Blog

  • Prije sto godina rodio se Mak Dizdar, jedan od najvećih bh. pjesnika

    MAK100

    Prije stotinu godina u Stocu je rođen jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika Mehmedalija Mak Dizdar.

    Bosnu je definirao stećcima u svojim kapitalnim djelima Kameni spavač i Modra rijeka koja se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.

    “Poezija Maka Dizdara sržno živi od postupka arhaiziranja modernog i moderniziranja arhaičnih kulturoloških i povijesnih vrijednosti”, napisao je o Dizdaru književnik Enver Kazaz.

    “On je otkrio praslojeve tradicije i istodobno nas je, na tragu egzistencijalističke poetike, suočio sa metafizičkom nadom i egzistencijalnom prazninom”, naveo je Kazaz.

    Dizdara navodi kao pjesnika prevođenja dviju mitoloških struktura u novi poetski jezik, a te strukture su bosansko srednjovjekovlje i njegov jezik stećaka, te mitologija i kosmogonija antičke Grčke.

    Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.

    Bibliografija: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971).
    Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

    Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu,Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.

    Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.

    U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti 14. jula 1971. godine.

    Nizom manifestacija danas će biti obilježena 100. godišnjica rođenja velikog bosanskohercegovačkog pjesnika Maka Dizdara.

    Obilježavanje 100. godišnjice rođenja Maka Dizdara odvija se u sklopu projekta Mak Dizdar: prvih stotinu godina, kojeg zajednički provode Fondacija Mak Dizdar, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

    U 12 sati u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine u sklopu događaja pod nazivom Slovo po slovo, zbirka po zbirka bit će predstavljena preuređena biblioteka Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, izložba MAKKAM i konceptualno umjetničko djelo Fragmenti spomenika Maku Dizdaru autora dr. Adisa Fejzića, kao i izložba Mak Dizdar: prvih stotinu godina, koju zajednički potpisuju Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine i Fondacija Mak Dizdar.

    O značaju misli i djela Maka Dizdara, o prevođenju Makovih stihova u jezik likovne umjetnosti kroz rad Adisa Fejzića i značaju muzejske biblioteke u kontekstu proučavanja bosanskohercegovačke kulturne i historijske baštine će govoriti prof. dr. Amila Buturović, prof. dr. Lejla Nakaš, direktor Fondacije Mak Dizdar dr. Gorčin Dizdar, direktorica Historijskog muzeja BiH Elma Hasimbegović, kao i predsjednik Upravnog odbora Fondacije za muzičke, scenske i likovne djelatnosti Armin Omerović.

    U 14 sati u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine uz prisustvo autora Amarilda Gutića bit će održana predpremijera dokumentarnog filma Mak, koji će istog dana premijerno biti prikazan na TV-kanalu Al Jazeera Balkans u 17.05 sati.

    Kako je rečeno u najavi, “dokumentarni film Mak podsjeća na detalje životnog i pjesničkog puta Mehmedalije Maka Dizdara, od partizanskog ilegalca do poete autentičnog jezika.” Film Mak produkcijski je rad Centra za razvoj medija i analize, u čijem sastavu djeluje on-line magazine Žurnal.

    U 20 sati u Narodnom pozorištu u Sarajevu pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine bit će održana svečana akademija i muzički teatar Mak Dizdar: prvih stotinu godina autorice Belme Bešlić-Gál. Prisutnima će se obratiti dr. Gorčin Dizdar, direktor Fondacije Mak Dizdar, prof. dr. Sanjin Kodrić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i g. Bakir Izetbegović. U sklopu muzičkog teatra nastupaju glumci Dženana Džanić i Muhamed Hadžović i muzičari Nataša Mirković i Pippo Corvino, za video projekcije odgovorna je autrijska umjetnica starsky (Julia Zdarsky), dok kostimografiju potpisuje Nermina Varešanović.

    izvor: radiosarajevo

  • Centar za kulturu, informisanje i sport organizuje okrugli sto na temu “Uloga žene u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995.”

    Okrugli sto Dan brigade

    U povodu Dana brigade JU Centar za kulturu, informisanje i sport Donji Vakuf organizuje okrugli sto na temu – Uloga žene u odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995.

    Okrugli sto biće upriličen u subotu 21. Oktobra, u velikoj sali Doma kulture s početkom od 17:30 sati.

    Uloga žene u odbrani BiH od agresora bila je jedan od važnijih segmenata odbrane Bosne i Hercegovine. Na ovu temu razgovarat ćemo sa tada aktivnim članicama Udruženja Sumejja, MDD Merhamet, ženama angažovanim u Armiji RBiH, zdravstvu, obrazovanju…Prigodan referat podnijet će načelnik općine Donji Vakuf, Huso Sušić.

    Ovom prilikom, biće uručene i nagrade najboljim učeničkim likovnim i literarnim radovima pristiglim na Konkurs za najbolji učenički literarni  i likovni rad objavljen povodom obilježavanja 21. oktobra – Dana osnivanja 770. slavne brdske brigade. Tema za literarni rad bila je “Pismo borcu Armije BiH” a za likovni rad „ Slavni put za sigurnu budućnost”

  • Udruženje RVI Donji Vakuf organizuje svečanu akademiju povodom Dana RVI općine Donji Vakuf

    NAJAVA RVI 21 oktobar

    Udruženje RVI općine Donji Vakufi u subotu 21. oktobra i ove godine obilježava Dan RVI općine Donji Vakuf. U sklopu obilježavanja ovog značajnog datuma biće upriličena svečana akademija koja će se održati u velikoj sali zgrade Općine Donji Vakuf s početkom u 16:30 sati.  

    „Održavanjem ovih akademija prenosimo na nove generacije sjećanja i historijske činjenice iz proteklog rata, jer ne smijemo dozvoliti da se naša borba i naše patnje zaborave“,  istakao je  Fadil Sole, predsjednik Udruženja RVI Donji Vakuf.

    Iz Udruženja RVI Donji Vakuf pozivaju sve ratne vojne invalide, članove Udruženja, da prisustvuju svečanoj akademiji te tako daju svoj doprinos obilježavanju ovog značajnog datuma.

    Podsjetimo,  samo dva dana nakon formiranja 370. brdske brigade, 23. oktobra 1993. godine u sali KSC-a u Bugojnu formirano je Udruženje RVI koje je u svom sastavu okupljalo ratne vojne invalide općina Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Šipovo, kao i sve ostale RVI koji su u toku agresije na BiH imali prebivalište na teritoriji općine Bugojno. Prvi predsjednik tada jedinstvenog Udruženja RVI bio je Ragip Kolašinac, a potpredsjednik Amir Kriko. 10.septembra 1994. godine održana je osnivačka Skupština saveza RVI BiH i za prvog predsjednika Saveza izabran je Amir Kriko. Danas Udruženje RVI Donji Vakuf svoj dan slavi na datum formiranja donjovakudske brigade, 370.slavne brdske brigade.

  • Obavještenje iz Elektrodistribucije

    elektronaslovv

    Iz Elektrodistribucije Zenica, poslovne jedinice Donji Vakuf obavještavaju potrošače da će danas (17.10.) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti trafo područje Duge Njive u vremenu od 09:00 do 15:00 sati.

    Radovi će biti izvođeni i sutra (18.10.) na dalekovodu Janj – Osnovna škola, i to u naseljima Babin Potok 1,2,3 i GSM Đihanići u vremenu od 10:00 do 16:00 sati 

    I u četvrtak (19.10.) će zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti područje dalekovoda  Donji Vakuf – Prusac i to naselja: Ina benzinska pumpa,  Pribrača1, Pribrača2,  Urija, Prusac-Begića Ćuprija,  Prusac-Rika, Kamenolom, Tepeđik1, Tepeđik2, Prusac – Čaršija, Prusac – Srt,  Prusac – Magrđije, Potkraj i Guvna u vremenu od 10:00 do 16:00.

    Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca na broj telefona 080 02 01 30.

          

     

  • Domaćini na Rostovu se pripremaju za zimsku sezonu: Rezervacije već pristižu, najviše iz Hrvatske

    Rostovo je jedno od ski centara u Srednjobosanskom kantonu koje svake godine okupi hiljade turista iz BiH i zemalja regiona, a pripreme za zimsku sezonu uveliko su u toku.

    Skijalište “Rostovo” smješteno je desetak kilometara od Bugojna i idealno je za početnike s obzirom na to da se nalaze dvije mekane staze dužine 600 i 800 metara smještenih na visini od 1.160 metara. Zbog ruže vjetrova i nadmorske visine, jedno je od omiljenih mjesta sportista i rekreativaca, a u razgovoru za Klix.ba voditelj ski centra “Rostovo” Rusmir Kurbegović je kazao kako se već provode pripreme za narednu zimsku sezonu.

    “Trenutno pripremamo staze našim planskim održavanjem jer mi imamo travnatu stazu koja je izuzetno dobra i nije opasna. Poslove oko liftova smo priveli kraju, a uskoro ćemo nabaciti i sidra koja van sezone skidamo. Rezervacija već imamo, to su uglavnom turisti iz Hrvatske i vjerujemo da je pred nama dobra sezona, samo ako nas vrijeme posluži”, kazao je Kurbegović.

    Ski centar Rostovo s prvim minusima aktivira snježne topove kojima je pokrivena čitava staza, kako bi turisti i prije prvog prirodnog snijega, osjetili zimske čari. Prošla sezona, prema riječima Kurbegovića, bila je jedna od najboljih u proteklih nekoliko godina zahvaljujući januarskim minusima.

    “Prošle sezone smo imali goste iz Dalmacije, Slavonije, Zagreba, Hercegovine, a dosta gostiju nam dolazi i iz Tuzlanskog kantona. Naša mana je jedino što imamo male staze, ali opet je ujedno i prednost jer su sigurne za djecu i učenje prvih koraka na skijama”, pojašnjava Kurbegović.

    Iako zimi kroz ski centar “Rostovo” prođe više hiljada turista, proljeće je uglavnom mirno zbog manjka turističke ponude. Ljeto i jesen rezervisani su za seminare i konferencije i druge aktivnosti.

    Kurbegović dodaje kako je za širenje turističke ponude na Rostovu potrebna veća podrška lokalne vlasti.

    “Pošto smo jedini ovdje na Rastovu, imamo manje podrške nego ostali centri. Radimo 365 dana godišnje, a oni malo više forsiraju Vlašić koji istina ima više objekata i bolju stazu. Nemamo toliko jaku lokalnu i kantonalnu podršku i zaista nam je njihova podrška potrebna jer imamo potencijal koji možemo iskoristiti zbog povoljne klime na ovoj nadmorskoj visini”, zaključio je Kurbegović.

    Rostovo bi uskoro moglo postati omiljena destinacija za pripreme sportista iz cijele Evrope s obzirom na to da je u toku gradnja sportskog kompleksa i rukometne dvorane. Po završetku radova, sportski kompleks i dvorana bi mogli biti mjesto okupljanja veliki evropskih klubova, čime bi došlo i do porasta turizma u ovoj sredini koja izmami uzdahe prolaznika, vozača, koji svakodnevno koriste ovaj put.

                                                                                                                                                                     /izvor:klix.ba/

  • Veliki protest penzionera u Sarajevu naredne sedmice

    Mehmedalija Rapa, predsjednik Udruženja penzionera FBiH, potvrdio je za N1 da će penzioneri iz ovog bh. entiteta  održati protest u Sarajevu naredne sedmice.

    On je kazao da će protesti biti održani 25. oktobra u 11 sati ispred zgrade entitetske vlade.

    Izvršni odbor je donio odluku da se ide na proteste 25. oktobra ove godine. Ti protesti će biti održani pred Vladom Federacije u 11 sati, vjerojatno će trajati 2-3 sata, kazao je Rapa za N1.

    Naglasio je da se očekuje dolazak više od 15.000 ljudi.

    Mi sutra imamo sastanak nakon kojeg ćemo pristupiti tehničkim poslovima. Sutra privodimo kraju pripreme. Planirano je da bude oko 16.000. Vidjet ćemo, prikupit ćemo te informacije sutra ili prekosutra i znati koliko će približno biti ljudi na protestima, dodao je on.

    Penzioneri su ranije na odluku Vlade FBiH da nema povećanja penzija za 10 posto poručili – da se stide. 410 hiljada ih je u Federaciji, 66 posto živi od minimalne penzije – 320 maraka. Nemaju namjeru više čekati da Vlada novim zakonskim rješenjima razmatra njihov bolji status.

                                                                                                                                               /izvor:N1/

  • Nastavlja se razdoblje toplog i lijepog vremena

    Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati pretežno sunčano vrijeme. Prije podne će biti magle u Krajini, na sjeveru Bosne i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 20°C i 26°C.

    U srijedu, 18.10.2017., u Bosni i Hercegovini će preovladavati sunčano uz malu do umjerenu naoblaku. Prije podne će biti magle u Krajini, sjevernim područjima i po kotlinama u centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu od 11 do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20°C i 25°C.

    U četvrtak, 19.10.2017., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Prije podne je moguća magla u sjevernim i sjeveroistočnim područjima zemlje. Vjetar slab južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 19°C i 24°C.

  • Kesten u BiH i dalje jako ugrožen, pokrenut prekogranični projekt u cilju njegove zaštite

     
    Drvo kestena u Bosni i Hercegovini uspijeva samo u pojedinim područjima, tačnije u Cazinu, Bužimu, Velikoj Kladuši, Kostajnici, manjim dijelom u Konjicu te nešto u Srebrenici.

    Iako je ove godine urod kestena neznatno bolji u odnosu na prethodnu, a plod kvalitetniji, krupniji i manje kvaran, stanje ove kulture je krajnje alarmantno. 

    Najveći neprijatelj kestena osa šiškarica

    Amir Makić, vlasnik i direktor firme “Vrganj promet” iz Bužima koja se, između ostalog, bavi i otkupom kestena ističe za naš portal da kestena ima puno manje nego prethodnih godina.

    “Razlog tome je nesavjestan odnos stanovništva i ljudi koji gospodare područjem na kojem kesten gravitira. S druge strane, veliki problem pravi i osa šiškarica koja je jako invaziona i kao takva nanosi ogromne štete. Moje su procjene da će kroz naredne dvije do tri godine ove dvije stvari doprinijeti tome da će površine pod kestenom, ali i plod kestena, biti znatno smanjeni, da ne kažem uništeni. Hitno je potrebno da se uključe svi relevantni faktori da se kesten kao kultura i potencijal zaštiti i eliminiše osa šiškarica”, kaže Makić.

    Prema njegovim riječima, prinosi su značajno smanjeni posebno prošle i ove godine.

    “Ove i prošle godine imamo 20 do 30 posto ploda, sve ostalo ne. Mi smo prije tri godine kupili preko 800 tona kestena, a prošle godine svega 200 tona. Prije tri godine postojalo je osam otkupljivača kestena na ovom prostoru, a sada je to svedeno na dva ili tri otkupljivača. Dakle, smanjuje se broj ljudi koji otkupljuju. Mi smo te godine kada je bilo osam otkupljivača kupili više od 800 tona, a sada kada su dva ili tri, kupimo 200 do 300 tona. Evidentno je smanjenje, a slično možemo očekivati i u narednim godinama”, objašnjava Makić.

    Problemi i za pčelare

    On smatra i da, gledajući sa aspekta trgovine, dodatan problem stvara neuređeno tržište budući da kesten otkupljuje, kako kaže, svako i svakako.

    “Onaj ko je registrovan mora imati hladnjače sa certifikatima prijavljene radnike, kao što je naša firma, a svi ostali koji rade nisu prijavljeni, nemaju radnike, a od inspekcije nemaju gotovo nikakvu kontrolu. I svi vrše promet i trgovinu tih roba i to pravi dodatni haos”, ističe.

    Osim otkupljivača i onih koji prodaju kesten, probleme zbog smanjenog prinosa kestena imaju i proizvođači meda. Hazim Hodžić iz cazinskog udruženja pčelara “Kesten” također govori da u posljednje dvije godine pčelari bilježe smanjene prinose.

    “Mislim da su prinosi opali čak za 50 posto u odnosu na nekoliko godina ranije, a možda čak i više. Iako povećavamo broj košnica, prinosi se smanjuju. To utječe i na odluku pčelara da li da se sele ikako na kesten, pa je zasigurno manje pčelara na kestenovoj paši. Radije se odlučuju na sigurniju pašu i tu ostaju. Također, kvalitet meda je također slabiji i nije na onom nivou na kojem smo očekivali”, kaže Hodžić.

    On dodaje da pored ose šiškarice koja uzrokuje sušenje i propadanje drveta kestena, kao i raka kore, također klima i vremenske prilike znatno utječu na prinose kestena pošto je on izuzetno osjetljiva biljka i traži povoljne uvjete za lučenje nektara. No, unatoč svemu i cijeni od 20 KM po kilogramu, kestenov med je i dalje veoma tražen zbog visokog kvaliteta i specifičnosti.

    Projekat na zaštiti kestena sa Republikom Hrvatskom

    Međunarodni IPA projekt “Zaštita i promocija kestena” koji je pokrenut ovog ljeta, trebao bi sistemski, naučno i planski rješavati probleme u ovoj oblasti, djelovati na zaštiti kestena u krajiškim šumama, a zatim i promociji kestena kao resursa.

    “To podrazumijeva da će određene naučne ustanove u BiH odraditi elaborate koji se tiču zdravstvenog stanja kestena i na osnovu tih podataka ići će se u smjeru poduzimanja konkretnih mjera. Jedna od tih mjera je uvoz parazitoida koji bi biološkim mjerama trebao pod kontrolom držati populaciju ose šiškarice. Parazitoid je vrsta insekta koji parazitira kestenovu osu šiškaricu u određenim fazama njenog razvoja i kao koristan insekt je jedna od mjera biološke borbe protiv ose šiškarice”, kaže nam Edham Hodžić, direktor Poljoprivrednog zavoda USK.

    Osim neophodnih aktivnosti poput izrade GIS baze podataka, procjene zdravstvenog stanja stabala, edukacije, prezentacije problema, projektom je predviđena i sadnja trajnih nasada kestena u Velikoj Kladuši, Bužimu i Vojniću, te revitalizacija aleje kestena u Karlovcu, kao i izrada plana zaštite s procjenom održivog ekološkog i ekonomskog potencijala kestena na cijelom području koji obuhvaća projekt.

    “Projekat podrazumijeva i stvaranje dvije nove parcele kestena, sa sortimentom kestena na području općine Bužim i Velika Kladuša u BiH, te u općini Vojnić u Republici Hrvatskoj”, kaže Hodžić.

    Projekat provodi općina Velika Kladuša kao lider projekta, općina Bužim, Poljoprivredni zavod USK, a partneri u projektu s druge strane granice su Grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten iz Grada Petrinje. Ukupna vrijednost projekta je 590.000 eura, a njegova implementacija je već započela i trajat će do kraja 2019. godine, prenosi portal klix.

  • Kada je najbolje vrijeme za prvu kafu?

    bosanska kafa 2

    Mnogi od nas ne mogu zamisliti početak dana bez kafe, a nekima je priprema tog obožavanog napitka prva stvar koju rade nakon buđenja. Još niste ni oči otvorili ni ustali iz kreveta, a već razmišljate o kafi.Zvuči poznato?

    Upravo je to dio svakodnevnog jutarnjeg rituala većine ljubitelja kafe. Priprema kafe često je prva stvar koju napravimo nakon buđenja jer jednostavno ne možemo zamisliti početak dana bez tog moćnog i mirisnog napitka koji nas razbuđuje. 

    Međutim, stručnjaci smatraju kako to nije najbolje vrijeme za ispijanje prve kafe.  Iako će kafa odmah nakon ustajanja definitivno potaći proces jutarnjeg razbuđivanja, taj osjećaj jako brzo nestaje. Zato definitivno ne biste trebali piti kafu nakon buđenja, kaže nutricionistica Laura Cipulo, autorica knjige “Women’s Healthy Body Clock Diet”. Ona će biti najučinkovitija ako je popijete otprilike tri do četiri sata nakon buđenja.

    U tom periodu u našem tijelu nema puno kortizola, hormona stresa koji nas najčešće razbuđuje. Zato nam je baš tada najpotrebniji neki vanjski stimulans, piše zadovoljna.hr. .

     

  • Meteorolozi najavili kada će nastupiti kišni period u BiH

    1.kisa

    Meteorolozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH objavili su vremensku prognozu za naredni period.

    Period stabilnih vremenskih prilika prognozira se do 20. oktobra, a već od 21. oktobra uslijedit će nestabilnije vrijeme praćeno padavinama. Blagi porast temperatura očekuje se od 15. do 24. ovog mjeseca. Najniže temperature u Bosni se prognoziraju od 7 do 12, a u Hercegovini 9 do 14, dok se dnevne u Bosni očekuju do 22, a na jugu do 24 stepena Celzijusa.