Blog

Treća je godina otkako HO Međunarodni forum solidarnosti – Emmaus (MFS-Emmaus) iz Doboj-Istoka, zahvaljujući svojim donatorima, priprema i dijeli iftare u BiH. Ove godine će, prema riječima generalnog direktora ove organizacije Hamzalije Okanovića, na području Tuzlanskog kantona, Podrinju i Krajini biti podijeljeno čak 3.500 iftara.

Ukusna hrana se priprema u centralnoj kuhinji u Prihvatnom centru ”Duje” u Doboj-Istoku. Odatle se vozi do džamija, mesdžida i mjesta pogodnih za iftarenje i dijeli se. Deseteročlanu ekipu čine radnici ove organizacije, i to poslije radnog vremena i niko ne pita koliko će raditi prekovremeno i koliko će puta prijeći, samo da iftari budu na vrijeme servirani. Čak svi radnici koji su izrazili želju da u mjesecu ramazanu rade na organizaciji iftara ne mogu doći na red.

– Cijeli radni vijek sam radio u Njemačkoj. I tamo je bilo organiziranih iftara, ali ovakvu organizaciju, ovo da se sve radi ovako profesionalno, sve pod konac, s dobrim nijetom, nisam vidio – kaže Halil Spahić, postač iz Gračanice, nakon što je sa suprugom i komšijama prisustvovao iftaru MFS-Emmaus u Šarenj gračaničkoj džamiji.

 

Izvor: avaz

Nominalni bruto domaći proizvod (BDP) u BiH prošle godine iznosio je 32.283.000.000 KM, što je rast od 4,6 posto u odnosu na 2016. godinu, navodi se u godišnjem izvještaju Centralne banke koji se nalazi na dnevnom redu naredne sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema zvaničnoj projekciji Međunarodnog monetarnog fonda, projektovana stopa realnog rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu iznosi 2,7 posto.

Rast realnog BDP-a u prva tri kvartala 2017. godine procijenjen je na tri posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Krajnja potrošnja domaćinstava prosječno iznosi 79,3 posto BDP-a, iako je u posljednje vrijeme primjetan trend smanjenja učešća ove potrošnje u BDP-u.

Prosječni izdaci za bruto investicije su 18,6 posto BDP-a i većinom se odnose na investicije u nova stalna sredstva.

Izvoz u navedenom periodu u strukturi BDP-a iznosi 32,3 posto, a uvoz 51,6 posto.

U prethodnim godinama bilježi se pozitivnija struktura BDP-a kao rezultat povećanog učešća bruto investicija i izvoza koji su na kraju trećeg kvartala iznosili 20,8 i 37 posto.

 

Srna

Švedski modni div Hennes & Mauritz / H&M registrirao je početkom ove godine kompaniju u Bosni i Hercegovini.

Ogranak firme čije prodavnice dominiraju takozvanim fast-fashion sektorom, a koja proizvodi odjeću za odrasle i djecu, registrirana je pod nazivom H&M Hennes & Mauritz B&H u Sarajevu.

Osnivač sarajevskog ogranka je H&M Hennes & Mauritz GBC AB Stockholm iz Švedske.

Registracija kompanije prvi je korak ka otvaranju poslovnice koja bi mogla biti smještena u tržnom centru Alta.

Inače, poznati modni div koji prodaje odjeću za “male pare” prisutan je u u 62 države svijeta u kome se nalazi više od 4.500 H&M prodavnica

U njemu svi žele i da rade, jer je reč o atraktivnom poslodavcu kod kojeg se mnogi zapošljavaju pa sada broji više od 130.000 uposlenika.

U njemu se duže od dvije decenije oblače Bečlije, Parižani, Madriđani, a Bosancima i Hercegovcima je najbliži bio u Zagrebu, a od 2013. godine i u Beogradu.

Fabrike širom BiH polako oživljavaju, bilo zahvaljujući stranim investitorima ili domaćim ulagačima. Osim toga, bh. maloprodajne kompanije su u velikoj ekspanziji. Više o tome pročitajte u sedmičnom pregledu poslovnih vijesti i događaja.

10. Oživjela tekstilna industrija u Rogatici

Nekada zapuštena zgrada rogatičkog obdaništa danas je moderno opremljen tekstilni pogon iz kojeg izlaze visokokvalitetni proizvodi za evropsko tržište. Tekstilno preduzeće “Mraz” iz Pala je polovinom februara u tom objektu pokrenulo proizvodnju, sa planom da se kroz obuku sukcesivnim zapošljavanjem doće do cifre od 50 radnica.

9. Bingo gradi centar u Maglaju

Načelnik Mirsad Mahmutagić obavijestio je sugrađane da će se u Maglaju graditi Bingo Centar. Potpisan je ugovor o kupovini zemljišta i trenutno je u fazi prikupljanje projektno-tehničke i druge dokumentacije. Očekuje se početak radova krajem juna i početkom jula mjeseca, a završetak radova u periodu od četiri do pet mjeseci.

8. Sve viša firmi traži dobavljače iz BiH

Sve više evropskih i svjetskih kompanija traži dobavljače iz BiH, a u tome prednjače automobilska, drvna i metalska industrija. Proizvod koji se najviše izvozi, bar kada je riječ o FBiH, su sjedala.

7. Britanci pokrenuli „Elektrobosnu“

Britanska kompanija Red Rock Resources saopštila je u srijedu da je firma Steelmin Ltd, koja je djelimično u njenom vlasništvu, pokrenula pogon i ujedno povećala planove za komercijalnu proizvodnju ferosilicija u Jajcu. Riječ je o pogonu nekadašnjeg giganta Elektrobosne u koji su britanci uložili desetine miliona KM posljednjih godina.

6. Investitori dolaze u Prijedor

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković najavio je skoro proširivanje proizvodnih kapaciteta u gradu Prijedoru sa dva nova poslovna subjekta. „Pred nama je poslovna priča od više od hiljadu radnih mjesta koja će se u skorijoj budućnosti realizovati, a radna snaga će biti obezbijeđena ili sa područja grada, moguće i sa strane, a nastavićemo da stvaramo uslove za nova radna mjesta“, najavio je Đaković.

5. Robot traži 55 radnika za novi centar

Kompanija Robot iz Sarajeva otvara novi tržni centar u Banovićima. Tim povodom Robot je objavio oglas za prijem 55 radnika. Traže se trgovci, blagajnici, kuhari, konobari, radnici u skladištu itd. Ranije smo pisali da Robot planira u naredne tri godine otvoriti do 30 prodajnih objekata širom BiH u koje će uložiti oko 60 miliona KM.

4. Veliki gubitak Energopetrola

Kompanija Energopetrol prošle godine je ostvarila gubitak od skoro 10 miliona maraka, navodi se u novom, revidiranom izvještaju kompanije koji je objavljen u srijedu. Podsjetimo da je u nerevidiranom izvještaju o poslovanju koji je objavljen početkom maja bilo rečeno da je firma poslovala pozitivno prošle godine, odnosno da je ostvarila dobit od oko 1,4 miliona maraka.

3. Prevent i Mittal najveći izvoznici u FBiH

Zeničko-dobojski kanton i dalje prednjači po izvozu u Federaciji BiH, a najveći izvoznik je grupacija Prevent koja među TOP deset ima dvije firme – Prevent Sarajevo i Prevent Leather Visoko. Pojedinačno gledano, najveći izvoznik je ArcelorMittal Zenica.

2. Proizvodena prva CNC mašina u BiH

Firma Procassa-Fischer u mjestu Jelah Tešanj proizvela je prvu CNC mašinu u BiH, a već su stigle i prve narudžbe. CNC je ključna mašina za rad metalske industrije koja je u BiH u velikoj ekspanziji.

1.Velike investicije u Živinicama

Njemačka kompanija AFT Bosnia gradi fabriku u Živinicama za proizvodnju dijelova za automobile. Ova kompanija dio je grupacije AFT Automotive GmbH iz njemačkog grada Greven. Osim toga, austrijska firma Elsta Mosdorfer, koja se bavi proizvodnjom i prodajom poliesterskih ormara, također će uskoro otvoriti fabriku u ovoj zoni. U poslovnu zonu Ciljuge II dosad je uloženo oko trideset i pet miliona KM. Domaće i strane kompanije u posljednju godinu dana uložile su oko 50 miliona KM u Živinicama.

 

Biznis Info

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija, sagrađena prije skoro 500 godina u Sarajevu, bez sumnje predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine. Sagradio ju je 1530. godine mimar Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu. Uz Mimara Hajrudina Starijeg bio je jedan od vodećih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole, a ova džamija se smatra za jedno od najvrijednijih ostvarenja te škole izvan Carigrada.

Džamija se nalazi u prostranom dvorištu, gdje su šadrvan i turbeta. Sa svih strana je opkoljena uskim ulicama čaršije i desetinama dućana. U vremenu kada je sagrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva, ali i za to da Sarajevo dobije status šehera – grada. Zajedno sa Sahat kulom, Begova džamija s lijepom munarom neizostavan je element na razglednicama grada Sarajeva, ali isto tako i nezaobilazna tačka za turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine, piše Anadolu Agency (AA).

Iznutra i izvana džamija je ukrašena skladnim ornamentima, arabeskama i kaligrafskim natpisima, untrašnjost džamije je ta koja posebno očarava svakog njenog posjetioca. U prednjem dijelu, na samoj sredini zida, nalazi se mihrab, mjesto odakle imam predvodi molitvu. Desno od njega je mimber, kojeg također korsti imam, tokom džuma-namaza, molitve petkom ili bajram-namaza. S desne strane glavnog ulaza je mahfil (galerija), predviđen za mujezina, koji pomaže imamu tokom vođenja molitve. Džamija ima ukupno 51 prozor, a prema gore se pruža pogled na lijepo ukrašenu kupolu, visoku 26 metara. Sve to zajedno čini harmoničnu cjelinu.

Upečatljiv je i natpis na arapskom jeziku iznad glavnog ulaza u džamiju, koji kaže: “Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže, u ime Boga (kao) dom onih koji ničice padaju. On je utamanitelj neprijatelja, pomagač boraca za vjeru, širitelj dobročinstva, pomagač pobožnih. Bog nam nadahnu njen kronostih: (Ovo je) stjecište dobročinitelja, dom zahvalnih Bogu”.

Džamija i dućani za status šehera

Mustafa Vatrenjak potomak je Murat-bega, kojeg je bosanski namjesnik Gazi Husrev-beg zadužio da se brine o vakufskoj imovini. Upravo je to ono čime se danas bavi Vatrenjak, koji je mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa već duže od 15 godina i ukupno 29. mutevelija.

Na početku razgovora za AA, govori o vakufnami i o tome šta ona predstavlja. Podsjeća kako je Gazi Husrev-beg prvu vakufnamu sačinio 1531. godine, a ona se odnosila na džamiju, imaret i hanikah. Šest godina kasnije, 1537. godine, dolazi druga vakufnama koja se odnosi na medresu. Vatrenjak ističe kako su u vakufnamama sadržani svi detalji funkcionisanja vakufa, te kako vakufnama u tom smislu može biti osnova za pravljenje savremenih dokumanata koji bi odgovarali današnjem društvu.

“U vakufnama imamo komercijalnu imovinu, to su bezistan, tašlihan, kasnije je to bio Morića han, hamam, te oko 200 dućana u ulicama oko Begove džamije. Sve to čini komercijalnu imovinu koja treba da ostvaruje prihode. U vakufnami je definisano kako se upravlja tom imovinom. Dakle to je jedna osnova i razlog zašto ovaj vakuf tako dugo funkcionira. U vremenu koje je imalo različite političke režime, vakuf je opstojao na osnovu toga što se pozivao na vakufname”, istakao je Vatrenjak.

Dalje navodi koliko je Gazi Husrev-begova džamija, sa svim pratećim vakufskim objektima doprinijela razvoju Sarajeva. Vatrenjak ističe kako se za Sarajevo ne može kazati da ono u to vrijeme već nije bilo donekle razvijeno, no podvlači kako tada još uvijek nije imalo status šehera – grada.

“Gazi Husrev-beg je dao pečat svemu. Kako s hajratima poput džamije i ostalih objekata, tako i komercijalnim objektima kao što je tašlihan, koji je bio jedan od najveći karavan saraja na Balkanu. Sva ta komercijalna imovina dala je jedan pečat ovom mjestu, na taj način da je ono postalo šeher, jedan veći nivo. Nakon Gazi Husrev-begove smrti može se reći da je to bio grad na razmeđu istoga i zapada, kao vojni, administrativni i edukacioni centar”, istakao je Vatrenjak.

Svaki dan hatma pred dušu Gazi Husrev-bega

Kada je riječ o specifičnostima Begove džamije, osim pet dnevnih namaza, tu su i dodatni ibadeti koje je Gazi Husrev-beg propisao. To je hatma (učenje kompletnog Kur’ana), koja se uči iza podne namaza, svaki dan, tako što 30 džuzhana (učača džuza) istovremeno prouči svaki svoj džuz (30-ti dio Kur’ana od 20 stranica) i zajednički predaju hatma-dovu pred dušu Gazi Husrev-bega. Istovremeno se uči i tevhid.

Ono što je još karakteristično za ovu džamiju, a propisano je vakufnamom iz 1531. godine, jeste da se u džamiji jednom godišnje, 12. rebiul evvela, na dan rođenja poslanika Muhammeda, uči mevlud. Određeno je i koliko se sredstava može utrošiti za taj mevlud.

“Mevlud koji je propisan vakufnamom iz 1531. godine, interesantno je da u to vrijeme on još uvijek nije bio državni praznik. Na dvoru Sulejmana on je državnim praznikom proglašen 1556. godine. Ovdje je taj mevlud toliko prihvaćen, jer je to bila svetkovina za koju su odvajana značajna sredstva. U Bosni je to ostao običaj da se povodom nekih sretnih događaja uvijek uči mevlud, a što nije običaj u drugim dijelovima islamskog svijeta. Mi smo to i ispitivali, to je specifikum kako je vakufnama svojim odrednicama utjecala na društvenu zajednicu, prvenstveno na muslimane”, rekao je Vatrenjak.

Podsjeća i na mevlud koji je u Begovoj džamiji organizovan 1932. godine, u povodu 400 godina Gazi Husrev-begovog vakufa.

“Tada su pozvani gosti iz cijele Kraljevine Jugoslavije. Mehmed Spaho je tada bio ministar saobraćaja i za dolazak na mevlud obezbijedio je besplatan prevoz vozovima iz svih dijelova zemlje, tako da su u Sarajevo došli muslimani iz Makedonije, Crne Gore i drugih dijelova države”, kazao je Vatrenjak, dodajući da je u oktobru 1932. godine, po prvi put proučen mevlud posebno za muškarce, a posebno za žene.

Prva džamija s električnim osvjetljenjem

Za Gazi Husrev-begovu džamiju se također zna da je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.

“U vrijeme kada se pravila tramvajska linija duž obale, tada je provedena struja. Dovedena je do Latinske ćuprije, tada se pojavila prilika da se uvede struja u džamiju, na taj način je postala prva džamija s električnim osvjetljenjem”, rekao je Vatrenjak.

U skoro 500 godina postojanja Gazi Husrev-begovu džamiju posjetili su brojni državnici iz različitih dijelova svijeta. Vatrenjak ističe kako je jedna od najzapaženijih posjeta bila posjeta austrougarskog cara Franje Josipa, koji je u Bosni boravio 1910. godine. Posjetili su je i indonezijski predsjednik Ahmed Sucarno 1954. godine, zatim predsjednik Tunisa Habib Ben Ali Bourguiba, predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser, te iranski šah Reza Pahlavi 1960. i 1971.

Vatrenjak navodi kako je prilikom posjete Gamala Abdel Nasera, u njegovoj pratnji bio i Josip Broz Tito. Dok je Naser klanjao dva rekata, Tito je tada stajao u stavu mirno.

Na pitanje koliko se godišnje zabilježi posjeta Begovoj džamiji, Vatrenjak odgovara da je veliki broj ljudi koji prođu kroz harem džamije, bilo da je riječ o turistima ili ljudima koji koriste taj komunikacijski prolaz.

No, kada je riječ o turistima koji posjećuju unutrašnjost džamije, Vatrenjak kaže kako je prošle godine posjetilo 40.000 ljudi, te kako taj broj konstantno raste.

Džamija je više puta restaurirana, a prva restauracija je obavljena 1737. godine, nakon što je znatno oštećena kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo 1697. godine. Nakon toga je 1795. urađeno oslikavanje unutrašnjosti koja je bilo oštećena. Džamija je u više navrata bila zahvaćena požarima, slučajnim ili izazvanim. Za vrijeme granatiranja Sarajeva u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.), Begova džamija je pogođena s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.

Begova džamija na drugom mjestu iza Kabe

Hafiz Ismet ef. Spahić, bivši zamjenik reisu-l-uleme IZBiH, obnašao je dužnost prvog imama i hatiba Gazi Husrev-begove džamije, u periodu od 1985. pa do 2009. godine. Na pitanje koji je značaj Begove džamije za muslimane ovog područja odgovara:

“Teško je reći koji je značaj, ali ona je za nas muslimane, poslije Kabe odmah na drugom mjestu. Džamija koja nas čuva. Gazi Husrev-beg je ovdje učinio hajrate, on je još uvijek najživlji čovjek u Bosni, jer je najviše hajra učinio”, ističe Spahić.

Podsjeća kako je kao imam imenovan 1985. godine, te kako se i danas sjeća prve džume koju je predvodio u Begovoj džamiji. Spahić otkriva kako je imenovanje za imama Beogve džamije za njega tada značilo veliku stvar.

“To je vrlo značajna džamija za muslimane, ona nas čuva. Taj dobri gazija koji je bio veliki čovjek, sa svojim hajratima pomaže i čuva muslimane u Bosni. Značaj Gazi Husrev-begove džamije ne može se kazati u jednoj rečenici “, kazao je Spahić.