Senka Dervišević iz Tuzle se gotovo tri decenije borila za živote djece oboljele od karcinoma na tuzlanskom odjelu, a danas se bori za vlastiti život. Nakon dijagnosticiranja rijetke vrste leukemije, uslijedile su transplantacije, hemoterapije, skupi lijekovi, a bolest se sada proširila i na mozak i prima citostatike u kičmeni kanal. Senka je u bolnici, i navodi da je čeka i zračenje na koje će, poput ostalih, morati putovati.
Za BHRT je podijelila svoje teško iskustvo i osjećaje.
“To lično smatram poniženjem ljudskog roda. Kao da smo mi djeca pa tamo idemo na ekskurziju sami autobusom. Zamislite vi jednog takvog pacijenta koji mora proći sve to? Nije svako u situaciji da mu ima ko finansijski ili na bilo koji drugi način pomoći, platiti stan, hranu, taksi od bolnice do smještaja i obratno”, ističe Dervišević.
Vesna Marjanović, koja vodi prijateljicu na radioterapije u Zenicu, ali i kćerka majke oboljele od karcinoma, svjedoči patnji i troškovima pacijenata. Povraćanje i bolovi su samo dio mukotrpnog putovanja do bolnice u drugom gradu. Kaže da su prijateljici refundirali samo troškove prevoza u visini autobusne karte.
“Dali su joj 560 maraka, refundirali, a ona je potrošila preko 2.000. Morala je platiti spavanje, jer nema mjesta u bolnici. Normalno, mora se hraniti. Morala je ići privatno da vadi nalaze”, kaže Marjanović.
Još teže stanje Vesna opisuje kada je riječ o njenoj majci.
“Majka nije išla na zračenje, ona ima 82 godine, ne može podnijeti put. Hitnu nisu dali. Ona je penzioner i žena nije mogla izdvojiti toliko novaca za zračenje”, navela je Marjanović.
Pacijenti na zračenje putuju u Sarajevo, Zenicu i Mostar, ali nakon informacije da je u Sarajevu obustavljen prijem, novinari BHRT-a su kontaktirali ovu Ustanovu. Za BHRT odgovaraju da su u toku radovi na deinstalaciji dva aparata i instalaciji dva nova linearna akceleratora. Zbog toga je trenutno obustavljeno pružanje radioterapijskih usluga za pacijente iz Tuzlanskog kantona, do završetka instalacije. Iz Zavoda potvrđuju da je plaćen prevoz u visini autobusne karte, te da ne postoji zakonska osnova za povrat sredstava za pratnju pacijenta. Takođe, privatni smještaj nije vrsta zdravstvene usluge.
“Imamo određen broj zahtjeva osiguranih lica koji su podnijeli zahtjev za povrat sredstava za plaćen smještaj u toku radioterapije. Nemamo zakonskog osnova da vršimo povrat sredstava za tu uslugu”, kaže Riad Kurtalić, portparol Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.
Postavlja se pitanje koliko je pacijenata koji nemaju finansijske mogućnosti za spas života, može li pacijent u takvom stanju putovati autobusom i sam? Društvene mreže preplavljene su teškim ispovijestima, u kojima se govori o dužem čekanju na poziv na zračenje, gubicima dragih osoba.
“Nedostaje sve više lijekova, aparati su u većini slučajeva dotrajali ili su pred isteklim rokovima a ne nabavljaju se novi. Znaju to svi dobro. Vjerujte i osoblje je na izmaku snaga, niko ne vodi računa ni o njima, svi ćute, trpe i padaju od iscrpljenosti”, kaže Senka Dervišević.
Reporterka BHRT-a razgovarala je i sa nekoliko pacijenata iz Gradačca i Gračanice. Svjedoče enormnim troškovima, višemjesečnim čekanjima na poziv i borbi sa administrativnim preprekama. Jedna od njih navodi da je njen brat čekao poziv na odlazak u Zenicu oko pet mjeseci, nadajući se svaki dan da će telefon zazvoniti. Izgubio je bitku za život, poziv nije dočekao.
Ko će odgovarati za patnju i gubitke života? Dok tenderi za nabavku aparata u Tuzli padaju, osim prebacivaja odgovornosti, drugog pomaka nema. Koliko koštaju životi građana?
Druženje sa djecom prvog, drugog i trećeg razreda za ovogodišnji Zimski raspust u Gradskoj biblioteci je završeno.
Djeca su crtala, bojila plastične čaše, igrala se i zabavljala. Ovu radionicu “Zabavi sa knjigom nema kraja” vodila je Hana Sultanović.
-Mame naših drugara upotpunile su naše današnje druženje, Lejla Puljarga Čaluk, nas je počastila sokovima i slatkišima, a Edina Plivčić pizzama i krompirićima. Naša Senada Kico Rahmanovic djecu je počastila bonbonicama. Hvala vam, djecu ste mnogo obradovale.- ističu iz Gradske biblioteke .
Danas su u biblioteci bila djeca četvrtog, petog i šestog razreda. Bilo nam je izuzetno zabavno, a najviše edukativno.
Radionicu “Jesam li dovoljno dobar/dobra prema osobama koje najviše volim”, vodila je Ajna Jusufija.
Ajna nas je svojom radionicom potakla na razmišljanje i razgovor, a pričama koje je osmislila navela na razmjenu mišljenja, stavova, ideja.
Nije izostao ni zabavni dio, pa smo glumili, crtali, plesali.
JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf ne posustaje u dobrim namjerama da obogati kulturnu scenu u našem gradu. Zato za kraj janura najavljujemo predstavu “Luda kuća”.
Ovo je predstava o kojoj ne treba pisati, nego je treba pogledati. Zašto?
Priča je to o našoj svakodnevnici u čijem je fokusu plejada likova, poput penzionera koji čeka penziju, mladih osoba koje ne vide perspektivu u BiH u nastojanju da je trajno napuste, demobilisanog borca , izbjeglice …Svako ima svoje želje , nadanja i strahove.
Ako ste tužni, razočarani, ljuti, prazni, bolesni, bez nade… Dođite na terapiju “Lude kuće”, jer “Smijeh je lijek”.
Tekst potpisuje Edin Drljević, a režiju Saša Petrović.
U predstavi igraju Armin Omerović, Aida Bukva, Edin Drljević, Senka Oruč, Mirsad Imamović i Midhat Slatina. Scenografiju potpisuje Irfan Hozo. Za kostime je zadužen teatar komedije “Rajvosa”, za dizajn plakata Nina Hadžić i Admir Halilović, a za tehničku realizaciju zadužen je Slađan Vujić.
Bh. turneju pozorišne komedije “Luda kuća” u režiji Saše Petrovića pogledalo preko 6.000 gledalaca u preko 20 gradova BiH.
Predstava “Luda kuća” sarajevskog Teatra Rajvosa u Donjem Vakufu, petak 26. januar u 19 sati, Dom kulture. Ulaznice po cijeni od 5 KM u pretprodaji na blagajni Centra za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf, zgrada Doma kulture, a na sam dan predstave 7 KM.
Dođite na terapiju “Lude kuće”, jer “Smijeh je lijek”.
Građani Bosne i Hercegovine su za godinu dana na antidepresive i lijekove za smirenje potrošili su oko 22,2 miliona KM.
Prema posljednjim podacima s kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine u 2022. godini bh. građani potrošili su samo na antidepresive 9.591.631 KM.
Gledajući pet godina unazad, zabilježen je rast potrošnje antidepresiva. Tako je na primjer u 2017. godini na antidepresive potrošeno 8.677,413 KM.
U 2022. godini iz grupe antidepresiva, finansijski su najveći udio imali escitalopram, sertraline i paroksetin koji se uglavnom koriste za liječenje velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja.
Kada su u pitanju anksiolitici na njih je u 2022. godini potrošeno gotovo 10,9 miliona maraka, a riječ je lijekovima čija je osnovna primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti u okviru različitih psihijatrijskih poremećaja.
Najveću grupu anksiolitika čine benzodiazepini koji, pored anksiolitičkog, ispoljavaju i sedativno, hipnotičko, antikonvulzivno i miorelaksantno dejstvo, kažu iz Agencije.
U promatranom razdoblju na hipnotike i sedative potrošeno je 1.766,986 maraka.
Hipnotici i sedativi ispoljavaju sedativno i hipnotičko dejstvo, a pojedini preparati, u manjoj mjeri, pokazuju i anksiolitičke efekte. Glavno polje primjene hipnotika i sedative je terapija nesanice.
Iz grupe anksiolitika najveći promet je imao bromazepam, a iz grupe hipnotika i sedativa zolpidem, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
U srcu našeg glavnog grada, problem nepropisnog parkiranja postao je gorući izazov koji izaziva frustraciju među lokalnim stanovnicima, posjetiteljima, turistima ali i lokalnoj zajednici. Ulice centra grada postale su poprište papanluka, s vozilima parkiranim na pješačkim stazama, trotoarima i drugim prostorima namijenjenim prolaznicima, šetačima i turistima – piše Crna-Hronika.
Ogorčeni građani dijele slike nepropisno parkiranih vozila putem društvenih mreža, potičući javnu osudu i pozive na akciju. Lokalne vlasti izrazile su zabrinutost zbog narušavanja prometne sigurnosti i smanjenja dostupnosti pješačkih zona.
Vozač skupocjenog Mercedesa parkirao je svoje vozilo u strogom centru Baščaršije u pješačkoj zoni u ulici Bravadžiluk. Da li će reagovati ministar Katica i MUP Kantona Sarajevo PS Stari Grad ostaje da vidimo.
Temperature zraka izmjerene u 7:00 sati (°C): Sokolac -16; Srebrenica -9; Bugojno i Zenica -8; Bijeljina, Ivan Sedlo, Livno, Sarajevo, Široki Brijeg i Tuzla -7; Bjelašnica i Prijedor -6; Banja Luka -5; Doboj -4; Mostar -3; Gradačac 0; Bihać 1; Neum 3°C.
Danas će u većem dijelu zemlje preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab južnog i jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 7°C.
U Sarajevu pretežno sunčano prije podne. Više oblačnosti u drugom dijelu dana. Najviša dnevna temperatura zraka oko 3°C.
Gorska služba spašavanje Stanica Sarajevo, u poslijepodnevnim satima je zaprimila poziv i informaciju da su na području planine Ozren izgubljene tri ženske osobe srednje životne dobi i da je jedna od izgubljenih u lošem zdravstvenom stanju te da ne mogu nastaviti dalje s kretanjem.
Odmah je obaviješten dežurni operativni u Operativnom centru Službe civilne zaštite Općine Centar, te su spaisoci GSS-Stanice Sarajevo, pripadnici jedinice Općine Centar, upućeni na teren u potragu za unesrećenim.
-S obzirom da unesrećene nisu bile u mogućnosti poslati tačnu lokaciju potraga je išla u više smjerova, te su uz aktivnu pomoć lovaca LD ‘Sarajevo’ koji su se zatekli na tom terenu unesrećene na kraju pronađene, zbrinute i evakuisane – saopćeno je iz GSS-stanica Sarajevo.
