Kraća, duža, crna, bijela, u maloj šalici, u velikoj, s hladnim mlijekom, toplim…, govorimo, jasno, o kafi – “kraljici napitaka”. Iz godine u godinu svjedočimo kako joj cijena raste, čak i divlja ako gledamo kafiće u kojima je espresso 2 KM minimalno. Međutim, niko se ne odriče omiljenog okusa i mirisa, osobito u rano jutro jer upravo tako počinje dan u BiH. U europskim zemljama, gledajući Uniju, nema “meraka” uz kafu. Popije se nabrzinu, ide se dalje, no kod nas to ipak traje. Procjenjuje se da se u svijetu popije više od dvije milijarde šalica kafe dnevno, a stanovnici BiH su u svjetskom vrhu, odnosno 12. smo u svijetu po ispijenim kilogramima kafe po stanovniku.
Svjetski prosjek
Prvi su Finci, slijede Norvežani, Nizozemci, Šveđani, Slovenci te Austrijanci. Na sedmom mjestu su Srbijanci, a krug od top 10 zatvaraju Danci, Nijemci i Belgijci. Na 11. mjestu je Brazil, na 12. Bosna i Hercegovina. Kako bi ovaj poredak moćno zvučao da pričamo o nogometu! Međutim, ispijanje kafe je u pitanju i tu je BiH jača od susjedne Hrvatske, koja je na 15. mjestu. Svjetski prosjek je 2 kilograma kave po stanovniku, dok je u BiH prosjek 4,3 kilograma, što je i više nego dvostruko. Međutim, još niko ne može dodati vode vodećim Fincima, čiji prosječan stanovnik popije 9,6 kilograma kafe godišnje. U nekim lijepim vremenima na ovu statistiku gledali bismo na nešto što je lijepo upisati u neke povijesne knjige koje će se analizirati, međutim, danas to spominjemo zbog opasnosti opskrbe svjetskog stanovništva kafom.
Zbog klimatskih promjena koje pogađaju sve, problemi su diljem Južne Amerike, središnje Afrike i jugoistočne Azije, a od 35 do 75 posto zemljišta za uzgoj kafe u Brazilu moglo bi postati neupotrebljivo, prema istraživanju objavljenom u jednom stručnom časopisu. Probleme bi današnji naraštaji mogli vidjeti vlastitim očima ako se ovim tempom nastave klimatske promjene. Između 43 i 58 posto svjetskog zemljišta bi do 2050. moglo postati neprikladno za uzgoj kave, međutim, ako se američka, afrička i azijska područja budu sve više zagrijavala, neće biti ništa bolje, primjerice, ni u BiH, pa bi lako ova zemlja mogla postati novo uzgajalište kafe. Naravno, ovo je u rangu naučne fantastike jer kafa tijekom cijele godine traži temperature iznad 18 stupnjeva. Međutim, kako godine prolaze, vidimo da to i nije nemoguće. Pravog snijega u BiH nije bilo od 2012. godine, a januar nam, uz nekoliko hladnijih prodora, uglavnom servira lijepo vrijeme, pa iznimka nije ni ovogodišnji.
Nedavno je list Economist radio opsežnu analizu oko omiljenog napitka pa su vrijeme proveli s poljoprivrednicima koji uzgajaju robustu, žilavu i gorku rođakinju arabice. Visoke temperature njima ne smetaju jer robusta ih voli. Međutim, tolike temperature loše utječu na arabicu, koja je i dalje većini stanovništva broj 1 i zato je se na sve načine želi dugoročno sačuvati. Kolike se promjene događaju u svijetu kafe, govori i činjenica da Tanzanija očekuje još veće prinose i kvalitetu jer arabicu uzgajaju na 150 – 200 metara iznad razine mora, a u Etiopiji su proizvodnju počeli na 600 metara nadmorske visine.
Traže se i načini da se kavu zaštiti od velikih vrućina, a to bi se moglo i uz pomoć stabala. Naime, lani je ekološki znanstvenik sa Sveučilišta u Nottinghamu Nicholas Girkin objavio rad u kojem zapaža da sjena koju stvaraju stabla pomaže u sprječavanju da biljka kafe izgori tijekom vrućina. Centar za istraživanje tropske agronomije iz Costa Rice dokazao je da sjena usporava proces sazrijevanja te poboljšava veličinu i okus zrna kave. A takva stabla traže i ptice i kukci koji jedu druge insekte i tako pomažu da kava što dulje izdrži bez obolijevanja. Brojni su pozitivni učinci stabala, a istražuje se i koliko su ona negativna za kafu, primjerice, zbog izvlačenja vode i hranjivih tvari, a što je potrebno i biljki kave.
Potraga za “novom” kafom
Svijet se danas vrti oko spomenutih arabice i robuste, međutim, u svijetu je čak 130 vrsta kafe, koje su zanemarene ili zaboravljene jer nisu bile ukusne ili su imale slab prinos ili malo zrno. Međutim, čovjek imena Aaron Davis, botaničar u Kraljevskim botaničkim vrtovima u Britaniji, uči o tim zanemarenim ili zaboravljenim vrstama. Tako se sada bavi izvješćem škotskog botaničara Georgea Dona iz 1834. godine. Don je tada napisao da vrsta Coffea stenophylla sadrži bobice koje su, kad se skuhaju, bolje nego kod arabice te se od njih sprema vrhunska kafa. Ta vrsta raste još samo u Sijeri Leoneu, kao i druga ukusna vrsta poznata kao Coffea affinis. S obzirom na taj pronalazak, one su sačuvane i dugoročno bi mogle pomoći čovječanstvu u borbi protiv nestašice kafe. Mnogi stanovnici BiH mogli bi mu biti zahvalni.
