Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine uputio je zahtjev poslodavcima da poduzmu dodatne mjere zaštite radnika s obzirom na to da se visoke temperature koje vladaju proteklih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini ne smanjuju. Također, pozivaju nadležne u vlasti da izdaju upute poslodavcima i da, u slučaju da ovako visoke temperature potraju naredna dva dana, proglase stanje elementarne nepogode. “Ukoliko se poslodavci, ali i nadležni organi izvršne vlasti na svim nivoima u Federaciji BiH, ogluše o ovaj zahtjev sindikata i ne pokažu spremnost da se zaštiti sigurnost i zdravlje radnika i građana, Savez samostalnih sindikata BiH će pozvati sve svoje sindikalne organizacije da poduzmu zakonom dozvoljene aktivnosti”, saopšteno je iz Službe za informisanje SSSBiH.
Blog
-
Konjanici iz Sarajeva danas kreću ka Ajvatovici
Članovi konjičkog kluba “Hidalgo” iz Sarajeva danas će iz parka At mejdan krenuti u pohod na Ajvatovicu, gdje će predstojećeg vikenda biti održana centralna manifestacija 507. Dani Ajvatovice.
Kolona konjanika, u tradicionalnim bosanskim nošnjama, proći će kroz Sarajevo i to pravcem Latinska ćuprija – Gazi Husrev-begova ulica – Ferhadija i sve do Zemaljskog muzeja, najavljeno je iz Općine Stari Grad.
Izvor:BHRT
-
Neljudski uslovi sezonskih radnika u susjednoj Hrvatskoj
Poslodavcima u turističkom sektoru trenutno nedostaje više thiljada radnika, no ta situacija ne čudi nikoga. Radnici se žale na mobbing, neljudske uslove rada i mizerne plaće.
Za naporne poslove plaćaju se mizerni iznosi, a ni uslovi u kojima rade nisu posebno stimulirajući. O pritužbama koje dobiva od zaposlenih izjasnila se Emina Ibrahimi, predsjednica Sekcije žena Sindikata turizma i usluga Hrvatske (STUH-a) za Slobodnu Dalmaciju.
Prema podacima STUH-a, sezonci u prosjeku primaju 4200 kuna mjesečno, a predsjednica Sekcije žena osvrnula se na situaciju u jednom splitskom hotelu. Djelatnice se žale kako direktorica nad njima već godinama provodi mobbing, kažnjavajući ih zbog apsurdnih stvari, poput primjera da u kuhinji nisu promijenile keramičke pločice. Osim toga, direktorica djelatnicama sama kreira platnu listu, ne plaća putne troškove, a zbog svakodnevnog uznemiravanja neke od radnica znale su završavati i na hitnoj.
“Unatoč svemu tomu, ne žele javno govoriti. Radi se, naime, o ženama koje su u pedesetim godinama života i koje se boje da bolji posao od toga ne mogu više ni naći… Svega smo se u Sindikatu naslušali – žene koje bi u sezoni otišle raditi izvan mjesta svog prebivališta tih bi nekoliko mjeseci živjele u neljudskim uvjetima”, kaže Emina Ibrahimi.
U oglasima je znalo pisati i kako je smještaj osiguran, no to bi se ponekad odnosilo na jednu prostoriju u kojoj bi spavalo i do 20 žena. Ako bi se neka od njih potužila da ne želi ondje boraviti i spavati, riskirala bi otkaz.
Ističe kako je lakše otići onima koji ne žive daleko od radnog mjesta, no situacija je mnogo teža radnicima koji su iz daljih krajeva potegnuli na more kako bi nešto zaradili. Toga su svjesni i poslodavci, koji u svojim oglasima znaju napisati kako preferiraju radnu snagu iz kontinentalne Hrvatske.
Pritužbe stižu i od onih koji su se javili na oglas za posao recepcionera. Među ostalim, tijekom osmosatne smjene bilo bi im zabranjeno da sjednu, a na popisu zaduženja jedne recepcionerke bilo je i mijenjanje wc papira.
Premda trenutno poslodavci na sve strane kukaju kako ne mogu pronaći radnu snagu, činjenica jest da postoje razni mehanizmi za zadržavanje kvalitetnog kadra, no oni ih ne koriste. Jedan od tih mehanizama je i mjera “stalni sezonac”, koja je u Istri nekako i zaživjela, a u Dalmaciji vrlo slab, piše Slobodna Dalmacija.
-
Danas Bugojno obilježava sedam godina od terorističkog napada na Policijsku stanicu Bugojno
U policijskoj stanici Bugojno, na spomen obilježju i na mezarju Jaklić na dostojansven način obilježena je godišnjica, ali i odata počast policajcu Tariku Ljubuškiću koji je poginuo u ovom napadu.
Bugojno nikada neće zaboraviti 27. jun 2010. godine. U ranim jutarnjim satima u Bugojnu dogodio se stravičan teroristički čin. Tog jutra aktivirana je eksplozivna naprava velike razorne moći, postavljena uz zgradu Policijske stanice Bugojno. U ovom napadu smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, teško ranjena njegova kolegica Edina Hindić, a lakše je povrijeđeno pet policajaca. Zgrada PS izgledala je stravično, a najteži je bio gubitak policajca Tarika Ljubuškića. Na zgradi Policijske stanice tom prilikom pričinjena je materijalna šteta u iznosu od oko 250.000 eura, dok je značajna šteta počinjena i na okolnim zgradama i vozilima.
Sedam godina poslije ista je tuga zbog izgubljenog života, ali i izražena nada i volja da se ovakav čin nikada nikome ne ponovi.
U holu zgrade PS Bugojno, ispred spomen obilježja i na mezarju Jaklić okupila se porodica rahmetli Tarika Ljubuškića, kolege, prijatelji, brojne delegacije, gradjani Bugojna. Članovi porodice, Policijski komesar MUP-a SBK-a, načelnik općine Hasan Ajkunić i delegacija, načelnik PS Bugojno Zaim Ždralović i delegacija, predstavnici kantonalnog i federalnog sidikata na čelu s predsjednikom Draganom Škuljom, delegacija RVI-a i OO SDA Bugojno položili su cvijeće i učenjem Fatihe ili na drugi način odali počast rahmetli Tariku Ljubuškiću.
– Danas, kao i prethodnih godina na ovaj dan, emocije prevladaju razum. Tuga i bol su u srcu, život je surov i okrutan, ali ja se moram boriti. Imam dvoje djece i oni su mi prioritet i zbog njih ne smijem posustati – istakla je ovom prilikom Mersiha Ljubuškić, supruga rahmetili Tarika Ljubuškića te se zahvalila svima, a posebno načelniku PS Zaimu Ždralović, što se na ovako dostojanstven način obilježava ovaj tužni dogadjaj u Bugojnu.
– Teška je ovo situacija za policijske službenike i nadam se da se to neće nikada ponoviti. Izvršioci su kažnjeni, sankcionisani. Mogla je, možda biti i veća kazna, al odluka suda je takva i nadam se da će i to doprinijeti da nikada više nekom ne padne na pamet da napravi sličan čin jer je spremnost Federalne policije na visokom nivou – istakao je Dragan Škulj, predsjednik Saveza sindikata policije i uposlenika MUP-ova Federacije BiH.
Za teroristički aktu, u drugostepenom postupku Sud Bosne i Hercegovine, na 35 godina zatvora osudio je Harisa Čauševića. Izvor: Radio-televizija Bugojno
-
Predviđanje naučnika: BiH će postati nenaseljiva pustinja, ljudi će migrirati na Sibir
Internetski portal Big Think objavio je kartu koja pokazuje kako će izgledati svijet ako prosječna godišnja temperatura bude viša za četiri Celzijeva stepena.
– Polinezije više nema, potonula je ispod mora. Pakistan i južna Indija su napušteni, a Evropa se polako pretvara u pustinju. Takva nas situacija očekuje kada svijet u prosjeku godišnje bude topliji za samo četiri stepena, piše novinar Frank Jacobs.
Zapadna Antarktika više nije ledena i nenaseljiva. U novim zelenim područjima osnivat će se novi gradovi. Sjeverna Kanada, Skandinavija i Sibir hranit će stotine miliona klimatskih migranata koji će biti prisiljeni ovdje se naseliti, navode naučnici.
Ovu kartu prvi je objavio New Scientist, a zatim ju je preuzeo Parag Khanna za svoju knjigu “Connectography”, u kojoj je postavio pitanje: “Čitava populacija arktičke regije danas iznosi manje od četiri miliona. Može li u sljedećih 20 godina taj broj porasti na 400 miliona?”
Novinar Jacobs je zaključio da je “sad pravo vrijeme za kupovinu nekretnina na Greenlandu, prije nego i on pozeleni”. Područja na karti označena smeđom bojom predstavljaju teritorij koji će biti “nenaseljiv zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih uvjeta”. Među njima su istočna obala SAD-a, Meksiko, Centralna Amerika te središte Južne Amerike.
U Africi će tako završiti Madagaskar i Mozambik, a u Aziji Indija i Pakistan. Indokina i Indonezija također će biti potpuno napuštene.
Narandžastom bojom su označena područja “nenaseljive pustinje”, među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina i cijeli Balkanski poluotok, te Austrija, Mađarska, Njemačka, Španija, Portugal… Rijeke su presušile i više nema snijega na Alpama, predviđa se na karti. Ovako će završiti većina SAD-a, Južne Amerike, gotovo cijela Afrika te južni dijelovi Evrope i Azije.
Područja označena crvenom bojom će biti potopljena zbog rasta nivoa mora. Pretpostavlja se da će zatopljenje od četiri stepena uzrokovati povišenje morskog nivoa od dva metra. Iako se ovaj broj ne čini velikim, radi se o gusto naseljenim područjima. Na primjeru SAD-a to je čak 40 posto čitave populacije.
Svijetlozelenom bojom označena su područja na kojima će biti moguć uzgoj hrane i osnivanje gradova. Među njima je zapadna Antarktika, sad neprepoznatljiva i gusto naseljena. Novi Zeland također će postati jedno od najgušće naseljenih područja.
U Sibiru i Kanadi će padavine i više temperature stvoriti idealne uvjete za uzgoj hrane za većinu svijeta. Velika Britanija, Skandinavija, Greenland i sjeverna Rusija će pružiti utočište većini svjetske populacije.
Tamnozelenom bojom označen je teritorij na kojem je moguće ponovno pošumljavanje. Ovdje su uključeni afrički Sahel i zapadna Australija.
Napuštena područja neće ostati beskorisna. Ona označena zelenim tačkama koristit će se za solarnu energiju, a crvenim tačkama za geotermalnu energiju. Ogromne vjetroelektrane na obalama Južne Amerike, Aljaske i Sjevernog mora proizvodit će ostatak energije potrebne planeti.
izvor:Faktor.ba
-
Ribar iz Drine izvukao soma teškog 23 kilograma
Soma teškog 23 kilograma i dugačkog 167 centimetara na rijeci Drini ulovio je Marko Savić iz Višegrada.
– Borba sa somom je trajala desetak minuta jer se opirao. Pomogli su mi drugovi koji su pecali zajedno sa mnom na čamcu – rekao je Savić.
On je dodao da je ranije ulovio više primjeraka mladice u rijeci Drini, te da je imao sreće pri ulovu ovakve ribe.
Savić kaže da je veliki ljubitelj prirode i da je soma ulovio na varalicu ručne izrade, pišu nezavisne.com.
– Potrebno je mnogo strpljenja i uspjeh u ribolovu je zagarantovan – rekao je Savić koji se ribolovom bavi od djetinjstva.
izvor:Fokus.ba
-
Europska Unija pozvana da pomogne i utiče na smanjenju zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu
Članovi Europskog Parlamenta, predstavnici Europske Komisije, Nevladine organizacije i predstavnici ugroženoga lokalnog stanovništva su jučer, na konferenciji organiziranoj u Europskom Parlamentu, izrazili zabrinutost zbog zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu i pozvali na hitne akcije i provođenje mjera za smanjenje zagađenja.
Prema rezultatima mjerenja koja su predstavljena na konferenciji, granične vrijednosti zagađenja PM česticama u neposrednoj blizini termoelektrane „Tuzla“, je u periodu od 41 dan bilo prekoračeno 25 puta. U istom periodu odgovorne institucije nisu niti jednom reagovale i poduzele bilo kakve mjere kojima bi zaštitile stanovništvo od izloženosti ovom zagađenju.
Mjerenja je, u periodu od Oktobra 2016 do Maja 2017, provela organizacija CEE Bankwatch, u suradnji sa partnerima u lokalnim zajednicama u kojim su locirane termoelektrane u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji. Rezultati su predstavljeni na sastanku u Europskom parlamentu koji je organizovan od strane Europskog parlamenta u saradnji sa CEE Bankwatch mrežom, i Bas Eickhout, MEP of Greens/EFA.
Na ovom događaju su razmatrane mogućnosti uspostavljanja zajedničkih strateških pravaca koji bi se suočili sa ovim problemom na regionalnom nivou, kao i pomogli zemljama zapadnog Balkana da usklade standarde za kvalitet zraka sa europskim. Detaljan izvještaj sa svim rezultatima monitoringa možete pogledati ovdje. (link)
Četiri zemlje zapadnog Balkana u kojima je proveden monitoring, imaju ključnu poveznicu, a to je proizvodnja električne energija u zastarjelim termoelektranama na ugalj koje imaju slabu ili nikakvu kontrolu emisija zagađujućih materija iz svojih postrojenja i sa deponija šljake i pepela. Ovo je faktor koji nesumnjivo doprinosi visokom nivou zagađenja koje je registrovano prilikom mjerenja na ovim lokacijama. Najnoviji izvještaj o kvalitetu zraka EEA, koji je koristio podatke iz 2013. godine, procjenjuje da samo zagađenje česticama PM 2.5 ubija 18.310 ljudi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji svake godine.
Europska komisija prepoznala je ovu situaciju kao vrlo uznemirujuću. “Koncentracije PM10 na zapadnom Balkanu su u gornjem opsegu koncentracija ikad primjećenih u EU. Zagađenje prašinom ima poseban izazov zbog široke upotrebe lignita, mrkog uglja i biomase za grijanje ili proizvodnju el. energije, pa bi smanjivanje upotrebe uglja i njegova zamjena čistijim gorivom bio prvi korak ka čistijem zraku”, rekao je Francois Wakenhut, šef odjela za Čist zrak, pri Generalnom Direktoratu za Okoliš.
“Ovdje, svi znaju da je situacija loša, ali rezultati mjerenja kvaliteta zraka u Tuzli su i nas neprijatno iznenadili”, kaže Goran Stojak, predstavnik građana Bukinja, koji je prisutnim na konferenciji prezentirao probleme sa kojim se susreće, posebno se osvrnuvši na bahato ponašanje predstavnika termoelektrane „Tuzla“ i na indolentan odnos inspekcija i predstavnika institucija koje bi mogle i trebale riješiti ove probleme. “Rezultati mjerenja pokazuju jasan obrazac da se koncentracije prašine povećavaju predveče, zbog čega mislimo da filteri u termoelektrani „Tuzla“, koja predstavlja glavni izvor zagađenja zraka na našem području, ili nisu ispravni ili se možda čak isključuju tokom noći “, dodao je on.
“Problem zagađenja zraka zahtjeva akcije i saradnju na globalnom, evropskom, nacionalnom i lokalnom nivou. Rješenja se moraju postići suradnjom svih zainteresiranih uz obavezno uvažavanje mišljenja javnosti a posebno lokalnog stanovništva najugroženijih područja. Rješenja bi trebala uključivati tehnološki razvoj te strukturne promjene i promjene u ponašanju. Odgovorne institucije bi se trebale prestati oslanjati na ad-hoc kratkoročna rješenja i svoju energiju i resurse usmjeriti na stvarnu viziju proizvodnje energije iz čistih izvora, na čiste industrije i transportni sektor”, rekao je Denis Žiško predstavnik Centra za ekologiju i energiju i koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“.
„Sve lokalne zajednice u kojima se proveo monitoring su dugi niz godina strahovito trpile zbog lošeg kvaliteta zraka i zagađenog okoliša, i uprkos tome što su postajale sve glasnije, na političkoj sceni nije riješeno ništa i nije donesena niti jedna politička odluka koja bi doprinijela popravku stanja i manjem zagađenju zraka. Zabrinjavajuće je da na nekim od ovih lokacija, vlasti čak planiraju širenja rudnika uglja, ili kapaciteta termoelektrana, što će situaciju još više pogoršati. Umjesto toga, trebalo bi da razmišljaju šta da urade da poprave životne uslove ljudima koji su bili godinama zanemareni na račun prljavog industrijskog razvoja“, rekla je Ioana Ciuta, koordinator programa energija u Bankwatch-u.
-
Europska Unija pozvana da pomogne i utiče na smanjenju zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu
Članovi Europskog Parlamenta, predstavnici Europske Komisije, Nevladine organizacije i predstavnici ugroženoga lokalnog stanovništva su jučer, na konferenciji organiziranoj u Europskom Parlamentu, izrazili zabrinutost zbog zagađenja zraka na Zapadnom Balkanu i pozvali na hitne akcije i provođenje mjera za smanjenje zagađenja.
Prema rezultatima mjerenja koja su predstavljena na konferenciji, granične vrijednosti zagađenja PM česticama u neposrednoj blizini termoelektrane „Tuzla“, je u periodu od 41 dan bilo prekoračeno 25 puta. U istom periodu odgovorne institucije nisu niti jednom reagovale i poduzele bilo kakve mjere kojima bi zaštitile stanovništvo od izloženosti ovom zagađenju.
Mjerenja je, u periodu od Oktobra 2016 do Maja 2017, provela organizacija CEE Bankwatch, u suradnji sa partnerima u lokalnim zajednicama u kojim su locirane termoelektrane u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Bugarskoj i Rumuniji. Rezultati su predstavljeni na sastanku u Europskom parlamentu koji je organizovan od strane Europskog parlamenta u saradnji sa CEE Bankwatch mrežom, i Bas Eickhout, MEP of Greens/EFA.
Na ovom događaju su razmatrane mogućnosti uspostavljanja zajedničkih strateških pravaca koji bi se suočili sa ovim problemom na regionalnom nivou, kao i pomogli zemljama zapadnog Balkana da usklade standarde za kvalitet zraka sa europskim. Detaljan izvještaj sa svim rezultatima monitoringa možete pogledati ovdje. (link)
Četiri zemlje zapadnog Balkana u kojima je proveden monitoring, imaju ključnu poveznicu, a to je proizvodnja električne energija u zastarjelim termoelektranama na ugalj koje imaju slabu ili nikakvu kontrolu emisija zagađujućih materija iz svojih postrojenja i sa deponija šljake i pepela. Ovo je faktor koji nesumnjivo doprinosi visokom nivou zagađenja koje je registrovano prilikom mjerenja na ovim lokacijama. Najnoviji izvještaj o kvalitetu zraka EEA, koji je koristio podatke iz 2013. godine, procjenjuje da samo zagađenje česticama PM 2.5 ubija 18.310 ljudi u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji svake godine.
Europska komisija prepoznala je ovu situaciju kao vrlo uznemirujuću. “Koncentracije PM10 na zapadnom Balkanu su u gornjem opsegu koncentracija ikad primjećenih u EU. Zagađenje prašinom ima poseban izazov zbog široke upotrebe lignita, mrkog uglja i biomase za grijanje ili proizvodnju el. energije, pa bi smanjivanje upotrebe uglja i njegova zamjena čistijim gorivom bio prvi korak ka čistijem zraku”, rekao je Francois Wakenhut, šef odjela za Čist zrak, pri Generalnom Direktoratu za Okoliš.
“Ovdje, svi znaju da je situacija loša, ali rezultati mjerenja kvaliteta zraka u Tuzli su i nas neprijatno iznenadili”, kaže Goran Stojak, predstavnik građana Bukinja, koji je prisutnim na konferenciji prezentirao probleme sa kojim se susreće, posebno se osvrnuvši na bahato ponašanje predstavnika termoelektrane „Tuzla“ i na indolentan odnos inspekcija i predstavnika institucija koje bi mogle i trebale riješiti ove probleme. “Rezultati mjerenja pokazuju jasan obrazac da se koncentracije prašine povećavaju predveče, zbog čega mislimo da filteri u termoelektrani „Tuzla“, koja predstavlja glavni izvor zagađenja zraka na našem području, ili nisu ispravni ili se možda čak isključuju tokom noći “, dodao je on.
“Problem zagađenja zraka zahtjeva akcije i saradnju na globalnom, evropskom, nacionalnom i lokalnom nivou. Rješenja se moraju postići suradnjom svih zainteresiranih uz obavezno uvažavanje mišljenja javnosti a posebno lokalnog stanovništva najugroženijih područja. Rješenja bi trebala uključivati tehnološki razvoj te strukturne promjene i promjene u ponašanju. Odgovorne institucije bi se trebale prestati oslanjati na ad-hoc kratkoročna rješenja i svoju energiju i resurse usmjeriti na stvarnu viziju proizvodnje energije iz čistih izvora, na čiste industrije i transportni sektor”, rekao je Denis Žiško predstavnik Centra za ekologiju i energiju i koordinator kampanje „Stop prljavoj energiji – budućnost je obnovljiva“.
„Sve lokalne zajednice u kojima se proveo monitoring su dugi niz godina strahovito trpile zbog lošeg kvaliteta zraka i zagađenog okoliša, i uprkos tome što su postajale sve glasnije, na političkoj sceni nije riješeno ništa i nije donesena niti jedna politička odluka koja bi doprinijela popravku stanja i manjem zagađenju zraka. Zabrinjavajuće je da na nekim od ovih lokacija, vlasti čak planiraju širenja rudnika uglja, ili kapaciteta termoelektrana, što će situaciju još više pogoršati. Umjesto toga, trebalo bi da razmišljaju šta da urade da poprave životne uslove ljudima koji su bili godinama zanemareni na račun prljavog industrijskog razvoja“, rekla je Ioana Ciuta, koordinator programa energija u Bankwatch-u.
-
Sud u Hagu odlučio: Holandija samo djelimično kriva za smrt 300 Srebreničana
Holandija je odgovorna za njihovu smrt 30 posto, te nije sigurno da bi preživjeli da su ostali u bazi holandskog bataljona, navedeno je u današnjoj drugostepenoj presudi suda u Hagu po tužbi Srebreničana protiv države Holandije.
Vrhovni sud Holandije presudio je da je ta država djelomično odgovorna za smrt 300 Srebreničana, javljaju agencije.
Izričući drugostepenu presudu po tužbi udruženja koje okuplja preživjele žrtve genocida u Srebrenici protiv Holandije, Sud je danas odlučio da je država Holandija djelovala “djelomično nezakonito” u Srebrenici te da je dužna isplatiti “30 posto odštete” porodicama 300 žrtava, javlja Reuters, a prenosi Al Jazeera Balkans.
Sud je odlučio da su se holandski vojnici „ponašali nezakonito“ kada su istjerali bosanske muslimane iz zgrade hoalndskog bataljona u Potočarima 1995, ali da ne se ne može zaključiti da su holandski vojnici bili „100 posto odgovorni za sudbinu“ tih ljudi.
Iznos odštete bit će naknadno određen.
Prvostepenom presudom iz 2014. godine Holandija je proglašena odgovornom što nije spriječila ubistva približno 300 ljudi tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine, javlja iz Haga reporter Al Jazeere Emir Skenderagić.
Radi se o osobama koje su se nalazile u bazi Ujedinjenih naroda, odnosno holandskog bataljona u Potočarima, u trenutku kada je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu.
Na prvostepenu presudu žalile su se obje strane.
Predstavnice Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” ranije u utorak su kazale kako očekuju da će drugostepenom presudom Holandija biti proglašena odgovornom za smrt više od 8.000 Srebreničana koji su ubijeni u genocidu.
“Mi tražimo odgovornost svih. Međutim, nikako ne mogu izbjeći odgovornost za Potočare. U Potočarima je odvedeno blizu 2.000 naših najmilijih”, kazala je Munira Subašić.
Kada Hotić kaže kako “materijalna strana nije bitna, ali je bitno priznanje odgovornosti jer su bili u sastavu UN-a, dok su odvodili, silovali, ubijali”.
Prema presudi Okružnog suda u Hagu, koji je odlučivao o tužbi srebreničkih majki i udovica, Holandija je odgovorna samo za one ljude koji su se nalazili u bazi mirovnih snaga za vrijeme napada na Srebrenicu 1995. godine.
“Holandski bataljon je trebao uzeti u obzir mogućnost da bi ovi muškarci mogli biti žrtve genocida. Može se sa dovoljnom sigurnošću reći kako bi oni ostali živi da im je holandski bataljon dozvolio da ostanu u bazi. Sarađujući u deportacijama ovih muškaraca, holandski bataljon je djelovao nezakonito”, navodi se u presudi kojom je samo djelomično uvažena tužba Srebreničana.
Govoreći nakon prvostepene presude, udruženja preživjelih najavila su da će se boriti do Strazbura, ako bude potrebno, kako bi dokazali odgovornost Holandije za smrt svih žrtava.
Holandski Vrhovni sud je 2013. godine presudio da je Holandija odgovorna za smrt trojice Bošnjaka u Srebrenici, te odredio po 20.000 eura odštete za svaku od žrtava.
izvor:Klix.ba
-
Pola godine nakon Dubravkove smrti: Preminula Alisa Mahmutović, majka Mahira Rakovca
Alisa Mahmutović, majka dječaka Mahira Rakovca, čije je samoubistvo u decembru 2015. godine potreslo javnost u cijeloj BiH i regionu, preminula je sinoć nakon teške bolesti na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla.
Alisa Mahmutović rođena je 1977. godine u Tuzli. Studij bosanskog jezika i književnosti završila je 2001. godine na Filozofskom fakultetu u Tuzli te stekla zvanje profesora bosanskog jezika i književnosti. Školovanje je nastavila na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje se 2002. godine upisala na Poslijediplomski doktorski studij lingvistike. Godine 2008. odbranila je doktorsku disertaciju pod naslovom Jezik bošnjačke usmene epike.
Bila je zaposlena i angažirana na filozofskim fakultetima u Tuzli i Zenici, Islamskom pedagoškom fakultetu, Institutu za jezik u Sarajevu i Srednjoj muzičkoj školi u Tuzli.
Alisa Mahmutović i njen suprug, profesor Dubravko Lovrenović, u fokus javnosti dospjeli su nakon samoubistva njihovog sina, 14-godišnjeg Mahira.
Iako je istraga Tužilaštva KS nakon dječakove smrti pokazala da na njegovom tijelu nije bilo tragova nasilja, Mahmutović i Lovrenović su do posljednjeg dana tvrdili da je Mahirova smrt posljedica vršnjačkog nasilja koje je doživio u školi.
Dubravko Lovrenović, Mahirov očuh, također je preminuo u januaru ove godine u 61. godini. Kao i Alisa, bolovao je od karcinoma.
/izvor:faktor.ba/