Prije samo tri godine u Srbiji, koja ima odlične uslove za sadnju borovnice, bilo je manje od 200 hektara pod ovom voćkom, a danas se taj broj popeo na oko 900 hektara.
Proizvodni bum je posljedica stabilne cijene, koja je već dijve godine oko 720 dinara za kilogram, što privlači nove proizvođače, kako one koji o tome ne znaju ništa tako i dobar dio malinara, koji se zbog zasićenog tržišta i nesigurnog plasmana prebacuju na proizvodnju borovnica, kupina i ribizli.
Zahvaljujući stabilnoj cijeni, sa normalnim prinosom prosječno mjesečno po hektaru može da se zaradi oko 5.000 EUR, ali uzgoj ove voćke nije ni jeftin ni jednostavan.
Početna ulaganja nisu mala, u zavisnosti od zemljišta potrebno je od 30.000 do 50.000 EUR po hektaru, pa mnogi počinju sa manjom površinom, pa i od samo nekoliko ari. Samo protivgradna mreža za jedan hektar, bez koje je veliki rizik ulaziti u posao proizvodnje borovnice, košta oko 17.000 EUR.
Aleksandar Milić iz Mladenovca, koji je još 2007. godine među prvima počeo da uzgaja borovnicu u Srbiji, kaže da je minimalno ulaganje 50.000 EUR po hektaru, a u taj broj nije uračunao cijenu parcele i bušenja bunara.
– Kada smo mi počinjali, niko o tome nije znao ništa, pa su mnogi propali kod prvih grešaka. Danas se tehnologija ipak savladala. Poslednjih godina u svetu se odjednom pojavila tražnja za borovnicama i, jednostavno, na tržištu ih nema dovoljno. Ima još jedna zgodna stvar, borovnica u junu ima jedino kod nas i zato već godinama držimo visoku izvoznu cenu u tom mesecu. Već sledeći mesec kreće Poljska sa velikim proizvođačima i cena pada – rekao je Milić.
Uzgajanje borovnice se mnogo razlikuje od drugih voćaka. Jako je osetljiva na kvalitet vode, zemljišta i pripremu terena. Zahtjeva konstantnu pažnju, podizanje bankova, odnosno malih bregova, navodnjavanje i, prije svega, nabavku kvalitetnih sadnica. Prva zarada očekuje se nakon tri godine.
Ako se sve uradi kako treba, po jednom hektaru prosječno može da se dobije 15-16 tona borovnice. Ako se desi i lošija godina, pa bude devet tona, to je opet 50.000 EUR zarade po hektaru. Kada se odbiju ulaganja, jednoj porodici u prosjeku ostane više od 2.000 EUR mjesečno.
Milić, međutim, dodaje da su se zbog dobre zarade u priču sa borovnicom brzo uključili preprodavci i mešetari, od onih koji prodaju sadnice i tvrde da tu nema šta puno da se ulaže, do onih koji ulažu velike pare u preprodaju.
No, sa sigurnim plasmanom proizvođače to ne treba da brine. Upravo zbog toga, kupac iz Holandije, koji otkupljuje sve što ovaj Mladenovčanin proizvede, otvara firmu u Srbiji, što će omogućiti većem broju voćara da stignu do direktne prodaje.
Ribizla i kupina smanjuju rizik
Vojislav Stanković, agrarni analitičar, smatra da je razlog za ekspanziju bolja cijena borovnice u odnosu na malinu.
– Ljudi su se zaleteli sa malinom. Uprkos savetima struke, sadili su je i iznad 1.000 metara visine i dobili slabije prinose. Sa druge stane, nisu organizovali zadruge i robu su plasirali preko posrednika. Sa borovnicom je sada gotovo sigurna direktna prodaja, ali ako se nastavi nagli bum, bez obezbeđenog plasmana, i borovničari će doživeti sudbinu malinara. Savetujem voćarima da ako mogu smanje rizik i sade još ribizlu i kupinu, koja je prošle godine odlično prošla – kaže Stanković.