Radio Donji Vakuf

Blog

  • Bugojanac Mersed Letić pronađen mrtav na mjestu gdje je uronio

    Sinoć je tokom kupanja u rijeci Vrbas u Kopčiću sa skakaonice skočio u vodu Mersed Letić nakon čega nije izronio.

    Mještani, rodbina i prijatelji su dali sve od sebe kako bi pronašli nestalog Merseda.

    Čekali su se ronioci iz Sarajeva iz Federalne uprave civilne zaštite koji su došli na mjesto nesreće i kako saznaje portal Bugojno-danas.info, nakon nekoliko minuta pretraživanja rijeke Vrbas, ispod skakaonice, gdje je skočio Mersed, pronašli su tijelo u beživotnom stanju.

    Kako nezvanično saznajemo od prisutnih očevidaca, desio se nesretan slučaj, naime, ronioci su Merseda pronašli između stijena u vodi koje su ga spriječile da izroni na površinu nako skoka.

    Podršku u traženju Merseda su pružili i pripadnici Gorske službe spašavanja, jedinica Bugojno.

     

    Bugojno-danas.info

  • Raspored radarskih kontrola na području Gornjovrbaske regije

    Najavljene radarske kontrole za 15. 08. 2018. godine

    PS BUGOJNO

    08:00 do 09:30 sati ulica Slobode

    10:00 do 11:30 sati ulica Armije BiH

    12:00 do 13:30 sati ulica Rostovska

     

    PS DONJI VAKUF

    08:00 do 10:00 sati 14.Septembar

    12:00 do 14:30 sati Oborci

     

    PS GORNJI VAKUF/USKOPLJE

    08:00 do 09:00 sati Boljkovac

    12:30 do 13:30 sati Humac

    15:00 do 16:00 sati ulica Vrbaska

    18:30 do 19:30 sati Duratbegović Dolac

  • Vrijeme danas: Pretežno oblačno s pljuskovima i grmljavinom

    Bosni će danas preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U prijepodnevnim satima ponegdje je moguća slaba kiša ili lokalni pljusak. Poslijepodne i u večernjim satima u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne – pljuskovi i grmljavina. U Hercegovini prijepodne sunčano, a poslijepodne postepeno naoblačenje, što može usloviti lokalne pljuskove i grmljavinu.

    Vjetar slab do umjeren, sjeverni i sjeveroistočni.

    Jutarnje temperature kretat će se od 14 do 20, na jugu od 20 do 24 stepena. Dnevne temperature od 23 do 29, na jugu od 28 do 33 stepena.

  • Kopčić: Muškarac skočio u Vrbas, nije izronio

    U naselju Kopčić općina Bugojno danas je oko 18:40 sati sa skakaonice skočio u Vrbas muškarac inicijala M.L. Nakon što je skočio nije izronio.

    Glasnogovornik MUP-a SBK Hasan Hodžić je kazao:

    “Prijavljeno nam je kako je muškarac skočio u rijeku i nije izronio. Odmah smo izašli na mjesto događaja i poduzeli sve aktivnosti koje su u našoj moći. Obavijestili smo i spasilačke službe, a s obzirom da je pala noć, ujutru ćemo nastaviti detaljnu pretragu korita rijeke Vrbas kada ćemo angažirati i ronioce, vatrogasce i civilnu zaštitu“, kazao je glasnogovornik MUP-a SBK-a Hasan Hodžić.

    Uskoro opširnije…

  • PRIJAVE / Internacionalna otvorena zabavna škola nogometa za djevojčice

    I ove godine u organizaciji Sportskog saveza SBK, u Travniku će se  u periodu od 27.08. 2018. Do 31.08.2018. godine, održavati Internacionalna otvorena zabavna škola nogometa za djevojčice.

    Nosilac pomenute aktivnosti u Donjem Vakufu su Sportski savez općine Donji Vakuf i Klub sportova Univerzalac Donji Vakuf. Upis zainteresiranih djevojčica, traje od 14. do 23. augusta ove godine. Prijava treba sadržavati ime i prezime djevojčice,ime i prezime jednog roditelja i broj telefona,a prijaviti se možete kod Tarika Huseinagića,Omara Đulovića, Amne Letić i Eldina Dautbegovića, lično putem facebooka ili messengera.

    Internacionalna otvorena zabavna škola nogometa za djevojčice održavat će se u Travniku u periodu od 27.do 31. augusta 2018. godine. Broj je ograničen, a tokom petodnevne škole obezbjeđen je besplatan prijevoz i hrana.

    Više informacija možete dobiti i putem telefona 061 358 345 – Eldin Dautbegović

  • FOTO / Donji Vakuf primamljiva turistička destinacija – Zašto posjetiti ovaj grad?

    Prelijepa i očuvana prirodna sredina, općine Donji Vakuf, zanimljiva je iz godine u godinu brojnim turistima, kako iz BiH tako i inostranstva. Pored kulturno-historijskih i vjerskih znamenitosti, Donji Vakuf u poslijednje vrijeme poznat je i po Etno- turizmu. Prepoznatljiva destinacija, koja plijeni prirodnim ambijentom brzom i čistom rijekom Semešnicom, svakako je Etno selo “Semešnica”.

    Prirodni ambijent kada je u pitanju etno-turizam, pružava Vam u Donjem Vakufu i Etno-selo “Oaza mira” u donjovakufskom naselju Ćehajići.

     

    Historijat Donjeg Vakufa

    Značajana godina za ovaj grad je 1572. godina, kada je izgrađena Baš džamija, uz koju su se kasnije nizali dućani, zanatske radnje i kuće, a kao osnivač Donjeg Vakufa, u historiji je zabilježen Ibrahim-beg Malkoč. U putopisu Benedika Kuprešića saznajemo da se ovo naselje ranije zvalo Donji Novi ,a u periodu Osmanskog carstva nosio je naziv Fakvi-ziv, a tek kasnije je dobio ime Donji Vakuf.

     

    U Srednjobosanskom kantonu na površini od 323,7 km², na desnoj obali rijeke Vrbas smješten je grad Donji Vakuf.. Nalazi se na raskrsnici magistralnih puteva Travnik – Donji Vakuf – Jajce i Travnik – Donji Vakuf – Bugojno. Graniči se sa općinama Jajce, Šipovo, Kupres, Novi Travnik i Travnik. Prema zadnjem popisu stanovništva iz 1991.godine na ovom području je živjelo preko 24.544 stanovnika. Prirodna bogatstva na području ovog grada pružaju izvanredne mogućnosti za bavljenje lovom, ribolovom i drugim oblicima rekreacije.

    Na teritorij i općine i bližoj okolini nalazi se nekoliko planina čiji vrhovi prelaze preko 1000 metara nadmorske visine (m.n.v.), a to su: Komar, Radalj, Kalin, Radovan, Vranica, Crni Vrh, Velika Šuljaga, Velika Plazenica, Čučkovine, Dekale, Kriva Jelika i Ravna Gora. Teren ove općine je brdsko-planinski, bogat crnogoričnom šumom i plemenitom divljači, te je zbog ovih pogodnosti i izgrađen poseban rezervat „Gater“. Općinu Donji Vakuf obuhvata sliv rijeke Vrbasa koja teritoriju općine djeli na dva skoro jednaka djela, a okomito na tok ulijevaju se: Ćehajićka rijeka, potok Volušnica, Prusačka rijeka, Oboračka rijeka, rijeka Semešnica, Sandžački potok, Babin potok i Sokolinski potok sa svim njihovim pritokama. Klima na području općine Donji Vakuf je kontinentalno – planinska.

     

    Među najznačajnijim kulturno-historijskim spomenicima na ovom području izdvajaju se: turbe Mejtaš Mehmed-paše Miralema, koje potiče iz 18. stoljeća; Ranohrišćanska bazilika Oborci; Nekropola stećaka u Starom Selu; Stećak Radojici Biliću iz 14.stoljeća i Terhušin mlin. Religijska posebnost ovog grada svoje uporište nalazi u gradu Pruscu, koji već 400 godina čuva uspomenu na Ajvazdedu, kroz tradicionalno dovište muslimana, Ajvatovicu. Ovaj drevni grad se nalazi u Skopaljskoj dolini i predstavlja najstariju naseobinu u ovoj dolini. Godinama, ovaj grad je bio simbol vojne moći, jačine vjere i bistroće uma. Postoji vjerovanje da je Ajvaz Dedo doveo pitku vodu sa izvora ispod planine Šuljage, udaljenog oko 6km od naselja. Naime, na putu do tamo Ajvaz Dedo ja naišao na nezaobilaznu prepreku, stijenu dugu 74m, međutim, moleći se Bogu 40 jutara, stijena se rastavila i otvorila put za vodovod. Od tada se tradicionalno, svake godine obilježava ovaj datum.

  • Brojni malinari gase proizvodnju zbog niske otkupne cijene

    Kako stvari stoje, malinarstvu u BiH prijeti propast i mnogi proizvođači gase svoju proizvodnju, a kako sami kažu, stanje u malinarstvu je sve gore iz godine u godinu.

    “Malinarstvo u RS i cijeloj BiH je pred gašenjem, ako nije već i ugašeno. Konkretno, u mom udruženju je 50 odsto ljudi uništilo zasade, a stanje nije puno bolje ni u udruženjima u FBiH”, rekao je za “Nezavisne” Aleksandar Stanić, predsjednik Udruženja “Malinar” iz Kotor Varoša, i dodao da je otkupna cijena maline 1,3 KM s tim da je, kako kaže, prva klasa maline marku i po.

    Prema njegovim riječima, malinari bi bili zadovoljni cijenom od tri KM, pa čak bi i cijena od 2,5 KM bila “pokrivanje” troškova, a sve ispod toga je, ističe, veliki minus.

    Muhamed Kevrić, proizvođač malina iz Čelića kod Tuzle, kazao je da je prekinuo brati svoje maline i ostavio da ih, kako kaže, “bere narod”.

    “Imao sam dva dunuma maline, prošle godine sam dunum počupao, a i taj dunum što mi je ostao ću počupati, jer nemam ništa od tog, nikakvog računa više nemam”, rekao je Kevrić za “Nezavisne” te dodao da je otkupna cijena koja je njemu ponuđena marku i 20 feninga za kilogram maline.

    Emir Gačević, predsjednik Udruženja malinara Tuzlanskog kantona, kazao je da je otkupna cijena maline katastrofalna i da se ona kreće oko 1,3 KM.

    “Smatram da ovakva cijena vodi malinarstvo u propast. Registrovan sam proizvođač jagodičastog voća, ali kakvo je stanje, sada ću sve to odjaviti. Nedavno mi je komšija rekao da će prestati da se bavi malinarstvom, jer nema nikakvog računa”, rekao je Gačević.

    Naglasio je da bi zadovoljavajuća cijena maline bila 2,5 KM, jer, kako kaže, proizvodnja malinare košta oko dvije KM, tako da bi zarada, pojašnjava, trebalo da bude barem pola marke.

    “Sve ispod 2,5 KM je propast i malinari nikakvog računa od tog nemaju”, ističe Gačević.

    Ivan Stojanović, proizvođač malina iz Bratunca, rekao je da su ove godine i cijena i kvalitet maline loši.

    “Neke hladnjače su već izašle sa cijenom od 1,2 KM do 1,5 KM, što je van svake pameti, jer cijena proizvodnje jednog kilograma maline je 1,8 KM. Ovom cijenom nisu pokriveni ni troškovi proizvodnje, a pogotovo ove godine, kada je malina podbacila”, naglasio je Stojanović i dodao da se proizvodnja ovog voća iz godine u godinu smanjuje, umjesto da se povećava.

    “Proizvodnja maline se dosta smanjuje, ne gasi se baš u potpunosti, nego se znatno smanjuju površine na nivo nekog porodičnog biznisa. Proizvodnja kupina pogotovo se smanjuje i gasi, jer ljudi nemaju nikakvog računa”, ističe Stojanović.

    Kazao je da je ponuđena cijena kupine 0,50 feninga, a da 0,40 feninga košta samo berba.

    “Jedan proizvođač kojeg poznajem je povadio preko 15 dunuma maline, tako da je evidentno da se proizvodnja znatno smanjuje i da je iz godine u godinu sve gore”, naglašava Stojanović.

     

    Žarko Mikić, direktor preduzeća “Vitaminka” a.d. Banjaluka, kazao je da mogućnost izvoza maline postoji, ali da je neophodna bolja organizacija.

    “Za uzgoj maline treba se odlučiti onog momenta kada riješite problem tržišta. Naši ljudi su lakovjerni i uvijek pomisle da će lakše riješiti onaj dio posla koji je teži, a nažalost, uvijek je teže prodati nego proizvesti. Na vlastitom primjeru smo se uvjerili da naša cijena ode tri puta dok dođe do potrošača”, upozorava Mikić.

    Akta.ba

  • KO SDP SBK / Saopštenje za javnost – Gimnazija Travnik

    Proteklih godina jedan od najprepoznatljivijih simbola Travnika u Bosni i Hercegovini i regiji je Gimnazija u Travniku. Škola izgrađena prije više od 100 godina dugo je bila simbol visokog kvaliteta srednjoškolskog obrazovanja travničkih učenika koji su ostvarivali zapažene rezultate na visokoškolskim institucijama širom svijeta. Danas je ta ista škola simbol podjeljenosti bosanskohercegovačkog društva koja je u medijima eksploatisana kroz fotografije plave i žute fasade i armaturne žice koja na nacionalnoj osnovi dijeli svoje učenike. Simbol djece koja se dijele na „kruške“ i „jabuke“. Istovremeno ova škola je i simbol restitucije nacionalizovane imovine kroz koji se vidi dugogodišnja borba za vraćanje imovine zakonitog vlasnika i neizvršavanje odluka sudova od strane općinskih i kantonalnih institucija.

    Nakon što je već više od 15 godina svima u Travniku bilo potpuno jasno da se Gimnazija treba i mora vratiti zakonitim vlasnicima škola je postala i simbol lažnih obećanja, nesposobnosti općinskih i kantonalnih vlasti, te prebacivanja krivice s jednih na druge. Općinski načelnici pred svake izbore obećavaju da će im prioritet u narednom mandatu biti izgradnja srednjoškolskog centra i programi stranaka koje svoje glasove traže u Travniku, visoko vredniju zadatak da do narednih izbora izgrade novu školu.

    U izgradnju nove škole krenulo se već zaboravljene 2009.godine s 5 miliona KM kojim je Vlada Federacije sufinansirala izgradnju, dok je prema tadašnjem dogovoru ostatak trebala obezbjediti Općina Travnik i Srednjobosanski kanton. Tadašnji načelnik Travnika, a sadašnji Premijer Kantona, Tahir Lendo, vrlo brzo je zaboravio svoje obaveze, ali se sigurno rado sjeća kako je raspisivao tender i dogovorao izvođače, u funkciji načelnika, ove nikad završene škole, o čemu ni danas nema nikakvih izvještaja o utrošenim sredstvima, što potvrđuje i Izvještaj federalne revizije iz 2010.godine.

    Ovih dana federalna, kantonalna i općinska vlast je ponovo imala sastanak na kome nisu ništa dogovorili osim da se prolongira iseljenje škole za godinu dana. Maksimalno do narednih izbora. Učenici i nastavnici će i dalje ostatiti u potpuno neuslovnom objektu, a Vlada Kantona će za to izdvojiti 84.000 KM godišnje kirije. Naravno, uz isplatu ranijih dugovanja po osnovu sudskih presuda. Kako će se skupiti preostalih 12 miliona to, u euforiji dogovora, nikom nije jasno. Baš kao i što nikom nije jasno kako kvadrat izgradnje škole u Travniku košta 2.500 KM, dok škole u bilo kojem drugom gradu u BiH ne prelaze cijenu od 1.000 KM po kvadratu.

    Zastupnici SDP BiH u u Skupštini SBK su nudili rješenje nebrojeno puta, a i na zadnjoj izvanrednoj sjednici gdje se razgovaralo samo o iseljenju učenika iz dijela travničke Gimnazije, da se izradi adekvatan i precizan plan aktivnosti u narednom periodu koji bi sadržavao jasna zaduženja i obaveze svih nivoa vlasti, te da se dio sredstava izdvoji od 23 miliona KM koliko je građane Travnika i Kantona SDA zadužila za izgradnju lokalnih puteva koji ionako neće postojati do narednih izbora, a sve s ciljem dovršetka radova na zgradi novog srednjoškolskog centra – što je vladajuća SDA-HDZ koalicija jednoglasno odbila, vjerovatno svjesna da oni nemaju ni snage, ni kapaciteta da završe ovu školsku zgradu. I tako se ova trakavica nastavlja, i nastavlja…

    U vrijeme kada sve više mladih odlazi iz Bosne i Hercegovine, i gdje se mladi koji ostanu u zemlji sve rjeđe odlučuju na djecu (ili na barem više od jednog djeteta), što za posljedicu ima konstantan pad broja učenika u školama, ovakavo ponašenje prema djeci, roditeljima i nastavnicima, je jasan pokazatelj odgovornosti ove i ovakve vlasti prema građanima ove zemlje. Kvalitet obrazovanja je jedini realni osnov razvoja ove zemlje, a ovakve stvari ga urušavaju, baš kao i njegovu budućnost. I onda nije ni čudo što većina normalnih građana ove zemlje budućnost svoje djece vidi u inostranstvu, a predstavnici trenutnih vlasti u uhljebljenju u različitim državnim institucijama i preduzećima. U tome je razlika između naše i njihove djece. A razliku čine upravo svi oni što godinama govore – šuti i trpi, samo nek’ ne puca. Do kada više?

     

    ODNOSI S JAVNOŠĆU KO SDP BIH SBK /KSB

  • Zavod PIOFBiH: Borci nisu oštećeni novim Zakonom o PIO-u

    Za svaku godinu provedenu u odbrani zemlje, računaju se dvije godine penzijskog staža prema novom Zakonu o PIO-u u FBiH, koji je stupio na snagu 1. marta ove godine.

    To znači, primjera radi, ukoliko je neko proveo u vojsci tri i po godine, imat će sedam godina penzijskog staža, odnosno 0,5 bodova za svaku godinu, što je ukupno 3,5 boda. Nermina Vučković, savjetnica direktora Zavoda PIOFBiH u oblasti provođenja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja, u razgovoru za Faktor kaže kako borci nisu novim Zakonom o PIO-u oštećeni.

    Sa 13 godina staža osiguranja se može u penziju, ako postoji ratni staž

    – Sada imate uvjet 65 godina života i najmanje 20 godina penzijskog staža za odlazak u penziju. To je isti uvjet koji je bio i u prethodnom zakonu. To znači da neko ko ima 13 godina staža osiguranja ili najčešće 12 i po godina osiguranja (plaćenog staža, radnog staža), može ići u penziju ako ima ratni staž, jer mu se ratni period priznaje u duplom trajanju. Znači, ako ima tri i po godine, odnosno tri godine i sedam mjeseci u vojsci, što je nekih sedam godina i četiri mjeseca – govori nam Vučković.

    Dodaje kako je drugi uvjet za odlazak u penziju 40 godina penzijskog staža.

    – To je situacija kada neko ima 32 i po godine plaćenog staža i ove tri i po ratne, odnosno, sedam i nešto, i to je nekih 40 godina penzijskog staža. S tim da je sada zakon dodao da taj čovjek mora imati 62 godine života. Znači, tu je razlika u odnosu na prošli zakon. Naime, prošli zakon je bio 40 godina penzijskog staža, bez obzira na godine života. A sada je 40 godina penzijskog staža i najmanje 62 godine života. Međutim, još imate na snazi Zakon o povoljnijem penzionisanju demobilisanih boraca gdje je potpuno drugačiji uvjet. Znači, od 65 godina života se smanjuje za onoliko, koliko je duplo bio u ratu. Takvi ljudi mogu već sa 57 godina, ili 57 i po u penziju pod uvjetom da imaju 20 godina penzijskog staža, opet gdje im se taj ratni staž računa u jednostrukom trajanju. Znači, ni u kom slučaju nisu oštećeni – govori Vučković.

    Vojni staž se uračuna kod odlaska u penziju

    S obzirom na to da ima boraca koji su prešli 40 godina života, imaju svega šest mjeseci staža osiguranja i bili u vojsci recimo tri i po godine, zatražili smo da nam pojasni kada takve osobe mogu iskoristiti ratni staž?

    – Kada budu išle u penzij,u mogu iskoristiti vojni staž. Za svaku ratnu godinu mu je 0,5 bodova, što znači da oni dobijaju nekih 3,5 boda više od onih koji nisu bili učesnici u ratu, i to nije malo. Borci nisu oštećeni – kazala je Vučković.

     

    Izvor: Faktor

  • Ekipa „Euroreale“ – pobjednik 20. Memorijalnog malonogometnog turnira u Šeherdžiku

    Sinošnjim finalnim susretom okončan je 20. memorijalni malonogometni turnir „Pomen na šehide Šeherdžika i Oboraca“. Prvo mjesto pripalo je malonogometnoj ekipi „Euroreale“, dok je drugo mjesto osvojila ekipa Malonogometni klub „Fajkaš“. Trećeplasirana ekipa pomenutog turnira je Restoran 6. Braće – Elektra Omerinović. Organizator je ovom prilikom obezbjedio i sljedeće nagrade. Najbolji igrač turnira je Irhad Smajić, najbolji golman – Fahrudin Omanović, najbolji strijelac – Elmin Turić, dok je nagradu za fair play uručena ekipi – Caffe Picolo.

    Ovom prilikom organizatori ovog tradicionalnog turnira zahvaljuju se svima koji su na bilo koji način pomogli u realizaciji ovog prepoznatljivog i značajnog sportskog događaja.