Blog

Ministarstvo za obrazovanje Kantona Sarajevo donijelo je instrukciju za sve osnovne škole po kojoj se nastavni predmet materinskog jezika više ne može nazivati “BHS jezik”, odnosno bosanski/hrvatski/srpski jezik.

Uprave škola morat će osigurati da se nastava izvodi na jednom od tri službena jezika konstitutivnih naroda BiH, sukladno slobodnom anketnom opredjeljenju roditelja učenika. U Sarajevu i još nekim većinski bošnjačkim područjima naziv materinskog jezika koji se izučava u školama nazivan je „BHS jezikom“, a u praksi se uglavnom izučavao bosanski jezik, ali su učenici imali mogućnost da im se u svjedodžbe ili školske knjižice upiše da su izučavali jedan od tri službena jezika u BiH.

Spomenuta instrukcija izazvala je konfuziju jer, iako u Sarajevu većinu učenika čine Bošnjaci (koji će očekivano izabrati naziv bosanski jezik), skoro u svakoj školi ima i određeni broj učenika hrvatske i srpske nacionalnosti, što znači da bi škole morale i toj djeci, pa čak i kada je u pitanju samo jedan učenik u razredu, osigurati nastavu na hrvatskom, odnosno srpskom jeziku.

Protivnici ovakvog rješenja tvrde kako se i u Sarajevu na mala vrata uvodi praksa „dvije škole pod jednim krovom“, što je kolokvijalni naziv za podjelu djece u školama ovisno o tome po kojem nacionalnom jeziku i programu se školuju. Sada će biti “tri škole pod jednim krovom”.

Prema podacima i procjenama Saveza lovačkih organizacija u BiH, u Federaciji BiH djeluje oko 30.000 lovaca, a u RS-u i Distriktu Brčko oko 20.000.

Predsjednik ovog saveza Salem Alihodžić u razgovoru za Fokus.ba istakao je da je sve veći interes mladih za lov te da u Federaciji BiH svake godine u lovačka društva bude primljeno oko 1.000 mladih lovaca

“Mladih je puno u lovačkim redovima. Dosta je česta porodična tradicija u kojoj se nasljednici u lovačke redove učlanjuju sa pet ili šest godina života, a ima slučajeva i po samom rođenju. Ovdje je potrebno istaći da se punopravan član lovačkog društva postaje sa 18 godina života kada se može položiti lovački ispit i steći pravo na nošenje lovačkog oružja”, kazao je Alihodžić za Fokus.ba.

Zakonom o lovstvu u Federaciji BiH, a na sličan način i zakonskom regulativom u RS-u, uz određene evropske konvencije i direktive, definisane su životinje, odnosno divljač koja je zaštičena za lov, kao i ona kojom se gospodari i koja je dozvoljena za lovljenje.

“Planovima o gospodarenju lovištem, koje odobravaju državni organi, odnosno nadležna kantonalna ministarstva u Federaciji, se definiše koje vrste se love i u kojem periodu. Postoji veći broj divljači koju je u skladu sa Zakonom o lovstvu dozvoljeno loviti u određenom vremenskom periodu, što je opet uređeno posebnim podzakonskim aktom – kalendarom lova”, pojasnio je Alihodžić.

Posebno je naglasio da je sigurnost u ovoj oblasti od velike važnosti, te da postoji niz mjera koje je potrebno preduzeti prije početka lova.

“Za sigurnost i ljudi i imovine, kao i divljači, sem Zakona o lovstvu kojim su definisane određene mjere sigurnosti, postoji i određen broj pravilnika kojima je uređeno samo izvršenje lova i sigurnosne mjere od ulaska u lovište, načina upotrebe oružja, načina upotrebe lovnih pasa i niza drugih mjera kao što je obilježavanje učesnika u grupnom lovu, sa posebnim vidljivim oznakama na odjeći itd.”, zaključio je Alihodžić.

Predsjedništvo BiH primilo je k znanju Izvještaj Vijeća ministara BiH o aktivnostima u okviru procesa evropskih integracija BiH, posebno uzimajući u obzir izvršene i preostale obaveze u vezi pripreme odgovora na Upitnik Evropske komisije.

“Predsjedništvo BiH je zadužilo Vijeće ministara BiH da, u saradnji sa Vladom Republike Srpske, Vladom Federacije BiH, vladama kantona i Vladom Brčko Distrikta, preduzme sve neophodne aktivnosti s ciljem dostave odgovora iz Upitnika Evropske komisije, najkasnije do 15. decembra 2017. godine”, navodi se u saopćenju pristiglom iz Predsjedništva BiH.

Iz Predsjedništva BiH navode da su usvojili Izvještaj o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine za period I-VI 2017. godine, koji će biti dostavljen Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o prihvatanju Sporazuma o grant sredstvima između Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za unapređenje sigurnosti žena i odgovora na rodno zasnovanu diskriminaciju i nasilje u Bosni i Hercegovini i Odluku o odobravanju privremene primjene ovog sporazuma”, navodi se u saopćenju.

Donesene su i odluke o prihvatanju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ruske Federacije o naučno-tehnološkoj saradnji; SDC Sporazuma o grantu br. TF0A4795 (Projekat smanjenja faktora zdravstvenih rizika) između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj; Sporazuma o finansiranju i projektu između KfW-a, Frankfurt na Majni (“KfW”) i Bosne i Hercegovine (“Primalac”)

Također je donesena odluka o prikupljanju i tretmanu otpadnih voda Zenica, izmjena i dopuna Sporazuma o uspostavljanju Međunarodne organizacije ST-EP (Eliminacija siromaštva putem održivog turizma), Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za projekat jačanja bankarskog sektora.

“Predsjedništvo BiH je primilo k znanju Informaciju o zvaničnoj posjeti ministrice odbrane BiH i delegacije Ministarstva odbrane i Oružanih snaga BiH Sjedinjenim Američkim Državama, od 11. do 13. septembra 2017. godine”, stoji u saopćenju iz Predsjedništva BiH.

Blizu 11.000 građana FBiH godišnje umire od bolesti koje se dovode u vezu s pušenjem koje je najrasprostranjenija bolest ovisnosti, konstatirano je na Javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koju je organiziralo Federalno ministarstvo zdravstva. Resorno ministarstvo se nada podršci Parlamenta FBiH, a hotelijeri, restorateri i pušači zahtijevaju izmjene i dopune.

U FBiH puši 44 posto odraslih, a više od 50 posto ih je izloženo pasivnom pušenju. 13 posto srednjoškolaca konzumira cigarete, a više od 60 posto ih je izjavilo da je svakodnevno izloženo pasivnom pušenju. Ove brojke nas sve trebaju zabrinuti. Očekujemo da zakon smanji ove trendove, a zatim da ih zaustavi. Iskustva zemalja koje su provele slične zakone i dobile zadovoljavajuće rezultate nam govore da smo na dobrom putu. Smanjio se i broj oboljelih i broj umrlih. Zakon bi sve to trebao staviti pod kontrolu, kazao je direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH Davor Pehar.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva ističu da su zaštita i unapređenje javnog zdravstva i stvaranje životnog okruženja bez duhanskog dima glavni cilj zakona, a profesor ekonomije s Univerziteta Illinois u Chicagu Fran Chaloupka tvrdi da će on pozitivno utjecati i na ekonomiju.

Ovakav zakon ima ekonomskog smisla. Upoznati smo o činjenici da korištenje duhana stvara ogromne troškove, koliko za sisteme zdravstvene zaštite, toliko i u vidu izgubljene produktivnosti koja je izazvana bolešću i smrću uzrokovanom duhanom. Ti troškovi na globalnom nivou iznose 1,4 trilijuna američkih dolara. Priče o štetnim utjecajima na ekonomiju nisu točne, naprotiv, ekonomije napreduju, ne dolazi do krijumčarenja i poslovanje se poveća. Duhanska industrija lobira suprotno jer ima ogromne ekonomske interese, rekao je Chelupka.

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH Amir Hadžić ne vjeruje u priču o ekonomskom napretku, ali ističe da su vlasnici ugostiteljskih objekata za zakon, onaj koji omogućava objektima da se opredijele da će biti za pušače ili nepušače.

Mi smo za zakon kao u Hrvatskoj, Austriji, Danskoj i drugim zemljama gdje je malim objektima data mogućnost da se opredijele, da se na vidnim mjestima istakne da je prostor za pušače, a da struka propiše uslove koje objekt mora zadovoljiti. Niko ne razmišlja o radnim mjestima, priča o boljoj ekonomiji je obmana, poručio je Hadžić.

Iz Federalnog ministarstva zdravstva ističu da zakon ne podrazumijeva posebne prostorije jer su se one pokazale neisplativim i neefikasnim jer izgledaju kao male kabine, a velika su investicija. Zaključeno je da zaštita pušača ugrožava prava nepušača, nakon čega su iz Udruženja građana “Kuš na me” poručili da će pušači odlaziti u Republiku Srpsku kako bi uživali svoja prava.