Blog

U zdravstvenim ustanovama Tuzlanskog kantona od danas počinje individualno podnošenje otkaza doktora medicine i stomatologije koji su nezadovoljni statusom javnog zdravstva, kao i činjenicom da ih, kako navode iz Štrajkačkog odbora Sindikata doktora medicine i stomatologije TK-a, Vlada ne uvažava kao socijalnog partnera.

Doktori se nadaju se da će se ovim povodom oglasiti i kantonalna Vlada i Skupština od koje očekuju vanrednu sjednicu posvećenu samo ovoj temi.

Predsjednik Štrajkačkog odbora Sindikata doktora medicine i stomatologije TK-a Admir Suljić istakao je da je njihov osnovni zahtjev da budu socijalni partneri i da im se prizna reprezentativnost kao u svim ostalim kantonima te da potpišu kolektivni ugovor za doktore medicine i stomatologije, kao što je to urađeno u osam drugih kantona.

Iz Sindiikata upozoravaju da je 1.030 doktora medicine i stomatologije od ukupno 1.119 zaposlenih u TK-u dovedeno pred svršen čin davanja individualnih otkaza. Još uvijek očekuju da se, ovim povodom, oglase Vlada i Skupština TK-a.

“Izbor je jednostavan. Ili da se uvažimo kao doktori i da možemo sebe zastupati ili da se uruši zdravstveni sistem u TK-u. Nadamo se zdravom razumu i vanrednoj sjednici Skupštine TK-a”, poručio je Suljić.

U većini zdravstvenih ustanova otkazni rok je sedam dana pa se očekuje da u tom periodu vlast reaguje jer, kako navode iz Štrajkačkog odbora, njihov cilj nije samo poboljšanje njihovog statusa, već i unapređenje javnog zdravstva, odnosno želja da pacijenti ubuduće što manje idu u privatne klinike ili na liječenje u inostranstvo.

Okrugli stol za predstavnike medija na temu Strateška procjena utjecaja na okoliš i Procjena utjecaja na okoliš u sklopu projekta CO-SEED koji provode udruga Dinarica i  WWF Adria a finacira ga EU.

Okrugli stol će se održati u hotelu Rostovo,općina Bugojno u četvrtak  21.06. 2018. godine sa početkom u 12.00h.

WWF je zajedno sa partnerima iz 5 zemalja inicirao projekt pod nazivom “Civilno društvo zagovara ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj (CO – SEED) “, u sljedećim zemljama: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Turska; dok WWF Adria iz Hrvatske ima savjetodavnu ulogu u projektu.

Projekt CO-SEED ima za cilj doprinijeti održivom upravljanju prirodnim resursima kroz poboljšanje regulatornog okvira, participativnijim i transparentnijim procesima odlučivanja, koji uključuju aktivnu skupinu organizacija civilnog društva te povećanu pozornost medija na temu, koje bi u konačnici trebalo donijeti dobrobiti cjelokupnom društvu.

Specifični cilj – do završetka aktivnosti organizacije civilnog društva u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj će biti uključene kao ravnopravni sudionici s javnim sektorom i stručnim tvrtkama u nacionalnim procesima zakonodavnih izmjena i odlučivanja o Strateškim procjenama utjecaja na okoliš i Procjenama utjecaja na okoliš kroz, između ostalog, povećanu pozornost medija. Više informacija na : http://co-seed.eu i FB : https://www.facebook.com/COSEEDProject/

WWF Adria

WWF je jedna od vodećih svjetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode. Rad u  Bosni i Hercegovini započeli smo 2005 godine. Kroz niz od 12 godina provodimo projekte kojima je cilj zaustaviti degradaciju prirodnog okoliša i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom. Naš rad podržava ekološko upravljanje slatkovodnim i šumskim resursima, jačanje učinkovitosti zaštićenih područja te poboljšava pravne i regulatorne okvire u sektoru okoliša. WWF-ov ured u Bosni i Hercegovini je dio regionalne mreže – WWF Adria – čije je sjedište u Zagrebu, koji je aktivan u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji. Više informacija na: http://croatia.panda.org/ i FB : https://www.facebook.com/wwfadria/

Nakon ubistva 24-godišnjeg migranta u Velikoj Kladuši, migrantska kriza u Velikoj Kladuši doživjela je novi zaplet.

Migranti su, naime, danas organizirano iz pravca Drmaljeva krenuli u pravcu graničnog prelaza Velika Kladuša – Maljevac kako bi prisilno pokušali preći hrvatsku granicu, te se na taj način domogli života u zemljama širom Europske unije.

Iako migranti još nisu stigli na mjesto prelaska, granični prelaz je zatvoren, a putnici se iz mjera predostrožnosti preusmjeravaju na granične prelaze Izačić i Hadžin potok.

Na graničnom prijelazu Velika Kladuša – Maljevac raspoređene su i policijske snage koje osiguravaju mjesto događaja, piše Radiotelevizija Velika Kladuša.