Diplomatska ofanziva nastavlja se u Bosni i Hercegovini. Nakon ministara vanjskih poslova Austrije i Italije u BiH je sinoć stigla i ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock.
Ona je sa kolegom šefom bh. diplomatije Elmedinom Konakovićem prošetala Baščaršijom.
Nakon ovoga planiran je i zvanični sastanak u Ministarstvu vanjskih poslova BiH nakon čega je planirana konferencija za novinare.
Također, sastat će se i sa članovima Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH i članovima kolegija Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Baerbock je uoči posjete poručila da su zemlje zapadnog Balkana neodvojivi dio Evrope te da je geopolitička nužnost da svim snagama podržavaju šest država regiona na putu ka EU, najkasnije u svjetlu ruskog brutalnog imperijalizma.
Za BiH je naglasila kako se nalazi na ključnoj raskrsnici u procesu pristupanja.
Igor Davidović iz Centra za primijenjene evropske studije i Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI), autori su izvještaja u kojem su pokušali dati odgovor na to kako BiH može tokom ovog mjeseca otvoriti pregovore za članstvo u Evropskoj uniji.
U izvještaju je akcenat stavljen i upućen poseban apel da Evropska unija kod odluke o otvaranju pregovora pristupi bez iluzija, bespotrebne euforije i isključivo na osnovu činjenica.
Potom, u izvještaju “Kako do odluke o otvaranju pregovora?”, autori smatraju da je od svih potencijalnih kandidata, Bosna i Hercegovina najnepripremljenija za članstvo.
“Uz 14 ključnih prioriteta iz 2019. godine i devet koraka iz 2022. godine, BiH je u odnosu na Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju kandidatkinja sa najdužom i najtežom listom uslova za otvaranje pregovora i još uvijek kandidatkinja sa najmanjim brojem ispunjenih uslova”, smatraju autori.
Dalje navode i to da je BiH, u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju, jedina kandidatkinja koja je – zahvaljujući prije svega vlastima u entitetu Republika Srpska – nazadovala u ključnim područjima od trenutka kada je postala kandidatkinja za članstvo u EU u decembru 2022.
Stoga, oni su u svom najnovijem izvještaju dali pregled konkretnih i problematičnih odluka te predlažu jednu od mogućih izlaznih strategija.
“Bez obzira na ove činjenice, svjesni situacije u Evropskoj uniji, ali i BiH, u izvještaju zaključujemo da bi vlasti na nivou BiH, prije svega zbog sebe, morale iskoristiti priliku te da bi, uz ispunjavanje određenih reformi, Evropska komisija i zemlje članice trebale otvoriti pregovore o članstvu sa BiH”, smatraju autori.
U Bosni i Hercegovini se danas očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz povremenu lokalnu slabu kišu ili kratkotrajan pljusak, uz najvišu dnevnu temperaturu do 18 stepeni Celzijusovih.
Tokom jutra se nastavljaju slabe padavine od prethodnog dana u većini predjela. Tokom dana oblačno uz povremenu, lokalnu i slabu kišu.
Tokom popodneva i večeri padavine slabe i prestaju u većini predjela, samo će još ponegdje biti kratkorajne kiše. Tokom noći ponovo približavanje padavinske zone od sjeverozapada.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između dva i šest, na jugu zemlje do 10 stepeni Celzijusovih.
Najviša dnevna temperatura vazduha uglavnom između 12 i 18 stepeni Celzijusovih.
Na putevima u Bosni i Hercegovini saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, a i dalje upozoravamo na brojne dionice na kojima su učestali odroni.
Izdvajamo puteve: Bihać-Srbljani-Bosanska Krupa, Crna Rijeka-Jajce-Donji Vakuf, Bugojno-Kupres, Kladanj-Vlasenica, Simin Han-Banj Brdo, Turbe-Karanovac i Višegrad-Vardište, kao i prevoj Makljen (Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje).
Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača vozila do 12 tona ukupne dozvoljene mase saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 12 tona saobraćaj obustavljen.
Danas (05.03.) počinju radovi na rušenju tunelske cijevi na dionici magistralnog puta Dobro Polje-Miljevina, zbog čega će saobraćaj biti obustavljen. Predviđeno je da radovi traju do kraja ovog mjeseca, a za to vrijeme putnička i teretna vozila do 12 tona koristiće alternativne pravce Foča-Ustikolina-Grebak-Zagor-Delijaš-Trnovo i Foča-Goražde-Ustiprača-Rogatica-Sarajevo.
Zbog radova na mostu na ulazu u Sanski Most iz pravca Ključa, kod Vodenog parka, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilazni pravac.
U toku su i radovi na ulazu u Neum (Stolac-Neum) zbog čega je saobraćaj obustavljen i preusmjeren na postojeću obilaznicu (Dubrovačka ulica).
Radovi se izvode i na magistralnim putevima Grude-Vitina, Čevljanovići-Nišići i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, a na mjestima izvođenja radova saobraća se usporeno.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.
Izuzetno mi je teško što moram na ovaj način tražiti pomoć od vas koja mi je potrebna u cilju pokrivanja troškova liječenja na medicinskom univerzitetu u Würzburg SR Njemačka.
Naime, kao majka dva sina u svojoj 38 godini tačnije 2018. godine susrela sam se sa teškom dijagnozom karcinoma dojke.Kako je nakon nepune dvije godine karcinom metastazirao na kosti , nastavljam se sa liječenjem u Kliničkom centru Sarajevu. 2023.godine stanje se pogoršava gdje je metastazirao na jetru gdje sam bila prinuđena potražiti pomoć van granica naše države. Na klinici u Wüzburgu uradili su mi kompletnu dijagnostiku gdje je se ustanovilo da sam zadnju godinu dana liječena od pogrešnog karcinoma,te preporuka istih je da tamo nastavim sa liječenjem.
Trenutno mi je ispostavljen račun troškova mog liječenja u iznosu od 34.500,00 eura.
Iz razloga istih molim sve one koji imaju razumijevanja za ovo moje teško stanje da mi izađu u susret i doniraju novčana sredstva shodno svojim mogućnostima, koja su mi potrebna što prije.
Svi Vi koji želite dati svoj prilog možete odmah izvršiti uplatu na transakcijski račun otvoren kod UniCredit Bank Bugojno
Na Facebooku je nedavno ponovo podijeljena tabela koja otkriva koliko bi vaš mališan trebao spavati na osnovu njegovih godina, a koju je prvobitno objavila učiteljica iz SAD-a prije nekoliko godina.
Ako imate djecu, znat ćete koliko je teško ponekad ih smjestiti u krevet – posebno u ljetnim mjesecima. Učiteljica iz SAD-a izazvala je intenzivnu debatu nakon što je njen raspored spavanja djece ponovo podijeljen na mrežama te je izazvao brojne rasprave.
Stacy Karlsen, vaspitačica iz osnovne škole Wilson, izazvala je rasprave sa svojim strogim smjernicama – insistiranjem na tome da prosječan sedmogodišnjak bit u krevetu do 20:15. Desetogodišnjacima nije lakše, jer u krevet po ovom rasporedu trebaju ići oko 20:30, a da se bude u 6:30 sati.
Nakon što je podijelila sada viralnu objavu na Facebooku, rekla je za Fox6Now : “Za mene je bio šok što je objava toliko podijeljena. Nisam izmislila. Pronašla sam to i pomislila ‘Wow, ovo je od velike pomoći’”.
Foto: Facebook
Nakon što je prvobitno postavljena na Facebook stranicu škole, sada je podijeljena preko 340.000 sa hiljadama komentara. Iako niko ne može poreći važnost dobrog sna, mnogi roditelji nisu smatrali adekvatnim ovaj raspored spavanja.
“Ovo nije vojska i ako bih svoju djecu slao u krevet u 7 uveče, ona bi ustala u 4 ujutro. Ne, hvala”, požalio se jedan od roditelja.
Također je tvrdio da će raspored ograničiti vrijeme koje može provesti sa svojim mališanima: “Plus, nikada ne bih uspijevao provesti vrijeme sa njima posle škole”, napisao je.
“Žao mi je, ali ovaj grafikon je apsurdan. Ko stavlja svoje dijete u krevet u 6:45?”, upitao je još jedan.
Drugi su također smatrali da je tako rano spavanje nemoguće sa tolikom količinom vannastavnih aktivnosti.
Ako se pitate kako bi raspored spavanja vašeg djeteta trebao izgledati, imajte na umu da on može varirati u zavisnosti od njegove rutine, doba godine i da li je spavalo.
Prema stručnjacima iz bolnice Great Ormond Street, djeci između 12 mjeseci i četiri godine potrebno je između 12 i 16 sati sna – uključujući drijemanje tokom dana. U međuvremenu, djeca starija od šest godina treba da imaju za cilj 9-12 sati zatvorenih očiju po noći. Kao i odrasli, tinejdžeri mogu izdržati nešto manje i trebali bi spavati između 8-10 sati po noći.
Tokom protekla 4 dana na području Srednjobosanskog kantona prijavljeno je 13 krivičnih dijela.
Dana 29.02.2024.godine u vremenskom periodu od 21,30 do 22,30 sati u ulici Slobode, općina Bugojno, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Bugojno prema naredbi nadležnog Općinskog suda Bugojno, izvršili su pretres stambenih prostorija i putničkog motornog vozila koje koristi lice A.M. rođen 1979.godine. Tom prilikom, pronađena je određena količina zeljste materije za koju se sumnja da je opojna droga cannabis.
Istog dana, oko 23,00 sati u mjestu Kaonik, općina Busovača, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak izvršili su kontrolu i pregled lica A.D.rođen 1997.godine iz Bosanske krupe. Tom prilikom kod istog su pronađene određene količine materija za koje se sumnja da su opojne droge cannabis i speed.
Također, dana 02.03.2024.godine oko 19,05 sati u mjestu Kaonik, općina Busovača, policijski službenici tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Kiseljak izvršili su kontrolu i pregled putničkog motornog vozila marke Opel, kojim je upravljao K.N.rođen 1991.godine iz Zenice. Prilikom pregleda, kod istog je pronađena određena količina bijele praškaste materije za koju se sumnja da je opojna droga speed.
U saradnji sa nadležnim kantonalnim tužilaštvom protiv osumnjičenih se poduzimaju zakonom propisane mjere i radnje.
JAVNI RED I MIR
Evidentirana su 6 slučaja narušavanja javnog reda i mira.
SIGURNOST SAOBRAĆAJA
Evidentirano je 12 saobraćajnih nezgoda u kojima su 3 osobe zadobile lakše tjelesne povrede.
Zbog različitih prekršaja iz oblasti saobraćaja uručeno je ukupno 600 prekršajnih naloga, od kojih je 70 naloga uručeno zbog prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine, koji su evidentirani mobilnim i fiksnim radarima.
Iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola ili bez položenog vozačkog ispita isključena 32 vozača, od kojih je 8 vozača zadržano u policijskim stanicama do otriježnjenja zbog prisustva alkohola u organizmu preko 1,5 promila.
Često se pitamo kako napraviti prvi korak ka zdravijoj ishrani i kako zdrave navike uvrstiti u dnevnu rutinu pored svih dnevnih obaveza i radnih zadataka na poslu.
Jedno od rješenja je da pripremamo zdravije obroke koje bismo nosili na posao i tako zaobiđemo pekaru.
Nutricionistkinja platforme DokTok gdje je pokrenuta kampanja Prvi korak ka zdravijoj ishrani i predsjednica udruženja Svi na vagu, Milka Raičević, podijelila je sa nama nekoliko praktičninih, a jednostavnih savjeta i smjernica.
Podsjeća najprije da dnevna rutina počinje dok smo još u krevetu:
„Istegnite se da svaki organ dođe na svoje mjesto. Podignite se na prste i podignite ruke, tako ćete sačuvati svoju elastičnost. Odradite vježbe disanja. Po ustajanju, ujutro odmah treba popiti čašu vode ili u kombinaciji sa citrusima, đumbirom i medom. Alternativna mogućnost je i zeleni čaj koji podiže imunitet ili ubrzava metabolizam. Od ustajanja do prvog obroka treba da prođe sat ili dva“, savjetuje nutricionistkinja.
Planiranje
Ono što je ključ zdrave ishrane je planiranje i organizovanje svih obroka u toku dana.
Nutricionista savjetuje da se hrana za posao pripremi unapijred.
Dozvoljena (preporučena) standardna količina unosa kalorija je za žene od 1700, dok je za muškarce oko 2000 kcal. Naravno ovaj dnevni unos varira i zavisi od toga da li je potrebno da se održi, smanji ili uveća kilaža. Planirane kalorije treba podijeliti u tri obroka i jednu do dvije užine.
Doručak treba da sadrži proteine i masti.
Foto: Shutterstock/Cozine
Šta doručkovati?
Tako na posao možemo ponijeti integralnu kiflu ili integralne skuhane žitarice (ječam, proso, heljda).
Ako se odlučimo za varijantu integralne kifle, nju možemo kombinovati sa zdravim namazima, kao što je na primjer humus.
Doručak može da bude i jači, pa tako možemo jesti i jaja, a u obzir dolaze i pršuta, proja, gibanica i uz to dodati neku svježu salatu ili zimnicu.
Ukoliko se pak opredijelimo za varijantu kuhanih žitarica, odnosno kuhani musli, uz njega se uvijek može kombinovati voće.
Ukoliko treba da se podiže imunitet, to su crvene namirnice, kao što je bobičasto voće, a ukoliko treba raditi na unosu onda treba jesti bademe, orahe i lješnike.
Savjetuje da budući da je ovas neutralan treba da bude zastupljen u ishrani. Musli može da se jede i u kombinaciji sa džemom, pod uslovom da je džem domaći, bez dodatog šećera.
Kada smo zdravo doručkovali sa više entuzijazma ulazimo u radni dan, posebno kada znamo da smo ručak koji ćemo ponijeti već pripremili prethodnog dana ili večeri.
Nutricionistkinja objašnjava šta je važno imati na umu prilikom planiranja i pripreme obroka koji ćemo ponijeti sa sobom na posao.
Prije svega, unaprijed treba pribaviti kvalitetne namirnice, po mogućstvu za cijelu nedjelju i pametno ih kombinovati.
Foto: Dok Tok platforma
Salate uvijek dobar izbor
Na primjer, salate u tegli su jednostavan i praktičan obrok, koji može da sadrži zelenu ili kupus salatu kao povrće sa najmanjom kalorijskom vrijednošću uz mogućnost dodataka drugog povrća u kombinaciji sa mesom, pečurkama ili tunjevinom.
Preporučen dnevni unos hljeba su dvije kriške pa treba pametno iskalkulisati da li će ih neko pojesti uz salatu, odnosno ručak ili neki drugi obrok.
Takođe, dobro bi bilo koristiti hljeb koji nije bijeli već od integralnih žitarica i bez kvasca.
Ukoliko niste vegan ili vegetarijanac, meso bi trebalo jesti 2-3 puta sedmično, kaže doktorka.
Savršena dopuna salati bila bi supa sa kojom bi ovo bio i više nego kompletan obrok.
Ukoliko se odlučite za varijantu salate dva ili tri puta nedjeljno, u preostalim danima može se kombinovati na primjer barena buranija, grašak ili sočivo.
„Obarite jednostavno buraniju, dodajte maslinovo ulje i začinite po ukusu. Meso vam nije neophodno u ovom obroku“, savjetuje sagovornica.
Foto: Shutterstock/ Inside Creative House
Pored buranije, dobar izbor može biti i geršla, sočivo, bob…sve namirnice biljnog porijekla koje olakšavaju sagorjevanje masti, podižu raspoloženje i energizuju nas. Uvijek se trudite da kombinujete u kuhanju i ishrani sezonske namirnice.
Ukoliko je neko na nekom režimu i želi da smanji tjelesnu težinu, za mršavljenje se preporučuje obrok sa kontrolisanim unosom kalorija i bogat vlaknima, proteinima i zdravim mastima.
Spremiti veću količinu i rasporediti po danima
Integralne žitarice, povrće, nemasni proteini poput piletine ili ribe, i orašasti plodovi su odličan izbor.
“Važno je izbjegavati visokokalorične i prerađene namirnice, kao i konzumaciju u umjerenim porcijama. U svoj jelovnik bi takođe trebalo uvrstiti špinat, zelje, a pogotovo koprivu, jer su ove namirnice bogate vlaknima, ali nemaju veliku kalorijsku vrijednost”, ukazuje nutricionista.
One pružaju sitost i lako se vare, a obiluju vitaminima i mineralima. Posebnu bi pažnju trebalo dati đumbiru, jer ubrzava probavu, a time i metabolizam, a u isto vrijeme je siuretik.
Tokom priprema ručka pogodno je pripremiti odmah veću količinu jela koja se odmah mogu rasporediti u adekvatne posude kao obroci i zamrznuti.
Hrana bi trebalo da se pakuje i odlaže u posude silikonske i/ili one koje mogu biti hermetički zatvorene.
Potrebno je najprije da se hrana koja je spremljena prohladi, pa tek onda sipa u adekvatne posude koje su hermetički zatvorene i na kojima se može napisati datum kada ste je zamrznuli.
Foto: Shutterstock/Elena Bush
Treba znati da nije dobro da hranu koju smo jednom odmrzli zagrijavati do ključanja i da se nakon odmrzavanja ne zamrzava ponovo.
Kada je riječ o užini i desertu inače, a i na poslu, voće je pravi izbor. Jabuke su sjajno voće, a poznati su i kao otopljivači masti.
Nutricionistkinja savjetuje da ukoliko u radnoj organizaciji većina ili sve kolege žele da se hrane zdravo, mogu se rasporediti.
Podijeliti posao sa kolegama – dobra ideja
Neko može da kuha žitarice, neko da donosi voće za užinu, a neko može da kuha supe, pasulj i slično, daje ideju Milka Raičević.
„Zajednički izbacite sve ono što nije zdravo i međusobno se podržite u uvođenju i sprovođenju zdravih navika. Pored same ishrane na poslu, ne zaboravite i da se s vremena na vrijeme, bez obzira što sjedite, istegnete, prošetate, koristite stepenice. Kad završite s poslom, prošetajte do kuće ukoliko je moguće ili do mjesta odakle ćete koristiti saobraćaj”, savjetuje Milka Raičević.
Dodaje da je zdrava ishrana u osnovi ravnoteža proteina i masti i da je bitno da slušamo svoj organizam i uskratimo namirnice koje nam ne prijaju.
Historijski arhiv Sarajevo podijelio je tekst iz novine Sarajevski list koji je objavljen 4. marta 1884. godine o izgradnji zgrade u kojoj je danas smješteno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
Tekst prenosimo u cijelosti s obzirom na arhaičan jezik, bez redakcijskih intervencija.
“Palača zemaljske vlade na Musali.
Kako je već poznato gradiće se ovog ljeta u Sarajevu naročita palača za zemaljsku vladu na Musali i gradnja će skorim već otpočeti. Plan za ovu palaču izradio je arhitekt Vancaš u Beču. Palača će obuhvatati 70 metara u kvadratu sa jednim dvorištem od 50 metara u kvadratu i su dva boja u visini. U cijeloj palači, koja će brojati 180 odaja sa velikom dvoranom, biće smješteni svi centralni uredi, čije se djelovanje rasprostire na vas vilajet.
Velika dvorana sa visinom obadva boja, služiće za svečanu reprezentaciju a biće dvaput tolika kao dvorana u kasini. Ispred i iza palače biće zasađeno zelenilo. Lakšega razumijevanja radi napominjemo da će cijela palača biti po prilici deset put tako velika kano Hotel Europa u Sarajevu te prema tome bijaše Musala jedino zgodno zemljište u Sarajevu za tako golemu palaču. Plan je rađen u stilu prvašnje renesanse: glavno pročelje palače daće joj izgled veličanstven i divan.
Ova palača, koja bi u Beču stojala među prvijem podignuće Sarajevo izvanredno i pripomognuće da se grad naš postepeno razvija u što ljepšem, modernom vidu. Na Musalu se već sada dovlači ogroman materijal i fundament će se još ovoga mjesea početi iskopavati. Ako Bog da, biće palača iduće godine sasvijem gotova”.
