Blog

U Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv mina, 4. april.

Trenutna veličina površina zagađenih minama u Bosni i Hercegovini iznosi 967 km2,a zaostala eksplozivna sredstva predstavljaju direktnu prijetnju sigurnosti i životima više od 300.000 građana, saopćeno je iz Centra za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH.

Organizacija UDAS iz Banja Luke, Centar za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH – MDDC iz Sarajeva, ITF Enhancing Human Security iz Slovenije i UNDP Bosne i Hercegovine od 30. marta pa do 4. aprila ove godine na svojim su društvenim mrežama svakoga dana u 12 sati objavljivali inspirativne priče ovih organizacija uključenih u protivminsko djelovanje u BiH. Ova medijska kampanja imala je za cilj da prenese snažne poruke sudionika protivminskog djelovanja, kako žrtava mina, deminera, tako i mnogih drugih pojedinaca i organizacija, ali i da skrene pažnju javnosti na problem mina koji je u našoj zemlji još uvijek prisutan.

”Važno je istaći donatore koji nesebično i već decenijama pružaju podršku projektima deminiranja i pomoći žrtvama mina u BiH. Želja nam je da naše poruke i apeli stignu i do nadležnih institucija u BiH, da završe preuzete obaveze iz Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina. Ovo se odnosi na obaveze da se osigura podrška žrtvama mina u rehabilitaciji i integraciji, kao i čišćenju preostalih miniranih teritorija što prije, ali ne kasnije od 2025. godine”, navode iz organizacija uključenih u protivminsko djelovanje.

Mine i zaostala neeksplodirana ubojita sredstva izazivaju patnju i stradanja, predstavljaju ozbiljnu prepreku ekonomskom razvoju, sprečavaju povratak izbjeglica i raseljenih osoba, te uspostavljanje normalnih društvenih tokova i sigurnog okruženja. Zbog toga je od velike važnosti da se zemlja očisti od mina jer bez sigurnosti svih građana i posjetioca naše zemlje nemoguć je daljnji oporavak i napredak BiH.

U periodu od 1996. do 2020. stradalo je ukupno 1.767 osoba od čega 617 smrtno, saopćeno je iz Centra za obuku pasa za otkrivanje mina u BiH.

izvor: bhrt.ba

Nakon što je globalna pandemija koronavirusa izazvala brojne poražavajuće ekonomske i finansijske efekte u svijetu, ali i u Bosni i Hercegovini, već sada se mogu čuti prijedlozi i ideje kako bi se ljudi trebali mnogo više posvetiti poljoprivrednoj prozivodnji i na taj način osigurati sebi sredstva za život, ali i možda proširiti biznis od kojeg bi korist imala šira društvena zajednica.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Anadolu Agency (AA) istakao je da bi sigurno bilo korisno da se ljudi bave poljoprivredom, dodajući kako ipak postoje i mnogo produktivnije oblasti na koja bi se i ljudi iz BiH mogli mnogo više fokurisati.

“Ukoliko pojedinci imaju slobodnog vremena uslijed restriktivnih mjera u vezi socijalnog distanciranja, onda ima smisla baviti se poljoprivredom u formi hobija i sa ciljem osiguranja kvalitetne hrane za sebe i svoje bližnje. Međutim, ukoliko u bilo kojem drugom slučaju postoji produktivnija oblast u kojoj bi mogli iskoristiti svoj potencijal, onda se savjetuje da se radi na tome. Bosanskohercegovačka poljoprivreda je radno intenzivna, niskoakumulativna djelatnost, sklona sezonskim varijacijama. Konkretno, ovo znači da puno radite za niske profite koji izuzetno zavise od djelovanja okruženja. Zbog toga se dugoročno ne isplati ići u poljoprivredu, osim u nuždi ili ako očekujete ekstra profite shodno autentičnom poslovnom modelu i visokim investicijama”, kazao je Čavalić.

Istakao je da je veoma bitno da se domaća poljoprivreda mnogo više modernizira kako bi se povećala i produktivnost.

“Shodno navedenom, potrebno je modernizovati domaću poljoprivredu, ukrupniti je, učiniti kapitalno intenzivnom i omogućiti primjenu inovacija i novih tehnologija. Naročito sada, uslijed konrona pandemije. Mijenjaju se potrošački obrasci što znači da se poljoprivrednici moraju prilagoditi navedenim – trenutno potrošači stavljaju naglasak na zdravlje, dostupnost i svježinu (distribuciju) proizvoda i kvalitet istih. Cijena također, ima važnu ulogu uvažavajući činjenicu da će doći do pada opšteg životnog standarda”, rekao je Čavalić.

Naglasio je i kako građani trebaju konačno shvatiti da nema nestašice hrane i da u dugoročnom smislu neće biti problema sa distribucijom hrane.

“Potrebno je ipak, naglasiti da su lanci snadbijevanja manje-više normalizovani, da nema nestašica i da generalno nemamo neki dugoročni problem sa distribucijom hrane. Kratkoročne krize u vezi brašna i drugih osnovnih životnih namjernica su bile vještački uzrokovane – panikom i rastom potražnje. Ponuda je brzo reagovala pa tako naši građani sada u marketima imaju priliku svjedočiti popunjavanju polica sa brašnom, uljem i slično. Ono što nas treba brinuti jeste očekivani rast cijena svih proizvoda. Također, u praktičnom smislu postojeći poljoprivredici će imati problem sa angažmanom radne snage, posebno pri berbama, ukoliko se nastavi sa restriktivnim mjerama”, naglasio je Čavalić.

Poručio je da je veoma bitno da se radi na stvaranju nove vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu.

“Ukoliko Bosna i Hercegovina želi da ima razvijenu poljoprivredu, onda se mora strateški, dugoročno investirati u nju i to ne sa fokusom na zapošljavanje, jer što je uspješnija poljoprivreda ona manje zapošljava radnika, a više mašina, već na održivo stvaranje nove vrijednosti kojom će se konkurisati na otvorenom tržištu. Bitno je navesti da u odnosu na pojedine zemlje regiona, nemamo jasne konkurentske prednosti za masivnu poljoprivredu. Bosna i Hercegovina je brdovita zemlja, sa industrijskim naslijeđem. Ovo znači da istu moramo ciljno razviti i učiniti prepoznatljivom -tehnologija, organsko, brendiranje, naglasak na kupovinu lokalnog…”, istakao je Čavalić.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, BiH je u prvih šest mjeseci 2019. godine uvezla 92 posto hrane koja se konzumira.

izvor: bhrt.ba

Premijer FBiH Fadil Novalić je u programu N1 govorio o trenutnom stanju u FBiH, glede ekonomskog stanja i posljedica koje će izazvati pandemija korona virusa. Govorio je o načinu na koji će biti regulisane beneficije u preduzećima, te šta je sve FBiH poduzela do sada na pitanju radničkih pitanja i prava u doba pandemije.

Pomoć za mala i srednja preduzeća?

“Cifra 80 miliona KM je već deponovana Razvojnoj banci, ukoliko bude potrebno dodavati ćemo još. Taj fond bi trebao da posluži da daje garancije komercijalnim bankama da osiguraju razvoj srednjih i malih preduzeća”.

Novalić je poručio da će mart mjesec po pitanju beneficija biti kompenziran.

“U zakonu stoji jedna odredba po kojoj ćemo ove beneficije produžiti mjesec dana nakon gašenja stanja prirodne nesreće i time kompenziramo mart. Zakon još nije u prečišćenoj formi, tek u ponedjeljak će biti gotov. Apsolutno nije takva kvalifikacija u zakonu. U zakonu stojii januar i februar, i svaki sljedeći mjesec kada vam padne promet 20 posto manje od toga postajete konzument ove naše pomoći”.

Zbog čega bi se nekom iz privatnog sektora isplatilo ostaviti radnika u radnom odnosu?

“Taj primjer koji ste naveli je “zona manipulacije”. Ne možete pekara po ugovoru o djelu zaposliti da peče hljeb. Odmah treba precrtati tu varijantu da ćete ga iotpustiti pa angažovati na posao za 250 KM. Hajmo matematički, vi kažete zašto bi poslodavac platio minimalac od 411 KM, zašto ga ne bi poslao na biro platio 250 i platio 50 poreza. Zar je moguće da će poslodavac zbog 111 KM otpustiti čovjeka, prekinuti mu penziono? To su dvije stvari u jednom, to se ne radi. Svjedoci smo da nema radnika, da odoše i da su bogatstvo“, kazao je premijer FBiH.

Pojasnio je da Vlada FBiH novac daje za obaveze radnika, a ne preduzećima.

“Mi novac dajemo za obaveze radnicima, ne dajemo ih preduzećima. Preduzeća imaju druga olakšanja; ukidanje obaveze plaćanje akontacija na porez na dohodak, zaustavljanje pravnih radnji, zaustavljanje svih kamatnih obračuna. To je to za preduzeća“.

“Krenite od toga da smo svima u FBiH na minimalnu platu uplatili obaveze. To je maksimum koji je FBiH mogla uraditi. Mi smatramo da kantoni treba da učestvuju sa 2/3 prihoda u subvencioniranju privrede. Da bi im pomogli, imamo član koji im je oslobodio sredstva koja su godinama deponovana, tražili smo od njih da prave rebalanse i insistiramo da ukinu parafiskalne namete”, kazao je Novalić za N1.

Ponovio je da kantoni moraju učestvovati u realizaciji.

“Svaki kanton neka procjeni koje su grane ugrožene i koje su pale na nulu, mora znati kakve su mu obaveze i ko je najugroženiji i neka učestvuje u subvencioniranju plata”.

FBiH prva sa rebalansom budžeta?

Premijer FBiH je iskoristio priliku i kazao da je FBiH među prvima u Evropi izvršila rebalans budžeta.

“Često nas kritikuju da reagujemo sporo, ali ja ovdje imam ekonomske mjere u cijeloj Evropi, posmatramo svaku zemlju. Slovenija je pet dana prije nas donijela jedan zakon gdje je sve propise stavila u jedan zakon, baš kao i mi pet dana kasnije. Hrvatska radi zakon po zakon, Srbija je ostala na tome da je proklamirala program ekonomske pomoći. Mi idemo jako brzo i moramo priznati da je iza nas gotovo cijelo okruženje“.

Na pitanje koliko će i kako banke izaći u susret klijentima, Novalić je kazao:

“Mi smo se trudili da se ne miješamo u bankarski sektor koji ima svog nezavisnog regulatora. Ja sam odmah zvao banke i Agenciju da definišu oblik moratorija. Oni su to definisali ali su nastale neke odredbre koje nisu bile na fonu tih dogovora i one su sad ispravljene, sada omogućavaju da svi koji hoće da komuniciraju s bankom. Ali i dalje stoji stavka “ko može da plaća, neka plaća”, ali uzmite primjer naše državne banke. Uđite na njihov web i vidjećete da za dvije minute možete da se oslobodite tereta kredita bez odlaska u banku. Pokušavamo to servisirati na razuman način, da previše ne ugrozimo bankarski sektor, i ko je ugrožen i ko ne može, on neće ni plaćati“.

O načinu na koji se BiH kao država, ali i entiteti, nose sa pandemijom korona virusa, tj. vanrednim stanjem, Novalić je kazao:

“Velike zemlje su parkirale velike količine novca, da bi ubrizgale novac na tržište i povukli potrošnju. Male zemlje se isključivo orijentiraju na fiskalne politike i kratkoročne mjere. Oformili smo fondove, pregovaramo sa svim međunarodnim kreditorima da ubacimo što više novca. Sreća je da FBiH nije puno zadužena, već smo gotovo 440 miliona KM iz budžeta predvidjeli što znači da je FBiH ušla ekonomski zdrava, ali ova situacija topi i ruši ekonomiju”.

“Pokušali smo riješiti ekonomsko pitanje, vatru koja gori u realnom sektoru. Sljedeće pitanje je iz pravnog zakonodavstva, kako da svi podnesu isti teret, od svih stranaka smo čuli da to ne smijemo raditi brzo i odrezati jednim rezom jer ćemo odrezati plate doktorima, policiji, inspekcijama, rudarima, onima koji nose najveći teret. To nas je natjeralo da ne možemo ići jednom mjerom, nego oblast po oblast. To krećemo sljedeće sedmice, sasvim sigurno će podnijeti teret ako ne kroz zakonski okvir, onda prisilno jer nakon tri mjeseca federalni prihodi neće moći isplaćivati platu“.

Još je kazao da u krizi koja je nastala nema pobjednika.

“Ja sam u jednom intervjuu izjavio da mjere ćemo kreirati tako da niko neće izgubiti sve, niko neće ni izgubiti ništa i niko neće zaraditi na ovoj krizi. Očigledno je da će svi izgubiti na ovoj krizi. Tako ćemo ravnati, gledati da sa mjesta gdje ima prebacimo tamo gdje nema. Očekujemo da nas slijede kantoni i općine”.

“Zdravstvo se do sada nosilo jako dobro i koristim priliku da ih pohvalim, oni su izloženi. Zdravstvo dobro trpi udarce, rješava probleme. Za sada se dobro nose i ja im na tome čestitam”, pohvalio je zdravstveni sektor za dosadašnji rad premijer FBiH Fadil Novalić.

Izvor: N1