15:00 do 16:00 sati Prusac
16:30 do 17:30 sati Nova Travnička
18:00 do 19:00 sati Komar
20:00 do 21:00 sati ulica Titova
21:15 do 22:15 sati Rujanci
Najavljene radarske kontrole za 20. 03. 2024.
PS BUGOJNO
11:00 do 12:30 sati lokalni put, naselje Drvetine
13:00 do 14:30 sati ulica Armije BiH (škola)
15:00 do 16:30 sati Bugojno-Donji Vakuf, Čaušlije
17:00 do 18:30 sati ulica Slobode (GUMA)
PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE
07:00 do 08:30 sati ulica Vrbaska
14:30 do 16:00 sati Duratbegović Dolac
19:30 do 21:00 sati Trnovača
22:00 do 23:30 sati Ploča
Cijena sirove nafte kontinuirano raste proteklih sedmica u svijetu, a taj rast prate i trgovci naftnim derivatima u Bosni i Hercegovini.
Od utorka ujutro, 19. marta, cijene derivata na pojedinim pumpama u Bosni i Hercegovini, Super 95 i Super 98, povećane su za pet feninga.
Almir Bečarević, nekadašnji direktor BH-Gasa i ekspert za energente, u razgovoru za Radiosarajevo.ba komentirao je posljednja dešavanja na svjetskog tržištu nafte, ali i šta može očekivati vozače u narednom periodi i u Bosni i hercegovini.
“Novo poskupljenje goriva u BiH je rezultat rasta barela nafte na 87 USD. U slučaju rasta barela preko 90 USD, idemo sa cijenama derivata ka 3 KM. Razlozi za rast cijena su smanjenje proizvodnih kvota i želja proizvođaca nafte da cijene nafte povećaju iznad 90 USD.
Super 98 je od jutros na pojedinim pumpama 2,91KM, a Super 95 2,71 KM. Očekuje se i na drugim pumpama korekcije za minimalno pet feninga na više”, pojasnio je Bečarević za Radiosarajevo.ba.
Ako pratimo trend cijena goriva u Bosni i Hercegovini unazad šest mjeseci, tako je na benzinskim pumpama u Federaciji Bosne i Hercegovine u augustu 2023. godine prosječna cijena premium bezolovnog benzina 95 – BMB 95 iznosila 2,71 KM po litru, a prosječna cijena dizela 2,74 KM po litru.
Zanimljivo, cijene goriva u BiH su na razini od prije šest mjeseci.
Norveška meteorološka stranica yr.no, koja je poznata po preciznim i tačnim prognozama, za Bosnu i Hercegovinu najavljuje novu veliku promjenu vremena sa zahlađenjem. Temperature bi iduće sedmice mogle opet pasti ispod nule.
Norveški meteorolozi na svojoj prognozi za Bosnu i Hercegovinu već za ovu srijedu, 20. mart, najavljuju najnižu temperaturu za Sarajevo i jutarnji minus (-2 stepena), dok za idući utorak predviđaju i nove minuse pa se tako očekuje minus 4 stepena. Dnevne temperature će i dalje biti relativno visoke prema norveškim meteorolozima.
Slično vrijeme će se zadržati sve do narednog četvrtka, što možete po danima sve do 26. marta pratiti na linku OVDJE.
Navijači koji su planirali otputovati ili žive u u Zenici, svakako zanima i vrijeme u četvrtak navečer, 21. marta, kada Zmajevi igraju susret baraža za Europsko prvenstvo protiv Ukrajine na Bilinom polju.
Norveški meteorolozi predviđaju temperature iznad nule, što je dobro s obzirom na to da se očekuje pun stadion. Ono najvažnije – ne očekuje se kiša, a prognoza u vrijeme utakmice (počinje u 20.45 sati) je 11 stepeni.
Tokom dana će biti i sunca, a prognozirana temperatura je oko 13 i 14 sati – 18 stepeni.
Kakvo se vrijeme očekuje do subote i šta predviđaju naši meteorolozi iz FHMZ-a možete vidjeti na linku OVDJE.
Na Klinici za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu jučer su rođene trojke.
Rođene su dvije djevojčice i jedan dječak. Resekciju – carski rez uradila je Naima Imširija Galijašević, v.d. šefica Klinike za ginekologiju i akušerstvo.
Majka i bebe su stabilnog zdravstvenog stanja i pod nadzorom su medicinskog osoblja.
Na istoj klinici je u protekla 24 sata rođeno još sedam beba – tri djevojčice i četiri dječaka.
Tradicionalno brojni Donjovakufljani, 21. marta prvog dana proljeća, na obroncima Bagine strane obilježavaju Sultan mevlud.
Okupljanjem i izletom dočekuju proljeće, nekad tradicionalnim kokicama, ispod Sahat kule, raduju se dolasku lijepog vremena i proljeća.
Ove godine u organizaciji, Općine Donji Vakuf, JU Centar za kulturu, informisanje i sport i KUD ” Nakib Abdagić Kiban”, bit će organizovan kulturno zabavni program ” Prvi dan proljeća na Baginoj strani”.
U programu učestvuju članovi pomenutog KUD-a te Gradska biblioteka Donji Vakuf.
Nedavno provedeno istraživanje javnog mnijenja, kompanije Valicon, pokazuje da građani Bosne i Hercegovine uglavnom smatraju da će evropski zvaničnici, na sjednici zakazanoj 21. i 22. marta, otvoriti pregovore pristupanja BiH Evropskoj Uniji (EU). Ipak, uprkos tome, bh građani su mišljenja da BiH još dugo neće postati punopravna članica EU.
Nakon što je Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za punopravno članstvo u decembru 2022. godine, u proteklom periodu intenzivnije se govorilo o potencijalnom otvaranju pregovora od strane Evropske komisije za članstvo BiH u Evropsku uniju. Pored toga, iz Brisela su dolazile pozitivne poruke o značajnom napretku koji je ostvarila BiH u posljednjem periodu na svom evropskom putu.
Kao rezultat toga, Evropska komisija (EK) je 12. marta ove godine i formalno preporučila otvaranje pristupnih pregovora između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Dodatno, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je nedavno navela da je Bosna i Hercegovina učinila više napretka od kada je dobila status kandidata, nego za više od jedne decenije. Konačnu odluku o tome će donijeti Savjet EU, odnosno lideri država i vlada zemalja članica na samitu koji je zakazan za 21. i 22. mart u Briselu.
S obzirom na važnost najavljenog samita za samu Bosnu i Hercegovinu i njen evropski put, kompanija Valicon je provela istraživanje javnog mnijenja o očekivanjima građana po ovom pitanju, te da li dijele mišljenje Evropske komisije o ostvarenom napretku BiH na putu integracija u EU.
Većina bh. građana je mišljenja da će Savjet EU ove sedmice “dati zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora, iako se ostvareni napredak BiH, među bh. javnosti, uglavnom ne primijeti.
Rezultati istraživanja javnog mnijenja pokazuju da 62 posto građana BiH smatra da će evropski zvaničnici otvoriti pregovore pristupanja BiH u EU. S druge strane, 38 posto građana je manje optimistično, te su mišljenja da će BiH morati još sačekati na zvanično otvaranje pregovora sa EU. Građani FBiH, u usporedbi sa građanima RS, su bliže stavu da će Brisel donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Međutim, uprkos pozitivnim signalima iz Brisela i jasno navedenom napretku BiH u ispunjavanju zahtjeva za članstvo u EU, te generalnom napretku, javnost je donekle skeptična po pitanju toga da li je BiH zaista ostvarila navedeni napredak. Tako, skoro dvije trećine (62 psoto) smatra da je razlog takve odluke EU “politička igra” velikih sila, a manje rezultat stvarnog napretka BiH po pitanju ispunjenja EU zahtjeva (18 posto).
Kao dodatno potkrepljenje tog mišljenja leži u tome da građani navode, da oni lično uglavnom ne primjećuju pomenuti napredak BiH, a kada se posmatra trenutna situacija u državi. Skoro dvije trećine ili 65 posto navodi da ne primjećuje nikakav napredak (tog stava su značajno bliži građani RS-a u odnosu na FBiH), dok 29 posto primjećuje tek manji napredak u zadnje dvije godine. Veći napredak BiH je vidljiv za tek 6 posto bh. javnosti.
Ipak, ohrabruje podatak da, vijest o potencijalnom otvaranju pregovora pristupanju BiH Evropskoj uniji, budi određeni optimizam među građanima, gdje skoro trećina (31 posto) na to gleda pozitivno, sa nadom u bolju budućnost BiH. Za skoro polovinu ili 48 posto, vijest o potencijalnom otvaranju pregovora pristupanju BiH Evropskoj uniji, nema nikakav uticaj po pitanju budućnosti BiH, dok je petina ili 21 posto i dalje pesimistična.
Građani BiH većinski za EU, iako su mišljenja, da BiH u bližoj budućnosti neće, postati punopravna članica EU.
Ukoliko bi se sutra održavao referendum za ulazak BiH u EU, velika većina ili 83 posto bh. javnosti navodi da bi glasali ZA ulazak u EU, dok bi 17 psoto bh. građana bilo protiv ulaska. Ukoliko se rezultati gledaju na entitetskom nivou, 91 posto građana FBIH bi glasalo za ulazak u EU na referendumu, dok je taj procenat značajno manji kada je u pitanju RS (69 posto).
Međutim, bh. javnost ne očekuje skori ulazak BiH u Evropsku uniju, ne barem u narednih pet godina (tek petina njih, 22 posto, smatra da će BiH ući u narednih pet godina). Građani su ipak skloniji mišljenju da će BiH postati dio Evropske unije u narednih 6-10 godina (18 posto) odnosno u narednih 11-20 godina (23 posto).
S druge strane, dio građana smatra da ulazak BiH u Evropsku uniju uopšte nije izvjestan – 18 posto bh. populacije je stava da BiH neće nikada postati članica EU.
Na kraju, ostaje da se sačeka samit na nivou EU na kojem će se zvanično donijeti odluka o eventualnom otvaranju pregovora pristupanja EU sa Bosnom i Hercegovinom, a što građani, prema rezultatima ovog istraživanja, i priželjkuju.
Aarhus centar u BiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedostatka usklađenosti vlasnika malih hidroelektrana (mHE) s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu određivanja ekološko prihvatljivog protoka.
Ekološki prihvatljiv protok (EPP) predstavlja minimalni protok koji osigurava očuvanje prirodne ravnoteže i ekosistema vezanih za vodu. EPP se određuje radi održanja ili vraćanja strukture i funkcije vodenih i uz vodu vezanih ekosistema, doprinoseći sprječavanju degradacije stanja voda i ostvarenju ciljeva zaštite okoliša kroz održivo korištenje vode.
Na temelju informacija koje su prikupili u Aarhus centru, vlasnici mHE u Srednjobosanskom kantonu nisu uskladili svoje poslovanje s odredbama navedenog pravilnika, posebno kada je riječ o live prijenosu podataka s mjernih stanica i njihovom čuvanju u propisnim dnevnicima.
Stoga, Aarhus centar u BiH insistira na transparentnosti i hitnom inspekcijskom nadzoru kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri su vlasnici mHE ispoštovali propisane norme.
S obzirom na ozbiljnost situacije, Aarhus centar u BiH poziva nadležne institucije da poduzmu neophodne administrativne mjere.
Aarhus centar u BiH traži obustavu rada svih 38 mHE u navedenom kantonu i zabranu svih aktivnosti koje su u suprotnosti sa zakonom.
Nadalje, insistiramo na primjeni člana 117. Zakona o inspekcijama Federacije Bosne i Hercegovine radi sprječavanja povreda zakona i drugih propisa, te sprečavanja nastanka štetnih posljedica i otklanjanja uzroka koji bi mogli dovesti do takvih posljedica, saopćeno je iz Aarhus centra u BiH.
Iz tog centra poručuju da će pažljivo pratiti razvoj situacije te da očekuju od nadležnih organa promptnu reakciju kako bi se osiguralo poštivanje zakona i zaštita interesa zajednice.
Urgencijom za što skoriji početak socijalnog dijaloga, kako bi se prije rebalansa budžeta pristupilo pregovorima o povećanju osnovice plaća, koja u Srednjobosanskom kantonu iznosi 385 KM, predsjednici sedam sindikalnih organizacija radnika koji plaće primaju iz kantonalnog budžeta, podsjetili su Vladu na ranije upućene zahtjeve, na koje nikada nisu dobili odgovore.
Predstavnici sindikata ističu da je na nivou FBiH osnovica 425 KM, dok su pojedine općine u SBK i kantoni kažu, utvrdili osnovicu u rasponu od 425 – 436 KM.
Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) u okviru akcije “Index” koja je pokrenuta u ponedjeljak, saopćili su kako su izvršili privremenuobustavu transakcija za pet uhapšenih osoba.
Kako je saopćeno, SIPA je preduzela mjere i radnje u okviru koji su izvršene provjere računa u bankama za pet osoba.Tom prilikom su za svih pet osoba izvršene privremene obustave transakcija u ukupnom iznosu od 345.850 KM i 3.365 eura.
Takođe, šest uhapšenih osoba, danas je, nakon završene kriminalističke obradi i ispitivanju u svojstvu osumnjičenog, uz Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predato u dalju nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Ovom operativnom akcijom obuhvaćeno je više fizičkih i pravnih lica, a istražne aktivnosti se odnose na procesuiranje nezakonitosti sa kojima se dovode u vezu privatne visokoškolske ustanove u Bosni i Hercegovini.
Iako SIPA nije saopćila identitet uhapšenih, nezvanično saznajemo da su osim Edine Brutus, koja je jedna od osnivača Internacionalnog univerziteta u Goraždu, uhapšeni i bivši rektor ove visokoškolske ustanove Hajriz Bećirović i bivši sekretar Univerziteta Melvedin Jašarević te Kaja Imširović iz Zenice i Damir Žuga, bivši ministar obrazovanja BPK Goražde.
Penzioneri korisnici Federalnog zavoda PIO još će samo jednu penziju, onu za mart, dobiti u visini trenutnih iznosa, nakon čega slijedi ponovno povećanje.
Kao što je i propisano Zakonom o penzionom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, penzije se usklađuju 15. aprila svake godine tako da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.
Akontativno povećanje
Dakle, već će aprilske penzije, koje će se isplaćivati u maju, biti uvećane za određeni postotak. Budući da je zbog razumijevanja teške situacije u kojoj se nalazi najveći broj penzionera u ovom bh. entitetu Vlada Federacije BiH i ove godine donijela odluku o akontativnom povećanju mirovina u visini od 5 posto, već početkom godine u aprilu će uslijediti usklađivanje do konačnog iznosa zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini.
Budući da se podaci na osnovi kojih se vrši usklađivanje penzija u Federaciji BiH objavljuju tek u aprilu, još uvijek je nepoznato za koliki će postotak u konačnici penzije biti uvećane, piše Večernji list.
Neke prethodne projekcije pokazuju kako bi se taj postotak trebao kretati od 6 do 7. Ako bi se u konačnici penzije uvećale za 6 posto, tada bi iznos najniže penzije u ovom bh. entitetu ubuduće iznosio 570 KM, dok bi u slučaju uvećanja od 7 posto iznos ove penzije bio 575,90 KM. Iz Saveza penzionera Federacije BiH u više su navrata istaknuli kako će od Vlade Federacije BiH tražiti izdvajanje dodatnih sredstava za penzionere kako bi se osigurao neki oblik pomoći ovoj populaciji.
Jednokratna pomoć
Jedan od načina na koji bi se, prema njihovu mišljenju, moglo pomoći ovoj kategoriji stanovništva je osiguranje novca u federalnom budžetu za jednokratnu novčanu pomoć penzionerima. Ističu kako bi najveći iznos pomoći trebao biti dodijeljen onima s najnižim primanjima, odnosno korisnicima minimalnih mirovina, dok bi oni s visokim i korisnici najviših mirovina bili izostavljeni iz ove pomoći.
Drugi način na koji se može pomoći ovoj populaciji je, kako smatraju u Savezu, povećanje iznosa najniže penzije, o čemu će također pokušati naći zajednički jezik s Vladom Federacije BiH.
Inače, prema podacima Zavoda za penziono i invalidsko osiguranje Federacije BiH, najniža penzija za februaru iznosila je 565,18 KM, a zajamčena 674,52 KM. Najviša penzija ostvarena prema Zakonu o MIO (Službene novine 13/18) iznosi 2800 KM, dok najviša penzija ostvarena prema zakonu koji je vrijedio do 1. marta 2018. iznosi 2757,44 KM.
Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je na isplati za februaru bilo 364.249, iznosila je 710,64 KM. Penzija za februar primilo je 446.659 korisnika, a ukupno potrebna sredstva za isplatu iznosila su oko 285 miliona KM.
