Tradicionalni FF KUP „Ajvatovica 2018.“ u organizaciji SRD“Vrbas“ Donji Vakuf održat će se u nedjelju, 01. jula na takmičarskoj stazi na rijeci Vrbas, u centru Donjeg Vakufa. Otvaranje takmičenja planirano je za 9 sati. Takmičenje u prvom sektoru počinje u 10 sati, pauza za ručak od 12 : 30 do 14 sati kada će takmičari izaći na stazu u drugom sektoru. Proglašenje pobjednika planirano je za 18 sati na ušću Semešnice. Takmičenje na FF KUP „Ajvatovica 2018“ odvijat će se po novom Pravilniku za fly fishing.
Knjigu su travničkoj publici predstavili promotori: dr. Ahmed-ef. Adilović muftija travnički, mr. Osman Lavić direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i autor dr. Aladin Husić, naučni saradnik Orijentalnog instituta u Sarajevu. Moderator je bio Rešad-ef. Lendo sekretar Muftijstva travničkog.
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke mr. Lavić istakao je da je autor, kako bi postigao zadati cilj, konsultirao brojnu arhivsku građu iz arhiva u Ankari, Istanbulu, Dubrovniku, Veneciji i Sarajevu. Pored toga, u radu se autor oslanjao i na publicirane izvore, a među njima su najzačajniji Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije i Putopis sa hadža 1615. godine autora Jusufa Livnjaka.
Muftija travnički dr. Adilović tokom svog izlaganja izdvojio je nekoliko veoma zanimljivih priča o bosanskim hadžijama, naglašavajući njihov položaj u društvu i socijalni status. Napomenuo je da se svi podaci navedeni u knjizi temelje na pouzdanim izvorima i ukazao na potrebu važnost pisanja i bilježenja svih važnijih događaja, između ostalog i pisanja ljetopisa svih naših džemata i džamija.
Autor knjige, dr. Husić se zahvalio domaćinu na organizaciji promocije i upoznao prisutne kako je knjiga nastale, te se osvrnuo na značaj i potrebu pisanja i bilježenja, navodeći primjer livanjskog imama Hadži Jusufa Livnjaka koji je zabilježio svoje putovanje na hadž. U uvodnom dijelu autor se bavi pitanjem značaja hodočašća kao vjerske, kulturne, i civilizacijske tekovine kao i potrebom da se ovo pitanje pokuša sagledati u nešto širem tematskom, vremenskom, ali i prostornom kontekstu. Naročito, ako se ima u vidu da u našoj historijskoj nauci na žalost ne postoji niti jedan pokušaj da se pitanje hodočašća obuhvati na cjeloviti način, kako na prostornoj i vremenskoj širini tako ni problemskoj dubini. Činjenica da je autor ovu temu promatrao sa osam različitih aspekata dovoljno govore o ozbiljnosti samog autora da prepozna sve ono što je važno kad je u pitanju hodočašće muslimana Bosne i za vrijeme osmanske vlasti.

