Radio Donji Vakuf

Blog

  • Nalozi za isplatu invalidnina za januar upućeni bankama

    Nalozi za isplatu invalidnina za januar upućeni bankama

    Federalno ministarstvo finansija osiguralo je sredstva za isplatu invalidnina za ratne vojne invalide, porodice poginulih te nosioce ratnih priznanja za januar 2024. godine, u ukupnom iznosu od 28.415.362,23 KM, saopćeno je iz tog ministarstva.

    Također su osigurana sredstva za isplatu civilnih invalidnina (tuđa njega i pomoći) i invalidnina za civilne žrtve rata za prethodni mjesec u ukupnom iznosu od 23.525.645,43 KM. Nalozi za isplatu invalidnina tim kategorijama su upućeni bankama.

    federalna.ba/Fena

  • U šumi u Velikoj Kladuši otkriveno 69 stabljika indijske konoplje visine do jednog i po metra

    U šumi u Velikoj Kladuši otkriveno 69 stabljika indijske konoplje visine do jednog i po metra

    Pripadnici Jedinice granične policije Bosne i Hercegovine Velika Kladuša, u četvrtak su u mjestu Stabandža na području općine Velika Kladuša otkrili zasad stabljika droge indijske konoplje.

    Tokom pretresa šume i zemljišta, koji je izvršen prema naredbi Općinskog suda u Velikoj Kladuši, pripadnici Granične policije BiH su otkrili 69 stabljika visine do jednog i po metra, saopćeno je iz GPBiH.

    Stabljike indijske konoplje su privremeno oduzete, a pripadnici Granične policije BiH nastavljaju daljnji rad na ovom slučaju.

    Program N1

  • Ministar Sedžad Milanović sa delegacijom Vlade SBK u posjeti Općini Fojnica

    Ministar Sedžad Milanović sa delegacijom Vlade SBK u posjeti Općini Fojnica

    Ministar privrede Sedžad Milanović jučer je boravio u službenoj posjeti Općini Fojnica, zajedno sa premijerom Srednjobosanskog kantona Tahirom Lendom, kao i sa ostalim članovima Vlade SBK, ministrom prostornog uređenja Amirom Šečibovićem i ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Advanom Akeljićem. U Fojnici su ih dočekali načelnik Općine Fojnica Sabahudin Klisura i potpredsjednik Skupštine Srednjobosanskog kantona Salkan Merdžanić.
    Ovom prilikom održan je i sastanak, na kojem se govorilo o već realizovanim, ali i planiranim projektima na području same općine, a koje nesebično podržava Vlada Srednjobosanskog kantona.
    Tokom ovog boravka u Fojnici, čelnici Vlade SBK posjetili su Lječilište „Reumal“ i firmu MS&WOOD d.o.o..
  • Svjetski dan prestanka pušenja: Ko najviše konzumira duhanske proizvode?

    Svjetski dan prestanka pušenja: Ko najviše konzumira duhanske proizvode?

    Broj ljudi koji koriste duhanske proizvode, koji su glavni uzrok respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, smanjen je sa 1,26 milijardi u 2020. na 1,24 milijarde u 2022. godini, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

    Na inicijativu agencije Ujedinjenih nacija, 9. februar se svake godine obilježava kao Svjetski dan prestanka pušenja kako bi se spriječila šteta od pušenja, smanjila upotreba duhanskih proizvoda i podigla društvena svijest.

    Prema izvještaju WHO očekuje se nastavak smanjenja broja konzumenata duhana, a predviđa se da će se broj ljudi koji koriste duhanske proizvode širom svijeta smanjiti na 1,22 milijarde 2025. godine.

    U Evropi 179 miliona ljudi koristi duhanske proizvode

    Među regijama svijeta, WHO je utvrdila da je jugoistočna Azija područje s najvećom potrošnjom duvana u 2022. godini.

    “Oko 411 miliona ljudi koristi duhanske proizvode u jugoistočnoj Aziji, zatim u zapadnom Pacifiku 370 miliona, u Evropi 179 miliona, u Americi 133 miliona, u istočnom Mediteranu 92 miliona i Africi 60 miliona“, navodi se u izvještaju.

    Od oko 1,24 milijarde ljudi širom svijeta koji konzumiraju duvanske proizvode 2022. godine – oko 224 miliona bile su žene.

    Duhanski proizvodi koji izazivaju jaku zavisnost uzrokuju respiratorna, ali i kardiovaskularna oboljenja.

    Prema podacima WHO, više od osam miliona ljudi umre svake godine zbog konzumacije duhana.

    Dim cigareta utiče i na ljude koji ne koriste duhanske proizvode. Posebno je štetan uticaj cigareta tokom trudnoće na zdravlje djeteta i to doživotno.

    Nova prijetnja: Elektronske cigarete

    Iako broj ljudi koji konzumiraju duhanske proizvode opada, upotreba elektronskih cigareta, koje se dijele na nikotinske i beznikotinske, postaje sve raširenija u svijetu.

    Kod ovih uređaja potrošači udišu dim koji nastaje kao rezultat zagrijavanja tekućine.

    Elektronske cigarete, koje se prodaju sa različitim aromama, za koje stručnjaci upozoravaju da se mogu koristiti za privlačenje mlađih potrošača, takođe predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju.

    Prodavci elektronskih cigareta, dodatno podižu interesovanje mladih na društvenim mrežama, tako što ih proizvode da izgledaju kao igračke.

    Prema podacima WHO, u 88 zemalja ne postoji minimalna zakonska granica godina za prodaju elektronskih cigareta, a u 74 zemlje ne postoje zakonski propisi za ove štetne proizvode.

    Korištenje ovih uređaja, koji nude oko 16.000 okusa, rapidno raste među djecom i mladima.

    Program N1 

  • Jak zemljotres pogodio Japan

    Jak zemljotres pogodio Japan

     

    Zemljotres jačine 4,7 stepeni Rihterove skale pogodio je Japan, javlja EMSC.

    Zemljotres je zabilježen u blizini južne obale Honšua, devet kilometara od Itoa.

    Do potresa je došlo na dubini od 166 kilometara. Za sada nema informacija o povrijeđenima ili materijalnoj šteti.

  • Uz podršku Zavoda za zapošljavanje u 2023. godini registrovano preko 2.100 malih biznisa

    Uz podršku Zavoda za zapošljavanje u 2023. godini registrovano preko 2.100 malih biznisa

    Programima sufinansiranja samozapošljavanja Federalni zavod za zapošljavanje obuhvatio ukupno 2.474 nezaposlene osobe.
     Tokom 2023. godine Federalni zavod za zapošljavanje je realizirao tri programa sufinansiranja samozapošljavanja kojima je podržano pokretanje poslovnih djelatnosti, tj. registracija biznisa za mlade, žene, demobilisane borce, ali i ostale kategorije nezaposlenih osoba. To su Program sufinansiranja samozapošljavanja Start up 2023, Program „Start up – Druga prilika“ 2023 i Program sufinansiranja samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede 2023.
    U okviru navedenih programa zaključen je 2.141 ugovor s nezaposlenim osobama koje su uz finansijsku podršku Federalnog zavoda za zapošljavanje registrovale svoj biznis, tj. poslovni subjekt. Najviše je poslovnih subjekata otvoreno u djelatnostima: poljoprivreda, trgovina i prerađivačka industrija.
    U okviru novoosnovanih poslovnih subjekata sufinansirano je dodatno zapošljavanje 333 osobe, te su ukupno ovim programima obuhvaćene 2.474 osobe, i to 55% muškaraca i 45% žena, a u tu svrhu su ugovorena sredstva u iznosu od 16,8 miliona KM.
    Posmatrajući dobnu strukturu osoba zaposlenih kroz navedene mjere, mladih je 28%, a isto toliko je i osoba dobi od 30 do 40 godina, dok je starijih od 40 godina 44%.
    Analizirajući period nezaposlenosti, 49% osoba su prije pokretanja biznisa bile nezaposlene preko 12 mjeseci, a u prosjeku 42 mjeseca, što ukazuje na činjenicu da skoro polovina obuhvaćenih osoba spada u dugotrajno nezaposlene osobe čija je nezaposlenost prekinuta zahvaljujući mjerama Federalnog zavoda za zapošljavanje.
    Federalni zavod za zapošljavanje nastavlja sa realizacijom mjera aktivne politike zapošljavanja, te će u ovoj godini objaviti nove javne pozive za učešće u programima čiji je cilj podsticanje samozapošljavanja, tj. pokretanje malih biznisa.
  • Danas je Svjetski dan pizze, italijanske delicije koja je osvojila svijet

    Danas je Svjetski dan pizze, italijanske delicije koja je osvojila svijet

    Nema mjesta na svijetu na kojem se ne zna šta je pizza. Uobičajno je mišljenje da pizza potječe iz Italije. Međutim, to nije tačno.

    Smišljena je još u antičkoj Grčkoj čim su Grci usavršili “tajnu” miješanja brašna s vodom. Isprva je to bio pljosnati hljeb koji se pekao ispod užarenog kamena, a drevni “pizza-majstori” premazivali su ga uljem pomiješanim sa začinima.

    Izgled kakav nam je danas poznat, poprimila je vjerojatno tek negdje krajem 16. ili početkom 17. stoljeća, kada je iz Amerike u Evropu stigao paradajz, bez kojeg danas pizzu gotovo ne možemo zamisliti.

    U 18. stoljeću, ova “pogača premazana umakom od paradajza” stiže do Napulja, u Italiji. Pizza se, već tada pod tim imenom, počela peći i prodavati po trgovima.

    Davne 1830. godine u Napulju je postojala prva pizzerija koja je poslovala u zatvorenim prostorijama. Prije toga, pizzerije su postojale samo kao prodajni pultovi na otvorenom. I danas, kada se pizza raširila po cijelom svijetu, Napulj je ostao grad u kojem je pizza više od običnog jela.

    Naziv pizza potječe od riječi “picea” i “piza” kojima su se na području Sicilije i Calabrije na lokalnom dijalektu latinskog jezika nazivale pogače.

    Svakog 9. februara, povodom Svjetskog dana pizze, u različitim dijelovima svijeta održavaju se takmičenja i događaji.

    Izvor: Anadolija

  • Meteorolozi najavili dolazak kiše za vikend. Stiže promjena vremena

    Meteorolozi najavili dolazak kiše za vikend. Stiže promjena vremena

    Objavljena je prognoza do ponedjeljka:

    U subotu 10. 2. 2024., oblačno vrijeme sa kišom u većini područja. Manja vjerovatnost za padavine na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Intenzivnije padavine u sjevernim područjima Hercegovine i na jugozapadu Bosne. Vjetar umjeren do pojačan sa jakim udarima južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, na jugu i sjeveru zemlje do 14, a dnevna od 12 do 18 °C.

    U nedjelju 11. 2. 2024., oblačno vrijeme sa kišom. Na vrhovima planina je moguć slab snijeg. Intenzivnije padavine se očekuju u Hercegovini. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima. južni i jugoistočni. Tokom dana vjetar postepeno slabi. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 12, a dnevna od 8 do 14, u sjevernim područjima Bosne do 17 °C.

    U ponedjeljak 12. 2. 2024., pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura zraka od 4 do 10, a dnevna od 8 do 14 °C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

  • “Zaključane cijene” velika prevara!?

    “Zaključane cijene” velika prevara!?

    Akcijom “Zaključavamo cijene“, koja traje nepuna dva mjeseca, Federalno ministarstvo trgovine, u saradnji s poslodavcima, nastojalo je suzbiti inflaciju hrane i higijenskih potrepština. Međutim, kako vrijeme odmiče, sve je jasnije da u novčanicima građana stanje nije nimalo bolje.

    Brojni građani su nam se požalili da u tržnim centrima nema velikog broja proizvoda čije bi cijene trebale biti „zaključane“ i da se, jednostavno, umjesto njih prodaju drugi, znatno skuplji. Nadalje, naglašavaju da oznake u većini trgovačkih centara uopće nisu istaknute, a posebno da se radi o artiklima koji su znatno nižeg kvaliteta i praktično nepoznatih robnih marki.

    Loše urađeno

    – Pitam se zbog čega su na toj akciji samo dječije pelene broj 3. Zašto nisu još neke, a doznala sam da se baš te, inače, slabo prodaju. Naprimjer, toaletni papir koji je na akciji nikad ne bih kupila, kafu sam uporno tražila, ali je nisam uspjela naći, a žalosno je da među tim proizvodima nema voća i povrća. Sve skupa, vrlo loše urađeno – rekla nam je jučer nezadovoljna Mostarka koju smo zatekli ispred trgovine koja je uključena u ovu akciju.

    Bago: Kolika je ušteda - Avaz

    Bago: Kolika je ušteda. Fena

    Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača „Futura“, kazao nam je kako skoro sve primjedbe građana stoje, jer su ih i sami uočili.

    Istina, naveo je kako među velikim trgovcima postoje oni koji su, primjerice, ispoštovali to da jasno i vidljivo naznače artikle čije su cijene „zaključane“, kao i da na popisu ima i onih koje smo navikli kupovati.

    Svi resori

    Zbog svega ovoga je upitno kakve efekte ima ova akcija. Kako se iznosilo, ušteda pri kupovini proizvoda koji su odabrani u ovoj akciji značajna je i iznosi od 4 do 29,8 posto.

    U trgovačkim društvima koja imaju veći broj proizvoda prijavljenih u ovoj akciji ušteda je, kako je navedeno na stranici Federalnog ministarstva trgovine, u prosjeku 34,7 KM.

    – Bojim se da je ta ušteda problematična, a stvorio se takav ambijent da smo očekivali velike promjene. U ovu priču su se trebali uključiti svi resori – dodao je Bago.

    Pogrešan trenutak

    I iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača su u vezi s ovom akcijom naveli da cijene nisu dovoljno istaknute. Također, iznijeli su kako je stav ove institucije da su navedene mjere donesene u pogrešnom trenutku.

    – ”Zaključavanje” skupljih cijena u ovom trenutku ne donosi benefit potrošačima – naglasili su, između ostalog, iz spomenute institucije.

    Iako se, uglavnom, iznosilo da su „zaključane“ cijene za čak 40 artikala, na stranici Federalnog ministarstva trgovine je vidljivo da je samo osam većih trgovačkih društava prijavilo toliko proizvoda za ovu akciju.

  • Rastu naknade u susjedstvu: Ležaljke, suncobrani i druge zanimacije na plaži bit će još skuplje

    Rastu naknade u susjedstvu: Ležaljke, suncobrani i druge zanimacije na plaži bit će još skuplje

    Nakon provedenog javnog savjetovanja Vlada Hrvatske je na ovotjednoj sjednici donijela uredbu kojom se regulira dodjela dozvola na pomorskom dobru i određuju minimalne naknade za ugostiteljske usluge, iznajmljivanje ležaljki i druge djelatnosti na javnim plažama unutar pomorskog dobra.

    U srpnju prošle godine usvojen je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, a sada je usvojena uredba na temelju koje će lokalne vlasti raspisivati javne natječaje za koncesije na pomorskom dobru.

    Nova uredba donosi osjetno povećanje minimalnih naknada za obavljanje pojedinih djelatnosti na pomorskom dobru, piše tportal.

    Zadnji put su te naknade bile regulirane prije dvadeset godina pa je tako, primjerice, minimalna naknada za iznajmljivače ležaljki i suncobrana iznosila od deset do 40 kuna godišnje po ležaljki (suncobranu), ovisno o turističkom razredu.

    Sada se za tu djelatnost predlaže jedinstvena naknada od 40 eura godišnje, što je gotovo osam puta više od sadašnje najskuplje minimalne naknade.

    Dozvola na pomorskom dobru može se izdati za raznovrsne, najčešće sezonske djelatnosti, od iznajmljivanja opreme za rekreaciju i sport, ugostiteljskih usluga, trgovine do postavljanja reklama.

    Minimalne cijene služe kao početne u natječajima, što znači da naknada u konačnici može biti i znatno viša, ovisno o interesu za koncesiju. Iznimno je moguća i niža naknada od minimalne, i to za 30 posto, ako se na natječaj nitko ne javi.

    Po novome, poduzetnik koji želi otvoriti kafić na plaži morat će za objekt minimalno platiti 3000 eura godišnje, plus 60 eura po kvadratnom metru terase. To je 50 posto više od dosad propisane minimalne naknade za najskuplji turistički razred.

    Ako želi otvoriti šank na otvorenom s aparatom za točenje, to će ga koštati minimalno 2000 eura godišnje. Za štand sa suvenirima i rukotvorinama minimalna naknada se diže na tisuću eura dok je dosad iznosila od 200 do 800 eura.

    Prema odredbama nove uredbe, za iznajmljivanje skutera minimalna naknada je tisuću eura po plovilu dok se dosad kretala od 400 do 800 eura, ovisno o turističkom razredu. Za iznajmljivanje motornog čamca nova minimalna naknada je 800 eura po plovilu, a bila je od 20 do 46 eura po dužnom metru, piše tportal.

    Minimalna naknada za iznajmljivanje pedalina i dasaka za jedrenje sada se penje na 100 eura po plovilu dok je dosad iznosila od 40 do 66 eura.

    Kada je riječ o koncesijskim dozvolama danima na rok duži od godine dana, koje su još na snazi, iz Ministarstva poručuju da one vrijede do isteka roka na koji su dane jer se radi o stečenim pravima.

    Program N1