U subotu smo bili domačini OKK Vitezu u XVI kolu LIGE MLADIH gdje smo nastupili u dvije kategorije pioniri i predpioniri i ubiljezili dvije pobjede.
Pioniri standardno dobri,donijeli su nam novu pobjedu.Dok su svi igraci dobili minutaze i upisali poene.
Nova pobjeda nasi predpionira, treča u ovoj sezoni. A slavlje je bilo zasluženo, onako dječije iskreno, i to je još jedan motiv više da idemo još jače i bolje s treninzima. Bravo mališani naši.
Pod motom “Pričajmo o gojaznosti bez predrasuda”, a povodom Dana borbe protiv gojaznosti na UKC-u RS organizovano je mjerenje tjelesne težine, visine krvnog pritiska i šećera u krvi.
Dekan Medicinskog fakulteta Ranko Škrbić ističe da je gojaznost pošast koja je dosegla nivo epidemije.
“Pošast koja je zahvatila zapadni svijet i evo sad stigla je i kod nas, mi se nalazimo u epidemiji gojaznosti, loše ishrane i lošeg načina života, fizičke neaktivnosti i zbog toga je bitno posvetiti se mlađima, bitna je prevencija gojaznosti kako ne bi došli do toga da nam nacija bude gojazna”, rekao je Škrbić.
Škrbić upozorava da trećina predškolske djece ako nastave ovakvim tempom će sigurno biti gojazne osobe zbog čega treba pažnju posvetiti djeci a moguće je kako kaže i da polovina populacije bude gojazna.
N1 BiH
N1 BiH
N1 BiH
N1 BiH
Šefica odjeljenja endokrinologije Mirjana Bojić kaže da je gojaznost stanje a ne bolest, no vremenom se u istu može pretvoriti. Upozorava i na brze dijete kojima su sve vise skloni građani. Informisanje o gojaznosti na internetu ne može biti dobro.
“Svi smo skloni da uđemo na internet i pogledamo neke brze dijete kako skinuti kilograme, prije svega treba se javiti doktoru”, kaže Bojić
Darmstadt je u okviru 26. kola njemačke Bundeslige na svom terenu upisao težak poraz od Augsburga 6:0, a to je posebno teško palo navijačima domaće ekipe koji lagano gube strpljenje.
Naime, nakon utakmice s tribine se spustio jedan od vođa navijača te igračima i stručnom štabu očitao lekciju koju će vjerovatno dobro zapamtiti.Vođa navijača nije mogao sakriti svoj bijes dok je urlao, a igrači su ga u tom trenutku mogli jedino slušati.
Inače, Darmstadt je trenutno posljednja ekipa prvenstva i opasno joj prijeti ispadanje u niži rang takmičenja.U narednom kolu Darmstadt gostuje RB Leipzigu, a ovaj za njih važan susret igra se u subotu.
Podsjetimo, upravo na utakmici Darmstadta i Augsburga briljirao je reprezentativac Bosne i Hercegovine Ermedin Demirović.
Naš napadač je postigao dva pogotka te tome dodao i jednu asistenciju za potvrde odlične forme u kojoj se nalazi.
Federalni hidrometeorološki zavod objavio je izglede vremena za period 1. mart – 31. maj 2024. godine. Prema prvim prognozama, ovaj period bi trebao da bude nešto topliji u odnosu na višegodišnji prosjek koji se odnosi na period od 1981. do 2010. godine.
“Temperaturna odstupanja neće biti u toj mjeri izražena kao što su bila u decembru ili februaru protekle zimske sezone. Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se do 40%. Izgledno je da bi sva tri mjeseca mogla biti toplija ili u granicama prosjeka u odnosu na referentni niz. Veća temperaturna odstupanja se očekuju u sjevernim područjima Bosne i Hercegovine. Proljeće 2024. godine, u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, trebalo bi biti nešto toplije. Iako se očekuje nešto toplije vrijeme, nisu isključeni hladni periodi sa izraženim negativnim temperaturama zraka. Pojava mraza moguća je do treće dekade aprila”, navode iz FHMZ.
FHMZ
Ističe se da ukupna sezonska suma padavina prema istim prognostičkim materijalima trebala bi u centralnim i većem dijelu južnih područja naše zemlje biti u granicama višegodišnjeg prosjeka.
“Nadprosječne sume padavina prognoziraju se na području Posavine i Semberije. Raspored padavina biće neujednačen, a najmanje padavina prognozira se sredinom proljetnog perioda. Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti manje u odnosu na proljeće 2023. godine. Pojava snijega je izgledna, ali periode padanja snijega u ovom tipu prognoze nije moguće prognozirati”, poručuju iz FHMZ.
Popis poljoprivrede u Bosni i Hercegovini planira se provesti u periodu od 1. oktobra do 15. decembra ove godine, piše u tek sačinjenom prijedlogu akcionog plana za pripremu, provođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede u BiH 2023-2026.
Planirano je da popis bude finansiran iz državnog, entitetskih i budžeta Distrikta Brčko, te iz sredstava tehničke podrške EU delegacije.
Ovaj prijedlog upućen je na konsultacije nakon čega treba doći pred Vijeće ministara BiH. Rad na njemu trajao je devet mjeseci. Tačnije, Interresorna radna grupa za pripremu ovog akcionog plana formirana je odlukom Vijeća ministara BiH donesenom 1. juna prošle godine.
Prethodno je, prije nekoliko dana, predložena izmjena ove odluke u smislu da članovi i sekretar Innerresorne radne grupe imaju pravo na 550 KM naknade mjesečno za mjesec kada je održan sastanak i pod uvjetom da su bili na sastanku, i to od dana imenovanja članova pa dok ne izvrše svoje zadatke.
U ovoj radnoj grupi ima 17 članova, među njima direktora državnih statističkih institucija.
Kako je navedeno u prijedlogu akcionog plana, posljednji cjeloviti Popis poljoprivrede proveden je 1960. godine, dok je 1969. godine proveden metodom uzorka.
– Sektor poljoprivrede je jedan od najvažnijih sektora bosanskohercegovačke ekonomije. Karakterizira ga veliki broj malih poljoprivrednih gazdinstava koja ipak značajno doprinose BDP-u zemlje. Iako Popis poljoprivrede nije proveden, statističke institucije u Bosni i Hercegovini procjenjuju da značajan dio bosanskohercegovačkog stanovništva živi u seoskim, poljoprivrednim područjima – piše u akcionom planu, te je istaknuto da nedostatak pouzdanih i tačnih poljoprivrednih, ali također i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim.
Navedeni su i rizici koji mogu ugroziti planirani termin provođenja popisa, a radi se o kašnjenju s raspisivanjem javnog konkursa za nabavku softvera i hardverske opreme, dužini trajanja javne nabavke i isporuke opreme, te nemogućnosti pravovremenog osiguranja potrebnog broja popisivača i njihove obuke zbog nedostatka radne snage.
U Interresornoj radnoj grupi za pripremu akcionog plana, prema predloženim izmjenama odluke, su direktorica Agencije za statistiku BiH i njeni zamjenici Vesna Ćužić, Radmila Čičković, Adnan Cerić, te Lidija Lukić, Fahrudin Subotić. Tu su i direktor Federalnog zavoda za statistiku Emir Kremić i pomoćnica direktora Dijana Simanić, direktor Zavoda za statistiku RS-a Darko Milunović…
Održan okrugli sto na temu “Položaj žene u savremenom društvu”, koji je povodom Međunarodnog dana žena, Sekcija žena SSVOONK-BiH SBK, organizovala u Travniku u prostorijama MSŠ Travnik, školi koja već drugu godinu zaredom nesebično pruža podršku u realizaciji ovakvih i sličnih događaja.
“Osmi mart je prilika da se slave postignuća žene, ali i podsjetnik na nejednakosti i izazove s kojima se suočavaju žene u cijelom svijetu”, uvodne su riječi moderatorice okruglog stola, profesorice Ajle Sušić.
Članice Sindikata koje su iz različitih disciplina, raspravljale su o izazovima, dostignućima i perspektivama koje žene danas susreću u društvu.
Gost predavač je bila dr.sci. Sabiha Husić, direktorica udruženja Medica Zenica, koja je govorila o radu sa ranjivim skupinama, žrtvama nasilja kojima pomaže Medika, ali i borbi da se dostojanstvo žene zaštiti kroz Zakonske odredbe.
Ovo je bila dragocjena prilika da sa aktivisticama Medice razmijenimo perspektive i iskustva, te da se zajedno identificiraju ključni izazovi i pravci djelovanja za unapređenje položaja žena u društvu.
Učesnice su na poklon dobile knjigu autorice Sabihe Husić, “Podrška preživjelim ratnog seksualnog nasilja”, a ujedno je dogovorena posjeta centru Medica Zenica i Sigurnoj kući Zenica.
Zahvaljujemo se MSŠ Travnik na gostoprimstvu,
aktivisticama iz Medica Zenica Sabihi Husić i Irmi Šiljak na podršci i izdvojenom vremenu, kao članicama Sekcije žena SSVOONK BiH – SBK koje su stigle iz raznih gradova Kantona.
FK Borac poljednjeg februarskog dana potvrdio je da Enver Kulašin neće na kraju sezone napustiti banjalučki klub jer je potpisao novi ugovor.
Kulašin je u Borac stigao na ljeto 2021. godine iz Željezničara i pokazao se kao pojačanje, te je opravdao povjerenje svojim igrama u dresu banjalučkog kluba.
Ovaj 20-godišnjak je s Borcem imao ugovor do kraja ove sezone i špekulisalo se da bi mogao napustiti klub na ljeto, ali se to neće desiti.
Iz Borca su poručili da Kulašin ostaje u klubu jer je zvanično potpisao novi ugovor na još tri godine.
“Prezadovoljan sam što smo postigli dogovor. U FK Borac sam stekao punu fudbalsku afirmaciju i želja mi je svoj razvoj da nastavim u crveno-plavom dresu. Hvala čelnim ljudima kluba i sportskom sektoru na ukazanom povjerenju, a meni ostaje da treniram još bolje i da svakom novom utakmicom budem bolji”, rekao je Kulašin nakon potpisa ugovora.
Nakon Kulašina oglasio se i Oliver Jandrić koji je također poručio da su u Borcu sretni što Kulašin ostaje.
“Drago mi je što smo postigli dogovor sa Enverom koji je već stekao afirmaciju na premijerligaškim terenima. On je mlad igrač sa velikim potencijalom za dalji napredak, te ujedno i zalog za budućnost ekipe. Naša želja je da okosnicu ekipe ostavimo na okupu. Radimo na tome i za sada sve ide po planu”, kaže Jandrić.
Kulašin je u dosadašnjem dijelu sezone u dresu banjalučkog kluba u svim takmičenjima upisao 13 nastupa.
Inače, u dresu Borca odigrao je ukupno 68 mečeva i zabio je šest golova i upisao jednu asistenciju. U klub je stigao iz omladinskog pogona Željezničara, a igrao je kratko i za juniore banjalučkog kluba.
Rijeka Vrbas koja dobrim svojim tokom protiče i kroz Donji Vakuf, mjesto je okupljanja strastvenih ribolovac, onih koji nekako po automatizmu po rođenju zaljube se u vode planinske rijeke Vrbas.
Sportsko ribolovno društvo ” Vrbas” Donji Vakuf, mjesto je gdje se okupljaju ribari, te zajedno kroz različite aktivnosti, njeguju, ovu možemo reći tradiciju u našem gradu.
Proteklog vikenda okupili su se, te ozvaničili početak ribolovne sezone.
Članovi SRD Vrbas Donji Vakuf, pored sportskih takmičenja, realiziraju broje eko akcije, od čišćenja i uređenje obala rijeke Vrbas i njenih pritoka, do poribljavanja ribljeg fonda.
U Bosni i Hercegovini, godišnje gubi život gotovo četiri stotine osoba u saobraćajnim nesrećama, dok više od 10 hiljada ljudi bude povrijeđeno, prema podacima Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.
Zvanične statistike ukazuju na stopu smrtnosti u prometu od oko 10,3 poginulih na 100.000 građana, što predstavlja trostruko više u odnosu na zemlje zapadne Evrope.
Foto: PVJ Gračanica: Saobraćajna nesreća kod Gračanice
Faktori koji doprinose ovom alarmantnom stanju obuhvataju nedostatke u samim propisima koji reguliraju sigurnost, propuste u njihovoj stvarnoj primjeni, te nedostatke u kaznenoj politici koja je često loša i zastarjela.
Stručnjaci u ovoj oblasti naglašavaju nužnost ozbiljnijeg pristupa Bosne i Hercegovine prema izmjenama propisa, s posebnim osvrtom na pozitivne primjere drugih država, te potrebom za usklađivanjem s zakonodavstvom Evropske unije.
BiH u vrhu evropskih “crnih statistika”
Prema podacima Evropske komisije o sigurnosti na putevima, u državama Evropske unije tokom 2022. godine u saobraćajnim nesrećama stradale su u prosjeku 44 osobe na milion stanovnika. U Bosni i Hercegovini te je godine stradalo 255 osoba, što je 72 osobe na milion stanovnika.
Da je BiH članica Evropske unije, to bi je svrstalo u sam vrh evropskih „crnih statistika“ – isti broj ima Hrvatska, a ispred su samo Rumunija, Latvija i Bugarska.
Zapadne zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju višestruko manje smrtnih ishoda uzrokovanih saobraćajnim nesrećama.
Foto: V.A.Z.: Mirni skup za dr. Azru Spahić
Podaci Auto-moto kluba Bosne i Hercegovine (BIHAMK) pokazuju da prebrza vožnja uzrokuje i do jedne trećine nesreća na domaćim putevima, čiji broj je u porastu od 2020. godine. Na listi najčešćih uzroka nesreća su i greške vozača, ali i vožnja pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava.
Nakon saobraćajne nesreće koju je u centru Sarajeva u maju 2023. godine izazvao vozač zbog neprilagođene brzine, pod dejstvom alkohola i bez vozačke dozvole, a u kojoj su smrtno stradale dvije mlade osobe, ponovo je otvoreno pitanje sigurnosti saobraćaja u Sarajevu.
Smjernice za poboljšanje sigurnosti u saobraćaju
Nakon procjene stanja i registrovanja problema na kojima dodatno treba raditi, MUP Kantona Sarajevo u saradnji sa Vladom Kantona okuplja stručnjake i donosi nove odluke i mjere koje doprinose poboljšanju saobraćajne sigurnosti.
“Tokom 2023. godine pokrenuli smo brojne aktivnosti po pitanju povećanja sigurnosti u oblasti saobraćaja, što je posebno važno jer stradaju ljudi koji su potpuno nevini, a koji su učesnici u saobraćaju. Nakon uputa koje smo dobili od stručnjaka za bezbjednost, na ulicama imamo potpuno novi pristup policije, koji može pomoći smanjenju nesreća”, objašnjava ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica.
Foto: N.G./Radiosarajevo.ba: Saobraćajna policija
Nekadašnji komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona i stručnjak za saobraćajnu sigurnost Semir Šut ističe da se od avgusta 2023. godine rad policijskih patrola koje kontrolišu saobraćaj u Sarajevu taktički promijenio, pa su se policijske patrole sa tzv. sterilnih mjesta – gdje se ne dešavaju prekršaji koji ugrožavaju život, preselile na tzv. opasna mjesta – gdje su ugroženi pješaci i gdje se dešavaju ilegalne auto-trke.
/ Anketa
Smatrate li da je zakonom dovoljno regulisana sigurnost građana u saobraćaju?
Ilegalne auto-trke godinama su se, naročito u noćnim satima, dešavale na centralnim ulicama Sarajeva. Riječ je o trkačima, nesavjesnim vozačima – koji neopreznom vožnjom, van svih saobraćajnih pravila, ugrožavaju sopstvene, ali i tuđe živote drugih učesnika u saobraćaju.
“Policija postiže rezultate i izriče prekršajne naloge, međutim to nije bilo vidljivo i to je bila greška. Sada, kazne se izriču na licu mjesta i to licima koja izazivaju najteže kaznene prekršaje”, objašnjava Šut, te dodaje da su u proteklih par godina sve nesreće u Sarajevu bile prouzrokovane zbog prebrze vožnje.
170 hiljada vozila registrovano u Sarajevu
“Niko nije napravio tragediju vozeći 60 kilometara na sat. Tragediju je napravio onaj koji je vozio više od 100 kilometara na sat. Rješenje je uvesti rigorozniju kaznenu politiku. Mi imamo sramno niske novčane kazne za najteže prekršaje. Nepojmljivo je i neshvatljivo da smo izgubili toliko života, a da se vozač za vožnju pod dejstvom alkohola može “izvući” sa 50 KM kazne”, ističe Šut.
Dodaje i da je jedan od glavnih problema u Kantonu Sarajevo veliki broj registrovanih automobila, kojih u ovom kantonu ima oko 170 hiljada.
“Na dnevnoj osnovi, u Sarajevo uđe nekoliko hiljada vozila i to se dešava na prostoru koji nije veliki. Drugi problem koji bitno određuje ovo stanje je infrastruktura. Mi od 1984. nemamo velikih, revolucionarnih projekata koji rješavaju pitanje saobraćaja, a promijenio se broj vozila, navike vozača. Sad se nešto radi, transverzale i longitudinale, još uvijek nije završeno, ali je sreća što je započeto i to će dijelom riješiti taj problem”, naglašava Šut.
Za razliku od loše kaznene politike u BiH, zemlje EU su upravo uvođenjem visokih kazni smanjile rizik od saobraćajnih nesreća.
Među njima je Norveška, koja je čak 1970. godine uvela “Viziju nula” i time postavila zadatak „nula poginulih u saobraćajnim nesrećama na sto hiljada”.
Norveška danas pripada svjetskom vrhu po sigurnosti saobraćaja, a od 2017. smrtnost djece u saobraćaju je sveden na minimum.
Stručnjaci za saobraćaj navode da je za najnižu stopu saobraćajnih nesreća u Norveškoj zaslužna mala populacija i gustoća naseljenosti, manje automobila po kilometru, oprezni vozači koji poštuju zakonska ograničenja, dostupne informacije o sigurnosti, te visoke kazne u kojoj vozač završi u pritvoru zbog brzine od 140 km/h na autoputu. U istoj zemlji vozač gubi vozačku dozvolu ukoliko se vozi kroz grad sa 75 kilometara na sat.
Drastično povećati kazne za prekršaje
U šest posljednjih mjeseci 2023. godine MUP Kantona Sarajevo pojačao je kontrole tokom noćnih sati, glavne saobraćajnice su pokrivene kamerama i radarima, a jedna od mjera, koju su pripadnici MUP-a primijenili je i oduzimanje vozila nesavjesnim vozačima.
Ove mjere, prema izvještajima MUP-a KS pomogle su vozačima da se saobraćaj odvija u okviru dozvoljene brzine, za razliku od prethodnih godina, kada je centralnim ulicama Sarajeva znalo da se vozi i 120 km/h.
Iako kazne predviđene krivičnim zakonima entiteta i Brčko distrikta BiH za saobraćajna krivična djela variraju od lakih – u trajanju do jedne godine zatvora za bezobzirno ugrožavanje saobraćaja, do teških – deset godina zatvora i više za teška krivična djela protiv sigurnosti javnog prometa, stručnjaci ističu da je kaznena politika u BiH generalno dosta blaga.
“Već 10 godina govorimo da su kazne u saobraćaju male i prevaziđene, a ni do dan danas nemamo povećane kazne za teške prekršaje u oblasti saobraćaja. Prijedlozi su davno poslati, a mi se i dalje osvrćemo i stalno pitamo šta policija može i šta poduzima? Visoka kazna je alat u rukama policije. Moramo hitno imati alate za bahate i bezobzirne vozače, a to je drastično povećanje kazni za prekršaje koji ugrožavaju živote i zdravlje građana”, naglašava Šut.
Ministarstvo trgovine Federacije Bosne i Hercegovine pokrenulo je proceduru donošenja potpuno novog zakona o zaštiti potrošača u FBiH uz podršku projekta EU4CS (EU4CivilSociety).
Radna grupa sastavljena od predstavnika Federalnog ministarstva trgovine, predstavnika udruženja potrošača, poslodavaca iz ove oblasti, predstavnika inspekcijskih organa i ombudsmena za ljudska prava, završeno je dvodnevno savjetovanje u Konjicu. Svi oni uzeli su učešće u davanju mišljenja koji će pomoći Federalom ministarstvu trgovine, koje već aktivno radi na izradi novog zakona o zaštiti potrošača. Ovo će, uz novi Zakon o unutrašnjoj trgovini, biti ključni dokumenti za budućnost ovog sektora privrede u Federaciji BiH, navodi se u saopćenju Ministarstva trgovine FBiH.
Zbog nemogućnosti političkog dogovora da se pristupi ili izmjenama i dopunama Zakona na državnom niovu ili donošenju potpuno novog Zakona usklađenog za pravnom stečevinom Evropske unije, Ministarstvo se odlučilo za potpuno novi Zakon na entitetskom nivou, a koji će u potpunosti biti usklađen sa pravnom stečevinom EU i koji će biti odraz trenutnog tehnološkog napretka, a uzet će u obzir i savremena predviđanja na polju tehnologija koje su u najavi, a pri tome vođen dopunom postojećih rješenja, a ne njihovom zamjenom.
Identifikacija proizvoda
Tako se došlo u situaciju da Ministarstvo donosi zakon za narednih 10 godina, a ne zakon koji će biti odraz sadašnjeg vremena i prošlih dostignuća.
Zakon će uvažiti sve oblike digitalnog narativa krećući od same identifikacije proizvoda koji se može naći u legalnoj prodaji, na način da će svaki potrošač unošenjem barcoda GTIN ) QR coda ili 2D barcoda – Digital link (obavezna u EU od 2027.) u određenu aplikaciju ili na određenoj web stranici moći provjeriti o kojem proizvodu se radi, kakve su mu karakteristike, način upotrebe, sirovinski sastav, digitalna garancija, uputstvo za upotrebu te mjesto na kojem se taj proizvod može naći i kupiti označavanjem geolokacije mjesta prodaje tzv. GLN broj.
Digitalne cijene koje trenutna legislativa ne poznaje olakšat će kako trgovcima tako i potrošačima u smislu da će cijena označena na polici biti odraz cijene iz sistema koji koristi trgovac tzv. ERP i u historiju će otići ručno mijenjanje cijena na policama, a što je uglavnom bio uzrok nejednakosti cijene na polici i na POS kasi kao i provjeru cijena na prodajnom mjestu na za to specijalnim uređajima tzv. Price Checkerima.
Efikasnija inspekcija
Zakon će omogućiti digitalnu deklaraciju sa svim zakonom propisanim elementima, što će omogućiti potrošaču da skeniranjem QR coda, 2 D barcoda – Digital link proizvoda iz udobnosti svoga doma može doći do svih bitnih informacija o proizvodu na način da će do sada poznati problem sitnog ispisa teksta deklaracije otići u historiju. Ovo će također pomoći inspektorima u kontroli deklaracija proizvoda koji se nalaze u legalnoj prodaji.
Zakon bi trebao omogućiti digitalne kanale prijave reklamacije od kupca putem web platformi FUZIP-a i kantonalnih KUIP-a, a što će inspekcijama omogućiti praćenje koji se to proizvodi najviše reklamiraju na tržištu. To će omogućiti ciljane kontrole na terenu. Ostavit će mogućnost zakonski propisanog čuvanja podataka te praćenje šta je trgovac uradio po pitanju reklamacije. Na ovaj način će se omogućiti transparentno praćenje procesa zaštite potrošača od trenutka prijave reklamacije do njenog krajnjeg cilja.
Ovaj zakon bi trebao omogućiti poslovanje samo registrovanim trgovcima tako što će staviti u obavezu objave ID broja na njihovim web shopovima ili elektronskim platformama na kojima imaju otvorene prodavnice dok će osnivačima takvih stranica staviti u obavezu da prilikom otvaranja računa ili prodavnice na njihovoj platformi korisnik će morati jasno istaknuti da li se radi o registrovanom trgovcu, trgovcu pojedincu ili neregistrovanom fizičkom licu, a što bi trebalo da inicira da se neko bavi nelegalnom trgovinom što će pak omogućiti inspekcijskim organima da prate i tajno bez najave kupuju od takvih prodavača te da se protiv istih pokreću zakonom propisani postupci.
Na taj način će se sivoj ekonomiji stati u kraj kroz nadzor i kupovinu pod tajnim identitetom od strane inspekcijskih organa. Ovaj Zakon bi trebao uokviriti i poštanske operatere koji bi trebalo da dostavljaju izvještaje putem FIA agencije o svim pošiljaocima prodate robe i na taj način zaštiti kupce od prevaranata i neidentifikovanih trgovaca odnosno lažnih trgovaca. Također, ovaj zakon bi tebao staviti u obavezu poštanskim operaterima da robu obavezno prati račun (fiskalni ili veleprodajni).
Stavljanjem u okvire zakona savremene urađaje poput pametnih telefona, skenera, price checkera, digitalnih cijena, barkodova i QR codova proces od kupovine do krajnjeg kupca dobit će sistem praćenja od kupca, trgovca tako i inspekcijskih organa te na taj način osigurati sigurnost kupovine i lakši put za reklamaciju proizvoda, a sve u cilju strategijskog određenja green ekonomije i cirkularne ekonomije.
Direktive Evropske unije
Samo uvođenje pojmova digitalna usluga, digitalni bonovi, digitalna identifikacija proizvoda, digitalna identifikacija geolokacije (geografska širina i geografska dužina mjesta prodavnice) olakšat će inspekciji posao. Dalje bi ovaj zakon bi trebao razvrstati trgovce na velike, srednje i male po principu Zakona o računovodstvu i reviziji te na taj način malim i srednjim preduzećima ostaviti mogućnost izbora da rade u skladu sa savremenim tehnološkim unapređenjima ili po tradicionalnom konvencionalnom principu vođenja evidencija i izvještavanje ručno i na papiru dok bi velikim domaćim, regionalnim i internacionalnim kompanijama koje imaju dovoljne resurse stavio u obavezu da svoje poslovanje usklade sa direktivama EU i svoje evidencije vode isključivo digitalno, izvještavaju posredstvom Agencije FIA, a razmjenu dokumenata vrše isključivo elektronskim putem poznatijim kao EDI.
Sve ovo je omogućeno uz primjenu digitalnog ili kvalifikovanog digitalnog potpisa.
Važno je znati da jedan mali granap dnevno može voditi evidenciju svojih proizvoda i TKM ručno je obim njegovih ulaza i izlaza je znatno manji od recimo jedne poslovnice jednog trgovačkog centra čiji obim dokumentacije dnevno prelazi godišnji obim malog granapa. Isto se dešava i sa brojem reklamacija tako da papirna evidencija velike firme usporava i smanjuje efikasnost dok to nije slučaj kod manjih subjekata.
Do sada su Federacija kao i Brčko distrikt koristili pravni okvir za zaštitu potrošača sadržan u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, a u Republici Srpskoj primjenjuje se entitetski zakon iz ove oblasti. Važeći bh. Zakon je usvojen 2006. godine, od kada se zakonodavstvo o zaštiti potrošača u BiH nije mijenjalo, izuzev manje izmjene u 2015. godini.
U Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU od 29. maja 2019. godine i pratećem Analitičkom izvještaju ocijenjeno je da je BiH u ranoj fazi pripremljenosti u oblasti zaštite potrošača, te da posebnu pažnju treba posvetiti usklađivanju zakonodavstva o zaštiti potrošača na svim nivoima sa acquisem i osiguravanjem njegovog pravilnog provođenja, ističu iz Federalnog ministarstva trgovine.
