Radio Donji Vakuf

Blog

  • Obilježen Međunarodni dan akcije za rijeke – Kome gradite hidroelektrane?

    Centar za životnu sredinu je na obalama Vrbasa organizovao akciju povodom obilježavanja Međunarodnog dana akcije za rijeke. Baner koji smo spustili sa Gradskog mosta pokazivao je broj rijeka koje imamo u Bosni i Hercegovini, kao i broj planiranih hidroelektrana.Na ovaj dan se širom svijeta diže glas za zaštitu rijeka i slave se do sada postignuti uspjesi, uklanjanje brana i ponovno uspostavljanje riječnih tokova.Jelena Ivanić, Centar za životnu sredinu: „Više od 300 hidroelektrana prijeti da uništi naše rijeke. Prateći ove procese primjećujemo da su studije uticaja veoma loše urađene, uglavnom prepisivane, da se prilikom izgradnje uništavaju rijeke, kao i veliki dio zemljišta oko rijeka gdje je uglavnom šuma, pod izgovorom izgradnje pristupnih puteva. Ne sluša se stav lokalne zajednice i struke koji su često protiv izgradnje, već se pogoduje investitoru koji jedini ima korist od izgradnje hidroelektrana“. Centar za životnu sredinu želi da naglasi da se izrazito protivi izgradnji hidroenergetskih objekata koji nanose štetu prirodi, ekonomiji i društvu. Cilj ove akcije jeste upoznavanje javnosti sa ogromnim brojem planova za izgradnju hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i štetom koja je do sada nanesena našim rijekama.

    Nataša Crnković, Centar za životnu sredinu: ”Simbolika toga što smo na Vrbasu je činjenica da je naša prva pobjeda protiv hidroelektrana bila upravo na rijeci Vrbas. Zajedno sa 17 000 građana i građanki smo odbranili Vrbas prije više od 10 godina. Nakon toga smo nastavili sa borbom na drugim rijekama, propitujući i kritikujući hidroenergetske projekte. Čiji su ovo interesi? Kome pogodujete? Ko plaća ovu tzv. zelenu energiju? Ovo nisu suvišna pitanja. Ovo su suštinska pitanja”.

    Centar za životnu sredinu nastavlja sa praćenjem planova izgradnje hidroelektrana u Bosni i Hercegovini i zalaganjem za pravedno korištenje vodenih resursa za vodosnabdjevanje, zaštitu prirode, sportske i sve druge aktivnosti koje ne nanose štetu drustvu, prirodi i ekonomiji naše države.

    Zajedno sa Koalicijom za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine najavljujemo zajednički pristup ovom problemu i pomoć lokalnim zajednicama koje se oštro protive hidroenergetskim projektima.

     

    Ova akcija je dio kampanje „Sačuvajmo plavo srce Evrope“, kojom u saradnji sa organizacijom Riverwatch iz Austrije, problem izgradnje hidroelektrana u Bosni i Hercegovini popirma međunarodne dimenzije. – stoji u Saopćenju Centra za životnu sredinu Banja Luka.

  • Vjesnik proljeća: Pravo je vrijeme za uživanje u ljepoti i ljekovitosti tratinčica

    Tratinčica se odavno koristi za čišćenje i jačanje organizma. Listovi ovog vjesnika proljeća bogati su vitaminima C i A, pomažu protiv umora i slabokrvnosti, odlični su za detoksikaciju, tako da u narednom periodu godine možemo uživati u ljepoti i ljekovitosti ovog cvijeta.

    Listovi tratinčice mogu se jesti u obliku salate i dodavati svim kuhanim jelima. Tvrdi pupoljci tratinčice sa sirćetom mogu se koristiti kao marinada.

    Sok od tratinčice idealan je za proljetno čišćenja organizma od toksina. Pijte dnevno jednu do tri pune kašike soka s pola količine vode. Ako sok pomiješate s medom, on je dobar lijek kod oboljenja disajnih organa.

    Čaj od tratinčice koristi se u liječenju bronhitisa i bolova u prsima, kod upaljenih crijeva i želuca, ali i kod bolesti jetre i bubrega. Pomaže i kod reume, artritisa, neredovnih menstruacija, ublažava bol i grčeve u trbuhu. Kod unutrašnjih krvarenja kombinira se s orahovim lišćem.

    Tratinčica je i sve češći sastojak kozmetičkih proizvoda, ponajviše onih za izbjeljivanje, uklanjanje pjegica i hiperpigmentacija. U nekim trgovinama možete kupiti ekstrakt i eterično ulje tratinčice, a u većini drogerija kozmetiku na bazi tratinčice.

     

    Međutim, važno je napomenuti da nije preporučljivo trudnicama da koriste tratinčicu kao lijek.

  • Na tradicionalnom godišnjem koncertu nastupilo 180 članova KUD-a “Nakib Abdagić Kiban”

    „Veče folklora, pjesme i poezije“ naziv je ovogodišnjeg, tradicionalnog godišnjeg koncerta i druženja članova KUD „Nakib Abdagić Kiban“ Donji Vakuf  koje je organizovalo ovo društvo.

    Pored folklornih sekcija kulturno-umjetničkog društva: A i B grupe, rekreativne grupe žena, folklorne sekcije Oborci i dramsko-recitatorske sekcije, na večerašnjem koncertu učestvovali su i mladi i talentovani pjevači Adelisa Ćurić, Ahmed Orahovčić i Rijad Rahmanović.

    Senad Beganović, rukovodilac je foklorne sekcije KUD „Nakib Abdagić Kiban“ od 1985. godine.

    „Od 1996.godine pa do danas, na hiljade članova prošlo je kroz sekcije ovog društva. Iznjedrili smo vrhunske folkloriste i pjevače, koji nikada ne zaboravljaju na kojim su daskama napravili prve korake“, istakao je Senad Beganović, rukovodilac KUD „Nakib Abdagić Kiban“ Donji Vakuf.

    Bila je ovo noć igre i pjesme, zabave i druženja, a ujedno i prilika da se nagradi dugogodišnji rad donjovakufskog Kulturno-umjetničkog društva „Nakib Abdagić Kiban“ Donji Vakuf.

    „Naše društvo trenutno okuplja oko 300 članova,  a na večerašnjem koncertu nastupilo je oko 180 članova starijih grupa. Ovakva druženja su prilika da se pokaže roditeljima, prijateljima i svim sugrađanima šta to KUD „Nakib Abdagić Kiban“ radi tokom godine“, dodaje Beganović.

     U Kulturno-umjetničkom društvu „Nakib Abdagić Kiban“  postoje folklorna, dramska, muzička sekcija, te rekreativna grupa žena. Veče folklora, pjesme i poezije za mlađe uzraste ovog društva biće održano 25. marta u sali Doma kulture Donji Vakuf.

  • Vlada SBK dala bolju ponudu zdravstvenim radnicima

    U Travniku je jutros održana vanredna sjednica Vlade Srednjobosanskog kantona na kojoj je usaglašena nova ponuda za predstavnike Nezavisnog strukovnog sindikata zdravstvenih radnika SBK. – piše Avaz.ba.

     Prema ovoj ponudi, radna sedmica bi i dalje u SBK imala 37,5 sati, a vrijednost sata povećana je na 2,31 KM što u skladu s Granskim kolektivnim ugovorom za nivo Federacije BiH, dok bi koeficijenti bili fiksni, što je veoma značajno za zaposlene u oblasti zdravstva. 

    Nešto iza podne, u zgradi Vlade održan je i sastanak Mirovnog vijeća kojeg sačinjavaju predstavnici Ministarstva zdravstva SBK, Zavoda zdravstvenog osiguranja SBK i Nezavisnog strukovnog sindikata zdravstvenih radnika. 

    – Važno je naglasiti da će cijeli iznos suficita, koji je ostvario Zavod zdravstvenog osiguranja, otići na poboljšanje materijalnog položaja zdravstvenih radnika. Povećanje plaća treba da osjete svi zdravstveni radnici linearno – izjavio je nakon današnjeg sastanka Mirovnog vijeća kantonalni ministar zdravstva, Nikola Grubešić (HDZ BiH). 

    Predstavnici Sindikata danas su saslušali ponudu Vlade SBK, a sutra će ponudu razmotriti Predsjedništvo Nezavisnog strukovnog sindikata zdravstvenih radnika. 

    -Ovo je bio mirovni postupak i članovi Mirovnog vijeća ispred Sindikata su ocijenili da je ovo najbolji prijedlog. Međutim, mi nemamo mandata da potpisujemo bilo šta bez saglasnosti Predsjedništva. – rekao je dr. Muris Trako, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata zdravstvenih radnika.

    Najava generalnog štrajka za 17.mart i dalje je važeća. Ukoliko Sindikat prihvati ponudu, uslijedit će potpisivanje Granskog kolektivnog ugovora i tek tada bi došlo do suspenzije Odluke o stupanju u generalni štrajk.

    fotografija:K.Kavazović

  • Umro Zdravko Gavranović

    Kantonalni odbor SDP BiH SBK / KSB –  Tužna srca obavještavamo prijatelje, naše članove, aktiviste i simpatizere da je naš dugogodišnji član, drug, prijatelj i veliki čovjek  Zdravko  Gavranović  Rođak  preminuo.

    Komemoracija našem drugu i prijatelju će se održati u srijedu 15.03.2017.godine u 14:00 sati u „Kristalnoj Sali“ Općine Bugojno.

    Sahrana će se obaviti u 16:00 sati na groblju Sultanovići u Bugojnu. Zdravko Gavranović bio je ministar u Vladi SBK- a u periodu 2011-2015.   

     

    KO SDP BiH SBK/KSB

  • BiH među deset evropskih zemalja najbogatijih pitkom vodom

    Bosna i Hercegovina s više od 9.200 kubnih metara vode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pitkom vodom u regiji i među deset najbogatijih zemalja u Evropi, međutim zbog klimatskih promjena potrebno je slijediti načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara, navodi se u saopćenju Svjetskog fonda za zaštitu okoliša (WWF), upućenom u povodu Međunarodnog dana rijeka koji se obilježava 14. marta.

    Pad prirodnih resursa, gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene ozbiljno ugrožavaju okoliš, a povoljno stanje okoliša je neophodno za ljudski opstanak i temelj ekonomskog prosperiteta, upozoravaju iz WWF-a.

    Neodrživo korištenje prirodnih resursa može se nadvladati, ako će se slijediti načela održivog razvoja u planiranju korištenja prirodnih dobara.

    WWF ističe kako su ljudi tradicionalno osjetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost jer u svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici.

     

    Kako bi spriječili ugrožavanje stanja okoliša, WWF u Bosni i Hercegovini radi na očuvanju vodnih resursa Trebišnjice te rijeke Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska, a također i na očuvanju rijeka u regiji – Mure, Drave i Dunava, navodi se u saopćenju.

  • Ukidanjem Obamacarea 14 miliona Amerikanaca gubi zdravstveno osiguranje

    Dodatnih 14 miliona ljudi moglo bi izgubiti zdravstveno osiguranje sljedeće godine, po novom planu republikanaca o zdravstvenom osiguranju koji bi trebao zamijeniti Obamacare.

    Američki kongresni ured za budžet, grupa analitičara i ekonomista, objavila je procjenu novog dugoočekivanog zakona. Po njima, broj neosiguranih bit će za dodatnih 24 miliona ljudi viši do 2026. godine ako Zastupnički dom prihvati plan koji je trenutno u razmatranju, prenosi Hina.

     

    To znači da će 52 miliona ljudi biti bez zdravstvenog osiguranja, u poređenju s 28 miliona koliko bi ih bilo da je zakon o zdravstvenoj zaštiti bivšeg predsjednika Baracka Obame ostao nepromijenjen.

    (Vijesti.ba / FENA)

  • Za Jugoslavijom najviše žale građani Srbije i BiH

    Regionalno istraživanje “Strategija simbolične izgradnje nacije u državama Jugoistočne Europe” pokazuje da za bivšom Jugoslavijom najviše žale stanovnici Srbije i BiH, a najmanje građani Hrvatske i Kosova.

    Rezultati regionalnog megaprojekta s čak 10.500 ispitanika svjedoče da su građani Hrvatske, odmah iza Kosova, najlojalniji svojoj novoj državi.

    U Srbiji za Jugoslavijom žali čak 71 posto stanovnika, u BiH visokih 68 posto, u Crnoj Gori oko 63 posto, u Makedoniji oko 45 posto, a u Hrvatskoj 18 posto građana. Rekorder je ipak Kosovo u kojem svega pet posto stanovnika žali zbog raspada Jugoslavije, prenosi tportal.hr.

     

    U BiH, državnu himnu u prosjeku voli 44 posto stanovnika, a zastavu njih oko 60 posto. Poređenja radi, srpsku himnu voli 80 posto stanovnika Srbije, a državnu zastavu 93 posto, dok čak 97 posto stanovnika Hrvatske voli državnu himnu, a 96 posto i hrvatsku zastavu sa šahovnicom. Projekt čiji su rezultati nedavno obrađeni i objavljeni u istoimenoj knjizi započeo je 2011., daleko na sjeveru Europe. Inicirao ga je i organizirao profesor Pål Kolstø sa sveučilišta u Oslu, a financirao Norwegian Research Council.

  • Najveći prijatelj mozga: Uz borovnice bolje pamtite i povećajte inteligenciju

    Ispijanje 30 mililitara cijeđenog soka od borovnice svaki dan može poboljšati funkcionalnost mozga kod starijih ljudi, kažu nova istraživanja Univerziteta Exeter iz Britanije.

    Istraživanje je provedeno na zdravim ljudima između 65 i 77 godina. Rezultati su pokazali da su im se, nakon što su pili cijeđeni sok od borovnice svaki dan, poboljšale kognitivne funkcije, dotok krvi do mozga i brže aktiviranje mozga u različitim situacijama, prenosi Business Insider.

    “Ukoliko sok od borovnice pijete 12 sedmica svaki dan, aktivnost mozga će se poboljšati. Konzumiranje borovnica će vam dati energiju i pospješiti kognitivne funkcije, i to na zdrav način, za razliku od stimulansa”, kaže Joanna Bowtell sa Univerziteta Exeter.

    Borovnice su pravi rudnik antioksidansa, vitamina i minerala, naročito kalcija, fosfora, željeza i vitamina C. Ovo se ukusno voće također preporučuje u prevenciji raznih bolesti kao što su krvna oboljenja, srčane bolesti, regulaciji šećera i masnoća, bolesti urinarnog trakta, rak i sl.

    Osobe koje muku muče s kilogramima trebaju znati da su borovnice korisne u dijetama zahvaljujući vlaknima koja daju osjećaj sitosti. Za razliku od svježih bobica koje blago čiste organizam, sušene borovnice zaustavljaju proljev.

    Istraživači sa Univerziteta Exeter naglašavaju da borovnice podstiču cirkulaciju sitnih krvnih sudova u mozgu, obezbjeđujući tako maksimalan dotok hranljivih materija i kiseonika, što poboljšava kognitivne funkcije, sprječava i liječi simptome demencije, usporava Alzheimerovu bolest, jača memoriju, koncentraciju i povećava inteligenciju.

  • Nijemac 25 godina pomaže BiH: Vjera i nacija me ne zanimaju

    Njemački humanitarac Heribert Hoelz već 25 godina pomaže ljudima u BiH – bez obzira na vjersku pripadnost. Za to vrijeme je upoznao mnogo ljudi, a Bosna i Hercegovina mu je postala druga domovina.

    DW: Gospodine Hölz, već 25 godina pomažete ljudima u BiH. Pomagali ste kako u ratu, tako i u miru. Zašto BiH?

    Heribert Hölz: To ima veze sa mojom životnom sudbinom i vlastitom biografijom. Odrastao sam bez oca koji je poginuo u ratu. Rođen sam 1924. godine i imam nekoliko braće i sestara. Oca nisam nikada upoznao. Odrastao sam u veoma siromašnim uslovima. Pet osoba u dvosobnom stanu. Kada sam na televiziji vidio slike rata u Bosni i Hercegovini, bio sam potresen jer sam sličnu sudbinu lično doživio. Od djetinjstva sam na svojoj koži osjećao šta znači odrasti u porodici bez oca. Kada sam vidio te slike, rekao sam da nije dovoljno samo gledati i osuđivati. Moraš pomoći. Tada nisam ni znao da će ta pomoć trajati 25 godina.

    Tada ste rizikovali vlastiti život i otišli u BiH. Suprugu i djecu ste ostavili u Njemačkoj?

    Po zanimanju sam socijalni radnik i moja obaveza je da pomažem ljudima. I to je bez bilo kakve sumnje bio slučaj sa Bosnom. Međutim, problem je bio rat u kojem su ginuli ljudi. Za mene je to bila velika prepreka. Ali, moram istaći da mi je supruga dala veliku podršku. Rekla je: ako misliš da trebaš pomoći, onda pomozi. Pomoći ću ti u tome. I bez njene pomoći sigurno ne bih uspio. Odlaskom, prvo u Hrvatsku, a kasnije i u BiH, prvi put sam se, kao odrasla osoba, susreo sa ratom i izbjeglicama koje žive u izuzetno teškim uslovima. Tada sam sebi rekao da pomoć ne mogu pružiti samo jednom, nego da se moram vratiti. Tako sam za vrijeme tri ratne godine uzduž i poprijeko obišao BiH.

    Ljudima u BiH pomažete kroz razne projekte. O kakvim projektima je riječ?

    Jedan od projekata je pomoć porodicama. Naime, jedna njemačka porodica godinu dana pomaže porodicu u BiH. Mjesečno daje 25 eura. Nakon godinu dana se to produžava ili prekida, ali u većini slučajeva porodica iz Njemačke nastavlja pomagati jer 300 eura za godinu dana nije mnogo novca, ali to nekima u BiH znači puno. To su projekti s kojim sam počeo i svake godine imamo blizu 80 njemačkih porodica koje pomažu porodice u BiH. Ako se to pomnoži sa brojem godina onda dođete do sume koja iznosi blizu pola miliona eura.

    Pomažući u BiH nikada niste obraćali pažnju na vjersku pripadnost ljudi kojima pomažete?

    Pomogao sam i velikom broju Bošnjaka. To mi je bilo veoma važno jer mi se ponekad prebacivalo da samo pomažem Hrvatima. Međutim, to nikada nisam želio čuti. Kada je neko gladan onda je gladan, bez obzira na vjeru i naciju. Tako je bilo u ratu, tako je i danas. Vjera i nacija kod mene ne igraju nikakvu ulogu.

    Kako je rat iz dana u dan postajao žešći unutar Caritasa u Diusburgu ste osnovali poseban odjel za pomoć BiH -“Bosnienhilfe”. Kada ste počinjali, da li je spremnost pružanja pomoći u Njemačkoj bila velika?

    Kada se na televiziji svaku noć izvještavalo o ratu u BiH, spremnost je, po mom mišljenju bila veoma velika. Kasnije je ona smanjena, tako da danas uglavnom dobivam podršku i pomoć od ljudi koje poznajem. Ne dobijam pomoć iz Hamburga ili Minhena, nego od ljudi iz regiona u kojem živim i u kojem se stvorila jedna vrsta mreže. Zahvaljujući tim ljudima je u proteklih 25 godina prikupljeno blizu tri miliona eura, samo novčanih sredstava. Tu su još i desetine, ustvari stotine kamiona, natovarenih namirnicama i drugim sredstvima potrebnim za život.

    Veliku pomoć u Vašem radu Vam pruža i supruga. Malo prije ste rekli da bez nje ne biste uspjeli?

     

    Da nije bilo nje, sigurno ne bih pomagao ovako dugo. Ona je u posljednjih 12 godina napravila 60.000 tegli marmelade koju smo prodali i novac poslali u javnu kuhinju u Zenici. Za tu kuhinju godišnje obezbjeđujemo 30.000 eura. U kuhinji se svakog dana, osim nedjelje, pravi 121 obrok za one koji nisu u stanju da ga sebi obezbjede. Isto tako ovo ne bi bilo ni moguće bez donatora, običnih ljudi. Radeći ovaj posao sam stekao veliki broj prijatelja i poznanika, kako u Njemačkoj, tako i u BiH. Da nije bilo pomoći za Bosnu, te ljude ne bih nikada upoznao.

    izvor fotografije: Bosnienhilfe