Blog

Digitalna demencija, ili pretjerano korištenje mobitela i računara, sve se češće spominje posljednjih godina, a smatra se da će se u budućnosti ljudske sposobnosti drastično smanjivati zbog prevelikog oslanjanja na tehnologiju i nemogućnost razdvajanja stvarnog od nestvarnog svijeta.

Riječ je o stanjima karakteriziranim slabljenjem pamćenja, zbunjenošću i dezorijentiranošću te općenitim smanjenjem kognitivne fleksibilnosti. Demencija je teška bolest koja dovodi do razaranja kognitivnih funkcija, većinom se javlja u starijoj dobi i značajno utječe na pojedinca i njegovu porodicu. Ovo je za „Avaz“ kazala psihologinja Nurka Bulić.

– Digitalna demencija je naziv koji se koristi da opiše propadanje, tačnije, kognitivnu deterioraciju, koju moderne generacije doživljavaju zato što ne koriste mozak onoliko koliko su prijašnje to radile. Ranije se znalo, ukoliko doživite ozbiljnu hronološku dob, moguće je da razvijete demenciju, ali danas postoji mnogo mladih ljudi koji zaboravljaju ili se ne mogu nečega sjetiti, jer, jednostavno, nisu dovoljno istrenirali mozak – objasnila je Bulić.

Dodala je da je poznato da je razvoj čovjeka, kognitivno i fizički, usko povezan. Kako kaže, kognitivni razvoj počinje od najranijih momenata, kada dijete prohoda, počne da uviđa stvari oko sebe, razmišlja, analizira i usvaja nove informacije.

– Ranije se u školi radilo na tome da djeca napamet računaju i aktivno koriste mozak za neke operacije, međutim, danas to nije slučaj. U mnogočemu danas postoje olakšice, a činjenica je da to nosi pregršt mana, a jedna od tih je da postajemo sve više lijeni, što se odražava i na naš kognitivni razvoj – navela je Bulić.

Više lijeni

Ističe da je mozak organ koji treba trenirati kao i svaki drugi mišić.

– Najprije treba krenuti od djece i zabraniti ili limitirati upotrebu ekrana u školi i kući, zatim strogo ograničiti protok informacija do djece i prakticirati korištenje knjiga za saznavanje i učenje novih stvari. Sve generacije bi se trebale orijentirati ka čitanju i fizičkim radnjama – napomenula je Bulić.

Alarmiranje javnosti

Ugledni njemački naučnik i psihijatar Manfred Špicer (Spitzer) detaljno je objasnio ovu pojavu u svojoj knjizi „Digitalna demencija: Kako mi i naša djeca silazimo s uma?“. U knjizi alarmira javnost da nekontrolirano i pretjerano korištenje tehnologije, kao i prekomjerno oslanjanje na nju, slabi kognitivne sposobnosti pojedinca, može pogoršati stanje osoba koje su rizične za razvoj demencije te ubrzati njen nastanak.

Temperaturni šokovi posljednjih dana, ali i kiša, bura, pa i grad koji je sredinom sedmice zabilježen u pojedinim dijelovima, utjecali su na cijene voća i povrća u Hercegovini, ponajviše domaćeg.

Tako su sezonu domaćeg voća i povrća otvorile jagode, a ovih dana stigle su i prve trešnje, koje nerijetko zovu “aprilke“, mladi krompir, mladi luk u glavici, ali i grašak.

Narod ne kupuje na kilogram

Dugogodišnja prodavačica na mostarskoj tržnici Olga Šindik kaže nam da su nagle promjene vremena utjecale na brojne tradicionalne poljoprivredne kulture.

– Imam stalne mušterije, ima, naravno, i onih koji se žale na cijene, ali znaju da je domaće, pa opet kupe. Istina, već duže vrijeme narod ne kupuje na kilogram, već se traži za marku, dvije – govori nam ona.

Tako su lani u ovo doba trešnje i domaće jagode bile šest KM, a sada su osam maraka po kilogramu! Mladi grašak ima istu cijenu. Kupus, raštika i zeleni luk, kao i paradajz, paprike, krastavci, tikvice i prasa prodaju se po cijeni od 5 KM za kilogram.

Najjeftiniji mladi kupus

Kilogram mladog luka u glavici košta 4 KM, koliko i špinat, a brokule između 6 i 8 KM.

Cijena mladog krompira je od 3,5 do 4 KM, mrkve i blitve 3 KM, bijelog luka između 12 i 15 KM po kilogramu. Najjeftiniji je mladi kupus koji se prodaje za 2 KM po kilogramu.

izvor: avaz.ba