Radio Donji Vakuf

Blog

  • Institut za jezik: 90.000 nepismenih u BiH oslikava naš odnos prema kulturi

    BiH je zemlja s najvećom stopom nepismenosti u regiji, a kako nam je rekla Aida Kršo, viša stručna saradnica Instituta za jezik u Sarajevu, podatak o broju nepismenih u BiH (2,8 posto) govori mnogo o odnosu građana prema jezičkoj kulturi. Pojasnila nam je i koliko su sveobuhvatno obrazovanje, jačanje kulture pismenosti i rad na sebi važni za smanjenje procenta nepismenosti.

    Ne tako davno pismenost je podrazumijevala poznavanje svih znakova jednog pisma i njihovo korištenje, no danas se taj kriterij povećao i svaka osoba koja ne može s razumijevanjem pročitati i napisati kratku i jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu smatra se nepismenom.

    “Pismenost u savremenom životu podrazumijeva mnogo više od one elementarne pismenosti da nešto napišete i pročitate. Ona podrazumijeva više nivoa – pravopisnu, gramatičku i stilsku pismenost koja podrazumijeva veći nivo jezičke kulture. Brojka od 2,8 posto nepismenih u BiH je poražavajuća, jer oslikava općeniti odnos građana prema jezičkoj kulturi i prema kulturi uopće”, rekla je Kršo.

    Kako je objasnila, pismenost podrazumijeva sveopći pristup njegovanju kulture u najširem smislu riječi. Jačanje jezičke kulture i širenje jezičke pismenosti je dugotrajan proces na kojem se treba raditi ako se žele postići kvalitetni rezultati.

    Povodom Međunarodnog dana pismenosti Institut za jezik je u 10 srednjih škola organizovao predavanja s ciljem skretanja pažnje na važnost razvoja jezičke kulture i, kako je rekla naša sagovornica, to je tek jedan od načina da se smanji nepismenost.

    “To bi trebalo postati konstantna aktivnost na svakom mjestu, posebno u školama, ali i medijski bi se trebalo insistirati na razvoju i promjeni svijesti o važnosti kulture življenja i kulture uopće. Onda ćemo moći očekivati dobre rezultate. Problem nepismenosti će se riješiti kroz edukativne programe, kvalitetne knjige i kulturan pristup životu u najširem smislu”, rekla je Kršo, dodavši da je uzaludno nekome govoriti da mora pravilno pisati, da mora čitati, ako i svaki drugi segment života ne ide u pravcu podizanja nivoa kulture i opismenjavanja.

    Smatra kako na nepismenost uveliko utječe niska kultura čitanja u BiH, ali i sve drugo.

    “Općenito treba mijenjati svijest da će nam biti bolje ako se budemo bavili kulturom, ako budemo razmišljali na način da samo ako radimo na sebi, u intelektualnom i svakom drugom smislu, možemo promijeniti i stvari oko sebe. U tom smislu možemo očekivati bolje rezultate i manji procent nepismenosti u BiH”, kazala je.

    U vremenu kada je korištenje tehnologije primarno za svaki oblik komunikacije, poražavajući je i podatak da u BiH živi 38 posto informatički nepismenog stanovništva, što znači da više od jednog miliona bh. stanovništva ne zna koristiti internet, e-mail, izrađuje tabele ili obrađuje tekst na računaru. No bilo bi svakako zanimljivo i korisno ispitati koje osobe socijalne, regionalne i životne dobi pripadaju ovoj skupini i u skladu s tim odrediti mehanizme koji bi smanjili ovako visoku stopu informatičke nepismenosti.

    Podsjećamo, Agencija za statistiku BiH je jučer objavila podatke prema Popisu iz 2013. godine prema kojima u BiH živi oko 2,8 posto ili skoro 90.000 nepismenih, što je čini zemljom s najvećim procentom nepismenog stanovništva u regionu.Izvor: Klix.ba

  • Poziv na protest podrške Kruščici

    Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine Vas poziva da nam se pridružite u subotu 9.9. tačno u podne i da zajedno pružimo podršku hrabrim mještankama i mještanima Kruščice na izletištu Kruščica, nedaleko od Viteza.

    Mještani Kruščice se već više od mjesec dana mirnim okupljanjem bore protiv izgradnje malih hidroelektrana na istoimenoj rijeci, koja vodom za piće snabdijeva veliki broj građana Viteza i Zenice i nedavno su bili izloženi policijskom nasilju.

    U subotu (9.9.) nas domaćini očekuju u velikom broju na svom izletištu gdje će se održati protest solidarnosti, obraćanje učesnicima od strane predstavnika mještana i Koalicije, kao i druženje kraj rijeke Kruščice uz roštilj.

    Molimo Vas da najavite Vaš dolazak Jeleni (jelena.ivanic@czzs.org, 065 779 467), kako bismo znali koliki broj medija i vozila da očekujemo. Svi koji imaju namjeru da dođu privatnim vozilima mogu parkirati na samoj lokaciji izletišta gdje ima dovoljno prostora za parking.

    Organizovan besplatan prevoz za medije iz Banjaluke (kontakt Jelena) i iz Fojnice (Robert Oroz, 063 389 573).

    Iz Banjaluke autobus polazi sa Stare autobuske stanice u 8:00, a povratak iz Kruščice  je planiran u poslijepodnevnim časovima.

    Molimo Vas da svoj dolazak najavite najkasnije do 12 časova u petak.

    Učesnici trebaju ponijeti: udobnu garderobu (zavisno od vremenskih prilika, a očekuje se sunčan dan sa temperaturom od oko 25 oC), deke, podloške za sjedenje, prikladnu obuću, fotoaparat, transparente i slične parole bez uvrijedljivih sadržaja. Na izletištu je moguće organizovati roštilj.

    Za više informacija kontaktirajte:

    Jelena Ivanić, jelena.ivanic@czzs.org , 065 779 467

    Viktor Bjelić, viktor.bjelic@czzs.org , 065 444 454

  • Održan radni sastanak Univerzalnih sportskih škola SBK-a

    Jučer je u prostorijama općine Travnik, održan sastanak predstavnika Univerzalnih sportskih škola Srednjobosanskog kantona.  Sastanak je održan na inicijativu predstavnika sportskih škola “Rasti zdravo” iz Jajca i “Olimpija” iz Travnika. Prisutni su bili predstavnici tri škole sporta: Tarik Šečić i Jasmin Hrnjić (“Olimpija” Travnik), Anto Žunić (“Rasti zdravo” Jajce) te Benjamin Mahalbašić (“Delfin” Han Bila Travnik).

    Predstavnici sportskih škola iz Bugojna Kreševa, Donjeg Vakufa i Viteza bili su spriječeni da prisustvuju ali su potvrdili učešće u budućem Savezu. Dogovoreni su koraci za realizaciju registracije Saveza, kao i preliminarni sistem takmičenja na nivou SBK.

    Kao osnovni cilj Saveza postavljeno je omasovljenje bavljenja sportom populacije djece predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, njihov skladan rast i razvoj te sportska edukacija, sa fokusom na slabije razvijene sportove.

    Kako su svi voditelji sportskih škola profesori sporta i tjelesnog odgoja (kineziolozi), dogovoreno je da se razvoj ovakve vrste sportskih aktivnosti bazira isključivo na recentnim naučnim spoznajama, te da se pokuša krenuti putem kuda drugi sportski klubovi i savezi nisu išli, a u korist djece i svih sportskih kolektiva u našem kantonu.

    Pozivaju se svi  roditelji da uključe djecu u sportske škole i probaju učinke svjetski najučinkovitijeg sistema za razvoj antropološkog statusa djece i stvaranja budućih šampiona.

    izvor:jajce – online

  • Devet godina od smrti Dine Dvornika: Umro je tužan, neshvaćen i depresivan

    Prošlo je devet godina od smrti Dina Dvornika. 7. septembra 2008. godine cijelu regiju šokirala je vijest o smrti jednog od najvećih hrvatskih glazbenika u povijesti, kojeg je supruga Danijela pronašla mrtvog u njihovom bračnom krevetu.

    Radiostanice u Hrvatskoj odmah su počele svirati njegove pjesme, a brojne poznate face izražavale su žaljenje i tugu zbog smrti voljenog umjetnika.

    Njegovi kolege muzičari plakali su ispred njegovog stana u Zagrebu i na neobičnom pogrebu na krematoriju koji je podsjećao na koncert, a svi su govorili o uspješnim suradnjama, druženjima i međusobnoj podršci.

    Hrvatska je bila oduševljena njihovim gestama, ali njegova majka Dijana ubrzo je u jednom intervjuu podsjetila da je Dino Dvornik gotovo deset godina prije smrti bio potpuno zaboravljen od kolega.

    Dino Dvornik od kraja devedesetih do svoje smrti nije imao veliki hit, niti su njegove pjesme bile redovne na playlistama renomiranih radiostanica u Hrvatskoj.

    “Iz mrtvih” je ustao 2004. godine, kada je glumio sam sebe u filmu “Ta divna splitska noć”.

    Ubrzo zatim javnost je u talk showu “Sanja” upoznala njegovu kći Ellu Dvornik koja je zainteresirala medije, a 2006. godine počelo je snimanje reality programa “Dvornikovi” koji se emitirao na RTL-u.

    “Iako ih je zvao gotovo sve, nitko od njegovih kolega nije htio gostovati u realityju”, rekla je njegova majka Dijana nakon njegove smrti, a ispričala je i da su ga hrvatski muzičari stalno odbijali za suradnje, iako je mnogima od njih pomogao u karijeri i napisao hitove.

    “Moj sin umro je tužan, nesretan i depresivan”, kazala je njegova majka medijima i potvrdila tezu da je, iako su tvrdili drugačije, Dino bio potpuno ignorisan od okoline deset posljednjih godina svog života. Šest mjeseci prije njegove smrti umro je njegov otac Boris Dvornik, a njegova majka i supruga tvrde da ga je to potpuno slomilo.

    “Dino je bio jako nervozan zbog novog albuma koji je spremao prije smrti. Nije znao kako će ga publika prihvatiti. Rekao mi je da bi bilo najbolje da umre, jer će se tada album najbolje prodavati”, rekla je nakon Dinove smrti Danijela Dvornik.

  • Vakufski Street art – Uljepšajmo naš grad

    streetart janj

    Omladinska fondacija Schüler Helfen Leben (Učenici pomažu život)  usmjerena je na stvaranje uvjeta za uspješnu budućnost mladih u Bosni i Hercegovini, kroz razvijanje kapaciteta mladih kako bi postali društveno angažirani i aktivno uključeni u donošenje odluka u svojim zajednicama.

    SHL Fondacija podržala je projekt „Kino od kina“ koji su realizirali učenici Mješovite srednje škole Donji Vakuf, i od tada su mladi uz pomoć ove fondacije, realizirali nekoliko značajnih projekata.

    Jedan od takvih je i projekt Vakufskog Street arta – Uljepšajmo našu sredinu čija realizacija počinje od ovog vikenda. Ideju je podržala Fondacija Schuler Helfen Leben u sklopu svog Fonda omladinskog angažmana čiji je program realizacija omladinskih projekata.

    „Projektna ideja „Uljepšajmo našu sredinu“ nastala je na popodnevnoj kafi. Prvobitna zamisao bila je da organizujemo skromni Street art festival i crtamo grafite po zidovima. Vremenom se projektna ideja razvijala i proširila, da bi konačan cilj projekta bio restauracija Janjevog mosta“, istakla je Almedina Zahirović, koordinator projekta „Uljepšajmo naš grad“.

    Street art će trajati dva vikenda, prva šarena realizacija je na Janjevom mostu u subotu 09. i nedjelju 10. septembra, a već narednog vikenda planirano je crtanje murala na zidu koji se nalazi na izlazu iz Donjeg Vakufa prema Travniku. Kako je istakla Zahirović, mural će biti većih dimenzija a predstavljat će skyline Vakufskih najznačajnijih znamenitosti kroz historiju do danas.

    Cilj projekta je okupljanje mladih ljudi koji kroz druženje mogu uraditi nešto korisno za lokalno zajednicu. U realizaciji učestvuje oko 40 mladih, a pridružili su im se i učenici Treće osnovne škole Oborci, članovi Likovne sekcije te škole.

    Pored SHL Fondacije, projekt su podržali:  Općina Donji Vakuf, Sportski Savez općine Donji Vakuf, Udruženje RVI općine Donji Vakuf, Caffe Camel No1, Caffe bar Stratus PAMA, Caffe Monter, Caffe Trend, Motel Otoka, Urban Atelje (Mujo Hodžić), Edin Ćemer i Podrum pića ČETVORKA.

    Medijski pokrovitelj je Radio Donji Vakuf.

    streetart plakat

  • Produžen drugi upisni rok: Na Sarajevskom univerzitetu upražnjeno oko 2.500 mjesta

    Univerzitet u Sarajevu u ovoj studijskoj godini bilježi pad broja prijava za upis na gotovo svim fakultetima, za šta su ključni razlozi, kako su naveli, demografska kretanja i migracije, ali i prelazak sa osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje.

    U vremenu kada smo svjedoci odlaska mladih ljudi iz BiH, ali i kompletnih porodica svjedočimo i posljedicama koje su prvenstveno vidljive u obrazovnim institucijama. Broj djece se smanjuje iz godine u godinu što će se svakako odražavati i u budućnosti.

    Prof.dr. Aida Hodžić, prorektorica za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Sarajevu podsjetila je kazala da je Univerzitet u Sarajevu 22. juna raspisao prvi upisni termin za upis u prvu godinu prvog ciklusa.

    “Dobili smo saglasnost na 5.880 studenata. I u prvom upisnom roku oko 3.500 je steklo pravo upisa. Dakle, broj prijavljenih je bio oko 65 posto u odnosu na broj ponuđenih mjesta, a oko 60 posto smo ih primili kao one koji zadovoljavaju uslove za upis. Nama je u prvom upisnom roku ostalo oko 2.500 mjesta i to je bio razlog zašto smo tražili produženje drugog upisnog roka. Sada odnosno već tada je bilo izvijesno da mi nećemo popuniti ovu upisnu kvotu”, izjavila je Hodžić.

    Prvi upisni rok je pokazao da je najveći interes studenata za fakultete iz grupacije tehničkih i medicinskih nauka i nekih akademija.

    “Tako da su Elektrotehnički fakultet i Arhitektura već blizu ili popunili svoje upisne kvote. Vrlo blizu su tu Medicinski fakultet, Fakultet zdravstvenih studija i Akademija scenskih umjetnosti. Što se tiče ostalih fakulteta, pogotovo iz grupacije društvenih nauka, tu je situacija puno lošija. Dakle, stanje na tržištu rada je na neki način promijenilo interes studenata”, pojasnila je Hodžić.

    Zbog smanjenog broja studenata Univerzitet je raspisao i naknadni upisni rok.

    Senat Univerziteta u Sarajevu je na julskoj sjednici donio prijedlog odluke o produženju tog naknadnog roka za 15. septembar na šta je resorno ministarstvo i dalo saglasnost.

    “Konačan upis kandidata odnosno termin za upis je od 1. do 22. septembar. Nakon 22. septembra ćemo znati da li će se upisati i svi oni primljeni”, kazala je Hodžić.

    U ovom trenutku i dalje teče naknadni upisni rok za upis u prvu godinu prvog ciklusa studija, a prorektorica za nastavu i studentska pitanja je pozvala sve one koji se nisu odlučili ili nisu upisali željeni univerzitet da imaju još uvijek vremena da se prijave na većini fakulteta, na Ekonomski, Saobraćajni, Veterinarski, Građevinski, Prirodno-matematički fakultet, Pedagoški, Fakultet političkih nauka, Filozofski…

    Do 2.500 manje maturanata u odnosu na ranije godine.Govorila je i o razlozima za smanjen broj studenata kazavši da su oni uglavnom objektivne prirode.

    “Kada je u pitanju ova studijska godina mi dobivamo generaciju prelaska sa osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje. Samo u Kantonu Sarajevo ove godine je do 2.500 manje maturanata u odnosu na 2013, 2014. i 2015. godinu. Neki statistički podaci govore i da je u Federaciji BiH oko 20 posto manje srednjoškolaca”, istakla je Hodžić.

    To je jedan od bitnijih razloga kada je u pitanju ova studijska godina i broj prijavljenih studenata na UNSA.

    “Ili da budem vrlo jednostavna: Nema djece. Nema svršenih srednjoškolaca, imali smo produžetak osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje. To je kao gubitak jedne generacije. Međutim, tri naredna razloga po mom mišljenju su nešto što je nas pratilo i nekoliko prethodnih godina. Prošle studijske godine smo također upisali oko 1.000 studenata manje iz naredna tri razloga, a jedan od njih je demografski pad koji je svima jasan. Treći razlog su migracije, koje su globalni problem. Mi smo svjedoci, ne samo odlaska mladih ljudi nego kompletnih porodica, a mladih ljudi pogotovo i to u dobi kada oni idu studirati vani jer im je to skoro pa sigurna ulaznica za dobre poslove na razvijenim tržištima”, naglasila je Hodžić.

    Četvrti razlog, pojasnila je, jeste nelojalna konkurencija dijela privatnih fakulteta.

    “Naglašavam ovo dijela privatnih fakulteta ali zaista svi smo svjedoci dok prođemo ulicom da imamo otvoreno vrijeme upisa tokom cijele godine, bez ikakvih kriterija i uslova za upis, sa 100-postotnom prolaznošću. Ali ovo nije samo situacija na Univerzitetu u Sarajevu, ovo je nešto što je opća situacija u BiH, u zemljama regiona pa i u onim nešto razvijenijim”, kazala je Hodžić.

    Prema njenim riječima, u posljednjih pet godina imaju trend smanjenja studenata sa oscilacijama što ustvari ovisi o demografskim kretanjima i migracijama.

    “To je samo još jedna potvrda da to jesu dva ključna razloga. Sigurna sam da je to nešto što će nas pratiti i u budućnosti ali naglašavam da su to objektivni razlozi na koje Univerzitet ne može uticati. Univerzitet može uticati na to da koliko toliko prevaziđe ove objektivne okolnosti, a to je da stalno radi na poboljšanju kvaliteta studiranja i ja bih rekla da mi to i radimo”, rekla je Hodžić.

    Univerzitet u Sarajevu, kako je kazala, nudi u sva tri ciklusa preko 520 studijskih programa, oni se stalno inoviraju, tržište rada je uključeno kod izrade tih nastavnih planova i programa u realizaciji nastave kroz praksu studenata.

    “Ne kažem da je to dovoljno, da ne treba povećati. Zato i kažem da stalno moramo raditi na poboljšanju kvaliteta, privlačenju studenata iz regiona i stranih studenata studijskim programima na engleskom. To su zadaci koji su kontinuirani za nas, na kojima mi radimo. Mada, moram naglasiti da je Univerzitet u Sarajevu u promociji upisa za ovu studijsku godinu prvi put išao sa facebook kampanjom”, pojasnila je Hodžić.

  • U BiH živi blizu 90.000 nepismenih osoba, od čega je najviše žena

    nepismenost

    U Bosni i Hercegovini zvanično je 2,83 posto nepismenih osoba, saopćila je Agencija za statistiku BiH u povodu Međunarodnog dana pismenosti koji se obilježava 8. septembra.

    Međunarodni dan pismenosti obilježava se svake godine 8. septembra. Utemeljio ga je UNESCO 1967. sa ciljem da promoviše značaj učenja i pismenosti. Tim povodom Agencija za statistiku BiH prezentira zvanične statističke podatke, iz popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH iz 2013. godine, o broju nepismenih stanovnika i podatke o informatičkoj nepismenosti stanovništva u Bosni i Hercegovini.

    Prema podacima popisa stanovništva BiH, od ukupnog broja osoba starijih od 10 godina, nepismenih je bilo 89.794 ili 2,82% (u Republici Srpskoj 3,17%, u Brčko distriktu 2,83%, a u Federaciji BiH 2,63%). Od ukupnog broja nepismenih 0,8% su muškarci i 4,8% žene.

    Prema podacima koje je predstavila Agencija za statistiku, u 2013. godini od 3.180.115 koliko ih je u BiH starije od 10 godina nepismeno je 89.794, odnosno 2,8 posto.

    Kada je riječ o ranijim popisima, 1991. godine bilo je 3.697.232 stanovnika starija od 10 godina, a među njima je bilo 367.733 nepismena ili 9,9 posto.

    Godine 1981. od 3.383.159 stanovnika starijih od 10 godina bilo je 491.044 nepismenih ili 14,5 posto, a 1971. godine 2.897.941 stanovnika i 671.925 nepismenih ili 23,2 posto.

    Prema definiciji pismenosti koja je korištena u popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, pismena osoba je ona koja može sa razumijevanjem pročitati i napisati kratku, jednostavnu izjavu o svom svakodnevnom životu, u suprotnom osoba je nepismena.

    Prema posljednjim popisima, u Srbiji je nepismenih 1,96%, u Hrvatskoj 0,8%, a u Crnoj Gori je 1,5%.

    Prvi put u BiH prikupljeni su, tokom popisa stanovništva, i podaci o informatičkoj pismenosti stanovništva. Od ukupno 3.180.115 osoba starijih od 10 godina informatički nepismenih bilo je 1.229.972 ili 38,7%.

    Informatička pismenost definiše se kao sposobnost osobe da obradi tekst, izradi tabele, koristi e-mail i internet, dok se osoba koja ne zna obavljati nijednu od navedenih aktivnosti smatra kompjuterski nepismenom, navode iz Agencije za statistiku BiH.

    klix.ba

  • MUP SBK-a brine o sigurnosti najmlađih: Akcija “Sigurna djeca- Osigurana budućnost”

    Na području Srednjobosanskog kantona u ponedjeljak je počela nova školska godina. Kao i prethodnih godina MUP Srednjobosanskog kantona i ove provodi pojačane aktivnosti na povećanju stepena sigurnosti najmlađih učesnika u saobraćaju.

    Aktivnosti će se provoditi u okviru akcije pod nazivom  „SIGURNA DJECA – OSIGURANA BUDUĆNOST“, koja traje do 22.septembra.

    Prema riječima glasnogovornika MUP-a SBK Rusmira Prohana, aktivnosti će dijelom biti i koordinirane sa BiHAMK-om, sa kojim postoji stalna saradnja u smislu povećanja stepena  sigurnosti saobraćaja, kao i sa menadžemntom škola. Službenici MUP-a SBK će i ove godine u školama organizovati predavanja za učenike.

    Glasnogovornik Prohan je dodao da će u pojačane mjere uključiti će se i drugi organi i organizacije kao što su općinske službe odgovorne za problematiku odvijanja saobraćaja, stanice za tehničke preglede, udruženja vozača, auto i moto-klubovi, koji će doprinijeti uspješnoj realizaciji akcije.

    izvor:tnt.ba

  • Stanje na putevima u BiH

    Na putevima u BiH ovoga jutra saobraća se po pretežno suhom i mjestimično vlažnom kolovozu, uz slab do umjeren promet vozila. Na brojnim dionicama učestali su sitniji odroni, pa vozačima savjetujemo da voze opreznije i da izbjegavaju rizična preticanja. S obzirom da meteorolozi za danas najavljuju padavine u pojedinim dijelovima naše zemlje, vožnju treba prilagoditi trenutnim uvjetima i stanju na putevima.

    Zbog sanacionih radova obustavljen je saobraćaj u tunelu Kalovita Brda, na dionici magistralnog puta M-5 Sarajevo-Pale. Vozila su preusmjerena na obilaznicu u neposrednoj blizini.

    Na magistralnom putu M-14.1 Odžak-Donji Svilaj, počeli su radovi na izgradnji rasvjete petlje Svilaj, tako da se od 07 do 18 sati saobraća naizmjenično, jednom trakom.

    Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve M-18 Stupari–Kladanj i M-4 Simin Han-Kalesija, kao i regionalni put R-414 Banja Luka-Turbe.

    Na graničnim prelazima ovoga jutra nema dužih zadržavanja.

    Podsjećamo vozače da su, za međunarodni promet vozila, privremeno otvoreni granični prelazi: Duži-Imotica, Orahov Do-Slano i Hadžin Potok-Bogovolja.

    Počela je nova školska godina, tako da apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da budu maksimalno oprezni u zonama blizu škola. Podsjećamo da je brzina kretanja vozila u blizini škola do 40 km/h.

  • Grejp: Gorčina koja donosi slatke rezultate

    Osim što grejp čuva i popravlja narušeno zdravlje, također može pomoći kod gubitka suvišnih kilograma. Pogledajte i šta može učiniti za vašu ljepotu:

    Suha koža

    Kako biste koži vratili sjaj i elastičnost, izmutite žumanjak sa kašikom maslinovog ulja pa dodajte kašičicu soka od grejpa. Dobivenu smjesu nanesite na kožu i držite oko pola sata. Nakon toga kružnim pokretima izmasirajte lice otprilike desetak minuta. Isperite toplom vodom i nanesite hidratantnu kremu koju inače koristite.

    Proširene pore

    Koža s proširenim porama jako je masna i sjaji se. Sok od grejpa je idealan za rješavanje tog problema. Čisto lice istrljajte gazom natopljenom sokom od grejpa. Vata vam također može poslužiti umjesto gaze, ali će učinak biti manji. Sa samo nekoliko tretmana, vaše će lice izgubiti sjaj.

    Ogrubljele pete i laktovi

    Polovice ocijeđenog grejpa stavite u frižider. Kada se potpuno rashlade, u polovice nanesite po kašičicu šećera. Najmanje jednom sedmično istrljajte laktove i pete. Nakon samo nekoliko tretmana ova područja bit će nježna i bijela. Nakon pilinga možete nanijeti kremu.

    Za svježinu lica

    U posudu sa malo vode iscijedite dosta soka od grejpa i umivajte tom vodom lice ujutro i navečer. Za otklanjanje bora, čisti sok od grejpa nanesite prstima direktno na bore, no pripazite na područje oko očiju.

    Savjet plus

    Grejpom smanjite masno tkivo

    Studije su pokazale da ljudi koji konzumiraju polovicu grejpa tri puta dnevno, prije svakog jela, prosječno izgube 1.6 kg tijekom tri mjeseca, prenosi Aura