Blog

Cyber kriminal ne zaobilazi ni Bosnu i Hercegovinu i kreće se brže nego što se može pratiti tehnički i u sferi propisa oni kojih su na drugoj strani zakona.

Prema određenim analitičkim pokazateljima, trenutno najrasprostranjeniji slučajevi kompjuterskog kriminala su krađe novca putem bankovnih kartica, kompromitiranje poslovnih e-mail računa, kriptovanje informacijskih sustava korisnika uz izražene zahtjeve za otkup, odnosno napadi koji se vrše malicioznim programima na IT sisteme

U našoj zemlji, po podacima Federalne uprave policije, građani policiji njačešće prijavljuju prevare kod internet kupovine, hakiranje facebook profila, te zloupotrebe djece i maloljetnika zbog pornografije.

Pored ovih slučajeva, kako za Akta.ba kažu iz FUP-a, policijski službenici su u zadnje vrijeme evidentirali i više desetina načina zloupotrebe službenih e-mail adresa domaćih privrednih društava, koje su korištene za vršenje krivičnog djela “Prevare” ili navedenog krivičnog djela u sticaju sa drugim krivičnim djelima.

Pojedina privredna društva iz našeg okruženja bila žrtve ovakavih načina prevara, te da su podnijeli krivične prijave i angažovali advokate zbog načinjene štete koja se najčešće odnosi na sticanje novčane koristi, saznaje Akta.ba.

“Postoji više načina prevara i vršenja drugih krivičnih djela gdje se službeni e-mail koristi za vršenje krivičnog djela. Zbog masovnosti ovih prevara danas je skoro pa nemoguće opisati sve načine zloupotrebe e-maila”, kažu iz FUP-a.

Neke vrste napada putem e-maila koja su evidentirane u BiH odnose se na inficiranje računarskih sistema žrtve, slanjem e-mail poruka sa prilogom koji je maliciozan, i obično sadrži tekstualni dio koji bi poslužio kao uvjeravanje žrtvi u legitimitet pošiljaoca, odnosno veći autoritet.

“Ovakav način prevare je dosta čest, u takvim e-mail-ovima kao prilog najčešće stoje već dobro poznata uvjerenja i imena npr. Porezna uprava i tome slično, nakon čega žrtva otvara prilog e-mail poruke, dobija obrazac za ispunu određenih poreznih podataka i sl., a u pozadini računalni virus preuzima kontrolu nad računarom, u smisli instaliranja snimača otkucaja testature poznatog kao ´keylogger´, snimača sadržaja ekrana, i sl. nakon čega, u zavisnosti od tipa elektronskog bankarstva, napadač u ime žrtve obavlja on-line transakciju”, kažu iz Federalne uprave policije.

 

“STVARNI” POŠILJALAC

 

Ransomware, također je evidentirano u Bosni i Hercegovini, kažu u FUP-u, kom prilikom napadač šalje e-mail žrtvi, sa malicioznim prilogom, nakon kojih žrtva otvarajući prilog aktivira računalni virus, koji tom prilikom vrši enkripciju podataka na računalnom sistemu, i to enkripcionom algoritmom koji je nemoguće dekriptovati, a u nastavku da dekripciju navedenih podataka napadač zahtjeva određenu sumu novca, obično u kripto valutama.

Postoji još mnogo prevara koje mogu biti obavljene putem e-mail poruku a na koje se treba obratiti pažnja, savjetuju iz FUP-a.

Jedna od njih je poznati BEC Business e-mail compromise, prevara koja se vrši na način, da napadač preuzima e-mail korespodenciju žrtve i njenog poslovnog partnera u inostranstvu, koristeći metode tzv. “socijalnog inžinjeringa”, odnosno, žrtva zaprima e-mail poruku, npr. od “Google”, sa instrukcijama sa povećanje sigurnosnih postavki svog e-mail računa, kom prilikom u pripremljenu formu napadačevog e-maila unosi nesmotreno i pristupnu šifru svog e-maila.

Nakon navedenih radnji, napadač u opcijama e-mail poruke žrtve, postavke koje služe za e-mail forwarding, unosi svoju e-mail adresu, kojom prilikom ostvaruje uvid u buduću  e-mail korespodenciju žrtve i njenog legalnog poslovnog partnera u inostranstvu.

U nastavku, na taj način prateći e-mail korespodenciju, napadač u jednom momentu mijenja instrukcije za plaćanje u fakturi za plaćanje, npr. pod izgovorom hitnosti, navodnih problema u banci i sl., nakon kojih radnji žrtva obično uplaćuje novac po navedenoj fakturi, shvatajući da je prevarena tek nakon ne dostavljanja “kupljene” robe, ili nakon zaprimanja obavjesti od stvarnog dobavljača.

“Druga varijanta istog napada je kada napadač uvjeri žrtvu da je stvarni pošiljalac  e-mail poruke, na način da mijenja slova u samom e-mail nazivu, odnosno kreira oznakama, pri tom mjenjajući najčešće, slovo m, u r, i n, slovo i sa l, ili l sa brojem 1, ili koristi besplatne e-mail servise gdje je moguće lažirati adresu pošiljaoca”, pojašnjavaju iz FUP-a.

 

U BiH se jako malo radi na podizanju svijesti o opasnosti od cyber kriminala kod građana koji su jedan od najvažnijih faktora kod cyber kriminala, tvrde stručnjaci iz ove oblasti. Kažu da ovaj kriminal nema granica i noćna je mora odrediti nadležnost i odakle je došla opasnost te ko treba da procesuira onoga ko je prekršio zakon, počinivši krivično djelo cyber kriminala.

 

GLOBALNI KRIMINAL

S obzirom da je riječ o globalnom kriminalu krivični zakoni koji su aktivni u stvarnim zakonskim okvirima teško se mogu primjenjivati u cyber kriminalu.

Na području Federacije BiH u protekloj je godini otkriveno i prijavljeno ukupno 60 slučajeva povezanih s visokotehnološkim kriminalom.

“Svjedoci smo činjenice da su informacijski sustavi i komunikacijske mreže u našoj zemlji dio globalne mreže te da se javni organi, bankarski sektori, industrijski organi i dr. u svom svakodnevnom radu opredjeljuju i oslanjaju na dostignuća iz spomenutih oblasti, nameće se zaključak da se u narednom razdoblju može očekivati razmjeran porast kaznenih djela s obilježjima kompjuterskog kriminala”, istaknuli su iz FUP-a.

Broj i vrste kaznenih dijela iz oblasti visokotehnološkog kriminala te finansijsku štetu koja nastaje izvršenjem tih djela danas je veoma teško procijeniti.

Posljednja istraživanja pokazuju kako je cyber kriminal proteklih godina doživio neslućeni rast, a da se šteta koju nanosi svjetskom gospodarstvu mjeri u milijardama dolara.

Prema procjenama stručnjaka, cyber kriminal svjetsku ekonomiju godišnje košta i do 400 milijardi američkih dolara. Za BiH nema relevantnih podataka kolika se šteta čini.

U BiH pored policijskih uprava postoje i organizacije koje rade na sprječavanju ovakve vrste kriminala, to su Centra za cyber sigurnost u BiH pri Fakultetu za kriminalističke nauke Univerziteta u Sarajevu i Američkog univerziteta u BiH koji se bave pitanjima cyber sigurnosti, zatim ministarstva sigurnosti i IT kompanije

 

(Akta.ba)

Prema procjenama Svjetske banke, ekonomski rast u Bosni i Hercegovini u ovoj godini iznosit će 3,2 procentna poena.

“Očekujemo da će se nastaviti program implementacije Reformske agende, te da će se zahvaljujući setu akciznih zakona koji su doneseni, aktivirati investicijski projekti koji mogu dovesti do toga da će se generisati veći rast, ali više vidimo da će do ovog efekta doći od 2019. pa nadalje”, izjavila je danas ekonomista Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak.

Svjetska banka je predstavila redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan posvećen nedavnim ekonomskim kretanjima u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji pod nazivom “Ranjivosti usporavaju rast”.

Govoreći o pitanjima koja su od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu, Hlivnjak je navela da je uz procijenjeni ekonomski rast od 3,2 procenta u 2017. godini, BiH zadržala stabilan rast u posljednje tri godine.

“Nezaposlenost je i dalje hronični problem bh. ekonomije i to nešto sa čime se ova zemlja mora suočiti. Deficit tekućeg računa se u 2017. nešto povećao. Fiskalni deficit te godine nismo imali, po nekim prvim preliminarnim procjenama koje smo napravili, tako da fiskalna i finansijska stabilnost trebaju i dalje biti prioritet”, dodala je Hlivnjak.

Naglasila je da potencijal za ekonomski rast postoji, ali samo i isključivo ako se nastavi sa reformskih procesima.

Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana putem video linka iz Beča dala je kratak osvrt na nedavna ekonomska kretanja u regionu.

Navela je da je rast u zemljama zapadnog Balkana (Albaniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji i Srbiji) u 2017. godini smanjen, uprkos otvaranju 190.000 novih radnih mjesta, u prvih devet mjeseci te godine.

Rast BDP se smanjio u regiji sa 3,1 procenta u 2016. godini na procijenjenih 2,4 procenta u 2017., nakon oštre zime i manjeg priliva investicija. Očekuje se da će se rast oporaviti na 3,2 procenta u ovoj i 3,5 procenata u narednoj godini.

“Trend koji zapažamo u regiji je pozitivan, sve više ljudi pronalazi posao, a plate polako rastu. Međutim, rast je osjetljiv na domaće i vanjske šokove, što potvrđuje usporavanje rasta u 2017. Jači rast koji prognozioramo za naredne godine, zavisit će od donošenja odgovarajućeg seta politika i propisa za smanjenje osjetljivosti na šokove i podržavanje rasta”, navela je Gelder.

Za povećanje otvaranja radnih mjesta i održiv rast u srednjoročnom periodu, izvještaj navodi potrebu za odlučnim strukturalnim reformama.

Šef Ureda Svjetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da bi program podrške zapošljavanju, koji je nedavno počeo da se realizira u BiH uz pomoć Svjetske banke, u konačnici trebao rezultirati sa oko 30.000 novih radnih mjesta.

“Sa stanovišta Svjetske banke, mi vidimo otvaranje većeg broja radnih mjesta, kao najveći izazov sa kojim se zemlja treba suočiti”, istakao je Salinas, te dodao da to zahtijeva oživljavanje privatnog sektora i otvaranje većeg broja radnih mjesta u tom sektoru.

Prema njegovim riječima, u BiH je takođe neophodno olakšati rad privatnom sektoru, te imati takav obrazovni sistem koji će dati ljude sa odgovarajućim vještinama i znanjima koja su potrebna privredi zemlje.

Salinas je naveo da je Svjetska banka spremna da pomogne BiH da se sve to uradi.

 

Fena

U Bosni i Hercegovini proizvode se dijelovi za skoro sva prevozna sredstva: automobile, kruzere, luksuzne jahte, pa čak i avione.

Automobili

Najviše dijelova radi se za autoindustriju i tu je angažovan čitav niz kompanija. Uglavnom je riječ o dijelovima od plastike, kože ili metala koji se rade u fabrikama širom BiH. Najveći izvoznik je Prevent grupacija.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je nedavno da ne postoji nijedan proizvođača evropskog modela auta koji u svoja vozila ne ugradi bar jedan dio proizveden u BiH.

Kruzeri

Kompanija VS-Trend iz Bihaća radi ventilacione sisteme i interijere za neke od najvećih kruzera na svijetu. Između ostalog, imaju ugovor s najvećim svjetskim operatorom kruzera, američkom kompanijom Carnival.

VS-Trend s Carnivalom ima ugovor do 2027. godine i ovog trenutka oko 60 ljudi bihaćke firme radi u SAD-u. U ovoj godini trebaju završiti 8 brodova.
Proizvodnja ventilacije i ventilacijskih sistema radi se u Bihaću te kao finalni proizvod ide direktno na kruzere. Dakle, riječ je o bh. radnoj snazi i pameti, odnosno o 100 posto domaćem proizvodu.

Jahte

Posljednje tri jahte Romana Abramoviča, jednog od najpoznatijih svjetskih bogataša, imaju dio izrađen u BiH, tačnije u Tešnju. Riječ je o ogradi koja je urađena u firmi Inox Ajanović.
Proizvodi iz ove fabrike idu na jahte koje vrijede od 300 miliona eura do milijarde.

– Zadnje tri Abramovičeve jahte, preko jedne holandske firme, imaju naše ograde, rekao je nedavno vlasnik ove firme Dženan Ajanović.

Osim toga, ne treba zaboraviti da sastavu Preventa u Hrvatskoj posluje firma za izradu jahti Salona.

Avioni

U BiH se rade sjedišta za vodeće svjetske avio-kompanije. Kompanija Greiner Aerospace od prošle godine uspješno posluje u BiH. Kompanija je, naime, lani kupila firmu Cartrim aircraft čime je došla u posjed i fabrike u Žepču.

Greiner Aerospace, čije je sjedište u Austriji, pravi jastuke i presvlake za avione i u tome su jedan od globalnih lidera. Među desetinama njihovih klijenata nalaze se British Airways, Austrian Airlines, Turkish Airlines, US Airways i mnogi drugi.

Osim toga, u Livnu je nedavno izgrađena fabrika kompanije B-Spring. Firma B-Spring u vlasništvu je grupacije Mecaspring iz Belgije. Riječ je o vodećem proizvođaču opruga u zemljama Beneluxa. Osnovna djelatnost ove firme je proizvodnja opruga i alata za sve industrije, posebno za auto i avio-industriju.

  

(Biznis.Info)