Blog

Poznata je vremenska prognoza za Bosnu i Hercegovinu za predstojeću sedmicu. Kako navode meteorolozi iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, očekuje nas uglavnom vrijeme bez padavina – sunčano i toplo.

U utorak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u Bosni je moguća magla. Vjetar u Bosni slab do umjerene jačine sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 12°C, na jugu od 14 do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 22 i 26°C, na jugu zemlje od 28 do 31°C.

U srijedu u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 7 i 12°C, na jugu od 14 do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 25 i 30°C, na jugu zemlje do 32°C.

U četvrtak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C, na jugu od 16 do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 28 i 33°C, na jugu zemlje do 35°C.

U petak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 11 i 16°C, na jugu od 18 do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 30 i 35°C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Ne živimo zdravo, mnogo pušimo, pijemo i drogiramo se. Pokazuju to najnoviji podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u kojima se navodi da je duhan prošle godine konzumiralo 44,1 posto odraslih, a alkohol 28,8 posto, piše Dnevni avaz.

Više od petine odnosno 21,2 posto stanovnika Federacije BiH je gojazno, a fizički je aktivno samo 24,6 posto!

Mnogo je i onih koji posežu za psihoaktivnim supstancama. Tako je 3,8 posto odraslih u FBiH probalo neku od njih bilo kada u životu, a čak je šest posto dječaka i 10 posto djevojčica izjavilo da su nekada konzumirali sedative!

Berina Ceribašić iz Udruženja “Naša djeca” Sarajevo upozorava da se cjelokupno društvo mora pozabaviti uzrocima ovih problema i puno više raditi na prevenciji.

– Porodice su sve manje usmjerene na sebe, veliki broj njih bori se s egzistencijalnim problemima i roditelji često izbivaju iz kuće mnogo duže nego što bi bilo poželjno. Djeca i mladi dosta vremena provode i u virtualnom svijetu, gdje su izložena raznim utjecajima. Negativne slike i modeli ponašanja im se predstavljaju kao poželjni – naglašava Ceribašić.

Neka djeca posežu za opijatima iz očaja, neka da bi bila prihvaćena u društvu, napominje ona, upozoravajući da bi roditelji trebali mnogo pažljivije pratiti njihovo emocionalno stanje, razgovarati s njima i potražiti stručnu pomoć.

– Trebamo se i zapitati što društvo nudi djeci i mladima kao alternativu – kaže Ceribašić.

Pogrešan odgoj Sociolog Srđan Vukadinović također smatra da su potrebne hitne reakcije.

– Sve postaje složenije i ubitačnije. Društvo mora definirati strategiju borbe protiv ovisnosti, a ne samo u jednom istraživanju skrenuti pažnju na problem – poručuje on. Napominje da se tinejdžeri koji posežu za zabranjenim sredstvima sve više otuđuju od roditelja, prijatelja, žive u virtualnom svijetu, a kada dođe do problematične situacije, nema nikoga tko bi im pomogao.

– Sve to dovodi do toga da su spremni na različita nasilja prema sebi, pa čak i na suicid – upozorava Vukadinović. Kao jedan od razlog crne statistike psiholog Čedomir Novaković vidi izostanak adekvatnog odgoja i kontrole konzumiranja opijata.

– Društvo postaje sve devijantnije. Niti država, niti roditelji, niti škola, niti obrazovni sistem ne mogu naći odgovarajuću metodu koja može riješiti problem. Mora se raditi više na prevenciji, koje sada gotovo da nema. Društvo prvo ide u devijaciju, a onda postaje poremećeno i bolesno, jer je poremećaj preduvjet bolesnog stanja – navodi Novaković.

Posebno poražavajući podatak je broj gojaznih u našoj zemlji. U FBiH je više od polovine stanovništa gojazjno, zbog čega se nalazimo na šestom mjestu u svijetu po broju pretilih, a na drugom u Europi!

– Gotovo trećina odnosno 31,2 posto djece uzrasta od 5 do 10 godina ima prekomjernu težinu, a od toga je 13,3 posto gojazno. Kod djece od 10 do 15 godina prekomjerna težina je prisutna kod 22,3 posto djece, od kojih je gojaznost prisutna kod 3,9 posto.

Posebno kada su djeca u pitanju, gojaznost prate loše prehrambene navike. Tako slatkiše svakodnevno konzumira gotovo trećina odnosno 31,3 posto djece uzrasta od 5 do 15 godina, a grickalice i čips svakodnevno 16,9 posto djece ove uzrasne dobi! Analizom tjedne ponude užina koje se distribuiraju u školama u Sarajevskoj županiji, zdrave namirnice poput voća su se našle na tjednom jelovniku samo u dva posto slučajeva, dok su se sendviče s paštetom, salamom i sirom našli na ponudi u 50 posto slučajeva – podaci su Zavoda. Samo 22 posto djece fizički je aktivno.

Dnevno 16,9 cigareta

Građani BiH dnevno popuše u prosjeku 16,9 cigareta. Zanimljivo je i da duhan konzumira više muškaraca i žena u gradu nego na selu. Svakodnevno konzumiranje cigareta potvrđuje 12,7 posto mladih, od toga 15,5 posto dječaka i 9,7 posto djevojčica. Tako se bilježi i povećanje stope obolijevanja od maligne neoplazme bronha i pluća.

Opija se gotovo polovina stanovništva

U 2016. godini alkohol je konzumirala gotovo polovina muškaraca, njih 46,1 posto, pri čemu najviše – 54,3 posto – muškarci od 25 do 34 godine. Konzumiranje alkohola potvrđuje i 11 posto žena, a čak 20,5 posto njih je starosti od 18 do 24 godine.

Prema podacima ambulantno-polikliničkih službi, u skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom održava se trend oboljelih, čak 2.291.

Na marihuani 38,2 posto građana, na kokainu 0,2 posto!

Droga sve više uzima maha. Prema podacima iz Registra liječenih ovisnika Federacije BiH, zaključno sa 2015. godinom registrirano je 1.610 liječenih ovisnika, od čega 1.443 muškarca i 167 žena. Marihuanu koristi 38,2 posto, amfetamin 3,9, ekstazi 0,9 posto, LSD 0,5, a kokain 0,2 posto ovisnika.

KLIKNITE ZA VIDEO

 

 

David Šiljeg, član Paragliding tima Ljubuški, postavio je državni rekord tako što mu je uspio prelet dug 120, 3 kilometara, i to od Ljubuškog do Donjeg Vakufa.

Na svom Facebook profilu David se osvrnuo na ovaj let, te ga je u detalje i opisao.

”Prva se pamti, reklo bi se u narodu. Ali ovu stotku ću posebno pamtiti iz više razloga”, poručuje David na svom profilu. Opisujući ovaj prelet, nastavlja:

“Gale starta, metilja ispred starta, traži prvi stub. Jole i ja smo već preko 1000 m i driftamo sa stubom iza brda. Nema nazad – ni ne treba! Letimo krilo uz krilo, ja ispred ona iza. Svaki stub vrtimo zajedno i ne možem sakrit oduševljenje ni ja ni on kako sve ide dobro… Dolazim nad Raktino i već osjetim drugu klimu, drugi reljef, visoka Hercegovina ispod mene, po svim letačkim bajkama to bi trebala bit lansirna rampa za Bosnu. Gledam u veliki požar koji bukti u nedođiji impresivne Čvrsnice…Adrenalin udara na najjače”.

                                                                                                                                                                                                                                                                         /izvor:radiosarajevo.ba/

Demobilizirani borci koji već više od dva mjeseca protestiraju ispred zgrade Vlade Federacije u Sarajevu najavili su da će danas stupiti u štrajk glađu.

Ovi nekadašnji borci ne odustaju od svojih zahtjeva i tvrde da na pojedinačno ispunjavanje uvjeta neće pristati. S obzirom na to da je Vlada ignorirala sve njihove zahtjeve, odlučili su se na drastičan potez, štrajk glađu.

Kako je rekao predstavnik demobiliziranih boraca Mevludin Mujić odlučili su čvrsto i jednoglasno da danas stupe u štrajk glađu kao opomena Vladi “da su još živi i da još uvijek postoje.

                                                                                                                                                                                              /izvor:bhrt.ba/

Službeni podaci o tome koliko je ljudi u potrazi za poslom napustilo Bosnu i Hercegovinu još ne postoje. Prema istraživanjima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, našu zemlju je u vremenu od 2013. do 2016. godine napustilo gotovo 90.000 ljudi, a samo u prošloj godini ih je bilo 18.000, uglavnom mlađe dobi, piše Klix.ba.

U valu iseljavanja je najviše onih koji žele u zemalje Zapadne Europe, posebno Njemačke u koju je, prema procjenama, samo prošle godine odselilo 14.500 ljudi. Činjenica je da u BiH traje prava pomama za učenjem njemačkog jezika koji, uz odgovarajuće profesionalne kvalifikacije, može biti dobitna kombinacija za početak boljeg i kvalitetnijeg života.

U učenju njemačkog prednjači medicinski kadar, prije svega liječnici i medicinske sestre, koji u Njemačku masovno odlaze prvenstveno zbog višestruko većih plaća i drugih beneficija. U banjalučkoj Školi jezika Germania, koja je počela raditi prije nešto više od dvije godine, prvobitno su bili fokusirani isključivo na rad s polaznicima koji su željeli naučiti njemački ili utvrditi znanje iz njega. Sada su ponudu proširili na engleski, talijanski, čak i švedski, za kojim vlada sve veće zanimanje, ali i dalje najviše zainteresiranih ima za njemački.

Što se tiče zainteresiranosti za učenje njemačkog ona je, generalno, vrlo velika, čak veća nego ikada ili u odnosu na ostale jezike, to je evidentno po broju polaznika kojih ima različitih starosnih kategorija i različitog stupnja znanja, ali to je normalno jer naša škola i jeste prepoznatljiva po njemačkom jeziku. Što se tiče profila polaznika, odnosno njihovih kvalifikacija i profesionalne orijentacije, oni su zaista različiti, ne dolaze nam samo medicinske sestre i liječnici koji vide svjetliju budućnost negdje u inozemstvu, nego ima i raznih direktora koji dolaze da bi usavršili svou razinu znanja jezika, ima učenika, studenata, ljudi različitih profesija koji žele nadograditi sebe. Ipak, mora se priznati da ima dosta ljudi koji dolaze zbog toga što planiraju život u inozemstvu, tako da bih ja radije rekla da postoji velika zainteresirnost medicinara, ali i ostalih profesija, jer jednostavno ima ovdje ljudi koji rade za predstavništva stranih tvrtki i ne žele ići vani, rekla je za Klix.ba Marija Konjević iz Škole jezika Germania.

Za pet godina postojanja projekta TripleWin koji provode Agencija za rad i zapošljavanje BiH u suradnji s Centralom za rad sa strancima i stručno posredovanje (Zentrale Auslands-und Fachvermittlung – ZAV) u SR Njemačkoj te GIZ – Deutche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit, put Njemačke je otišlo 450 medicinara iz BiH.  Projekt je zasnovan na posredovanju u samo dva medicinska profila, opći i pedijatrijski i ciljna grupa su nezaposleni sa bh. ureda za zapošljavanje.

Ipak, koordinatorica TripleWin projekta u BiH Azra Ramić priznaje da se ovaj broj odnosi samo na one medicinske radnike koji su prošli kroz sve moguće zakonske procedure u BiH, imaju sve neophodne prethodne kvalifikacije i naravno poznavanje njemačkog jezika. U stvarnosti su brojevi multiplicirani.

Naravno da je velika prednost ako je netko ovdje godinama na uredu za zapošljavanje i nema nikakve šanse da ovdje uđe na tržište rada, ali nemamo mogućnost zabraniti da se natječu i oni koji već rade, natječaj je ipak javni, ali moraju biti ispunjeni uvjeti koji su navedeni u natječaju. Ipak, kriteriji su strogi pa i sama činjenica da je preko nas otišlo 450 ljudi govori da ne primamo bilo koga i ne šaljemo bilo gdje, kaže Ramić. Zanimljivo je to da mnogi preko naše Agencije za rad i zapošljavanje više odlaze u Sloveniju, nego u Njemačku, jer agencija isto tako ima sklopljen međunarodni ugovor i sa Slovenijom o posredovanju u zapošljavanju, samo u dva mjeseca je tako otišlo blizu 2.000 ljudi, ali ne znamo koliko je među njima bilo medicinara. Ti ljudi tamo sami sebi pronalaze posao i ako ga pronađu u Sloveniji ili Njemačkoj moraju javiti agenciji, jer ugovor o radu stiže u agenciju, navela je Ramić.

                                                                                                                                                                              /izvor:klix.ba/

 

Vatrogasci iz Hercegovine bore se sa požarom u mjestu Žegulja, zbog kojeg je ponovo obustavljen saobraćaj na magistralnom putu Ljubinje-Stolac. Alternativni putni pravac za vrijeme obustave je Stolac-Berkovići-Bileća. Vatra gori i na području Nevesinja, a u mjestu Jasene krak požara zaprijetio je naseljima.

I na području Trebinja aktivan je požar u Strujićima u Popovom polju, koji, srećom, ne ugrožava naselja. Požar, koji je jučer ujutro izbio na području općine Ravno i kretao se prema selima Zagora i Trnčina, još je aktivan, ali je stanje bolje u odnosu na jučerašnje. Požar više ne prijeti stambenim objektima.

Aktivan je i požar u selu Turica na Trebinjskim brdima, koji trebinjski vatrogasci pokušavaju da stave pod kontrolu. Vatrogasci pokušavaju da ugase i dio požara koji se približava selu Strujići, ali imovina nije ugrožena.

 

Na području Nevesinja situacija na požarištima je bolja nego jučer.

Komandir Vatrogasne jedinice Nevesinje Drago Laketa izjavio je da su požari na području Kovačica, Kifinog sela i Morina ugašeni. Tokom dana bi trebalo da bude stavljen pod kontrolu i požar u selu Јasena, gdje su vatrogasci noćas uspjeli da odbrane stambene objekte.

Zbog sumnje da su izazvali požar na području Ljubinja policija je uhapsila tri osobe.

U protekla 24 sata, vatrogasci u Hercegovačko-neretvanskom kantonu imali su još 17 manjih intervencija, 12 u Mostaru i pet u Čapljini.

Riječ je uglavnom o manjim požarima u kojima je gorjelo nisko raslinje.

U Kantonu 10, na području općine Drvar, požar na planini Jadovnik i dalje je aktivan. Zbog kiše koja je jutros padala u manjim količinama, požar je manjeg intenziteta, a uočljivo je veliko izdimljavanje na požarištu.

Uposlenici šumarije i Civilne zaštite Drvar zbog nepristupačnog terena ne mogu do požarišta te je i dalje potrebno gašenje iz zraka.

 

                                                                                                                                                                                                                                   /izvor:bhrt.ba/