Blog

Aktuelno tržište rada u FBiH karakteriziraju negativni trendovi i visoke stope radno neaktivnih i nezaposlenih, posebno među pripadnicima ranjivih društvenih grupa kao što su dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, žene, mladi… Sama odlika tržišta rada ukazuje na neravnotežu potreba privrede u odnosu na ponudu koja proistječe iz obrazovnog sistema te onoga što se već nudi na evidenciji kao potencijalni kadar za zapošljavanje. I uprkos hiljadama nezaposlenih, radnika jednostavno nema, piše Večernji list BiH.

Prema posljednjim objavljenim podacima u martu 2024., ukupan broj zaposlenih u Federaciji BiH je 543.231. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećao se za 0,1 posto, a broj zaposlenih žena povećao se za 0,2 posto.

– Broj zaposlenih u pravnim licima u odnosu na prethodni mjesec ostao je na istom nivou, a broj zaposlenih žena povećao se za 0,1 posto. Broj zaposlenih u obrtu i srodnim djelatnostima u odnosu na prethodni mjesec povećao se za 0,7 posto, a broj zaposlenih žena povećao se za 0,7 posto – stoji u mjesečnom statističkom biltenu Federalnog zavoda za statistiku. S evidencija službi za zapošljavanje u Federaciji BiH u istom mjesecu brisano je 10.316 osoba (od čega je zaposleno 6648), što je za 4109 ili 28,49 posto manje nego u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje. Na evidenciju nezaposlenih prijavilo se 7.890 osoba (od čega 5769 po prestanku radnog odnosa), što je u poređenju s prethodnim mjesecom manje za 4.835, odnosno 38 posto.

Kako nadalje navode, kantonalne službe za zapošljavanje u martu ove godine posredovale su u zapošljavanju 1216 osoba, što je u poređenju s prethodnim mjesecom više za 255. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, na evidencijama službi za zapošljavanje bile su registrirane 264.744 osobe, što je u odnosu na prethodni mjesec smanjenje za 2426, odnosno 0,91%.

– Udio ženske populacije u broju nezaposlenih iznosi 158.873, odnosno 60,01%. Od ukupnog broja nezaposlenih, 179.259 (67,71%) je stručnih, 85.485 (32,29%) nestručnih osoba, a njih 99.688 (37,65%) prvi put traži posao. Na evidenciji nezaposlenih bilo je registrirano 54.895 osoba u dobi između 15 i 29 godina, priopćeno je iz Zavoda. Naveli su i koja je kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba i koje županije bilježe najviše nezaposlenih.

– Među nezaposlenim najviše je KV (83.095 ili 31,39%) i NKV radnika (81.583 ili 30,82%). Potom slijede osobe sa SSS (72.669 ili 27,45%) i VSS (18.445 ili 6,97%), osobe s PKV (3611 ili 1,36%), VKV (519 ili 0,2%) i osobe s NSS (291 ili 0,11%). Najveći broj nezaposlenih registriran je u Tuzlanskom kantonu (62.087 ili 23,45%), potom u Sarajevskom kantonu (49.898 ili 18,85%) i Zeničko-dobojskom kantonu (47.685 ili 18,01%).U Bosansko-podrinjskom kantonu registrirano je 2636 ili 1% od ukupnog broja osoba, stoji u podacima.

Iako je, tvrde podaci, ogroman broj nezaposlenih registriran, poslodavci i dalje muku muče s pronalaskom radne snage, zbog čega su primorani uvoziti je, a samo u martu ove godine stranim državljanima odobreno je 280 radnih dozvola. Provjereno je i koliko su zarađivali zaposleni te u kojim je zanimanjima zabilježen najveći rast plaća.

– Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za mart 2024. godine u Federaciji BiH iznosi 1.335 KM i nominalno je viša za 1,5%, a realno za 1,3% u odnosu na prethodni mjesec.

U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom za mart 2024. godine nominalno je viša za 5,5%, a realno za 4,6%. Analiza podataka prema djelatnostima KD BiH 2010 u martu 2024. u odnosu na februar 2024. godine pokazuje da je najveće povećanje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno u obrazovanju – za 5,5%, poslovanju s nekretninama za 4% i trgovini na veliko i na malo; popravku motornih vozila i motocikala za 2,4%. U isto vrijeme najveće smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće zabilježeno je samo u djelatnosti vađenja ruda i kamena za 1,4%, saopćeno je iz Federalnog zavoda za statistiku.

Već je dokazano u svijetu, a Bosna i Hercegovina nije nikakva iznimka u tome, da pravna ili politička nestabilnost plaši, a ne privlači investitore, osim onih koji se bave špekulativnim poslovima pa tu i takvu nestabilnost debelo iskoriste naplaćujući rizik – kazala je Lovrić

Nestabilna politička situacija, neharmonizirani propisi, još uvijek nedovoljno učinkovita administracija, ali i skupoća obavljanja financijskih transakcija samo su neki od otežavajućih okolnosti uslijed kojih se BiH, unatoč svim svojim prednostima, još uvijek ne uspijeva nametnuti kao zemlja u kojoj će se u većoj mjeri realizirati investicije iz zemalja Europske unije.

Izazovi koji su se počeli rješavati u posljednje vrijeme ipak su brojni i prisutni u svim sferama ekonomskog života, no više od svega ono što plaši potencijalne investitore je politička i pravna nestabilnost, piše Večernji list BiH.

Nedavno smo o temi ekonomskih potencijala razgovarali sa zamjenicom ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Ljiljanom Lovrić, koja je naglasila kako su politička i pravna stabilnost uslov svih uslova kada su u pitanju ekonomija i ekonomski razvoj.

– Vrlo se često u javnosti čuju priče o kreiranju uslova za veći priljev investicija i slično, ali se zapravo svi pravimo da ne vidimo slona u sobi. Već je dokazano u svijetu, a Bosna i Hercegovina nije nikakva iznimka u tome, da pravna ili politička nestabilnost plaši, a ne privlači investitore, osim onih koji se bave špekulativnim poslovima pa tu i takvu nestabilnost debelo iskoriste naplaćujući rizik – kazala je. Osim pitanja političke i pravne sigurnosti, otežavajuća okolnost za BiH je činjenica da zemlja još uvijek nije unutar Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA). Zbog toga su svi troškovi međunarodnih platnih transakcija između poslovnih subjekata skuplji. Prema nedavnoj analizi Svjetske banke, prijenos 5000 eura između malih i srednjih poduzeća na zapadnom Balkanu u prosjeku je deset puta skuplji u usporedbi sa sličnom transakcijom unutar Jedinstvenog područja plaćanja eurima (SEPA). S porastom transakcije na 20.000 eura povećavaju se i razlike u troškovima: 17 puta su veći od transfera između zemalja SEPA-e.

Također, transakcije su skuplje i između zemalja koje su u SEPA području i onih koje nisu. Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, tako je u svojem autorskom tekstu navela da, primjerice, tvrtka sa sjedištem u području SEPA-e koja želi prebaciti, recimo, 5000 eura svom partneru u zemlji zapadnog Balkana, suočava se s dvanaest puta većim troškovima transakcije nego kada bi isti iznos plaćala partneru u zemlji članici Jedinstvenog područja plaćanja. Sve navedeno govori kolika bi bila korist za BiH kada bi ušla u Jedinstveno područje plaćanja eurima, odnosno koliko trpe potencijalne investicije u BiH zbog činjenice da je još uvijek izvan ovoga područja. Yu je pritom navela kako manji troškovi transakcija mogu otvoriti ciklus pozitivnih ishoda, poput povećanog obujma trgovine, unaprjeđenja novčanih tokova te rasta izravnih stranih investicija. Odnosno, smanjenje troškova platnih transfera između poslovnih subjekata sa zapadnog Balkana i iz Jedinstvenog područja plaćanja eurima ne predstavlja samo financijsku olakšicu – to je višenamjenska strategija za poticanje ekonomskog rasta, integracije i stabilnosti.

Izravne strane investicije u prošloj godini, prema procjenama Centralne banke BiH, iznosile su 1,7 milijardi KM. Ipak, ovo su još uvijek procjene, a službeni rezultati o točnom iznosu stranih investicija u BiH za cijelu 2023. godinu znat će najkasnije sredinom augusta, objavio je nedavno portal BiznisInfo.

Prema njihovim navodima, CB BiH trenutačno raspolaže podacima za devet mjeseci 2023. godine, a prema tim podacima, izravne investicije u BiH iznosile su 1,44 milijarde KM. U odnosu na isto razdoblje 2022. godine (januar-septembar 2022.), tokovi izravnih stranih investicija veći su za 278,8 milijuna KM. Iako je riječ o porastu, on nije ni izbliza onoliki koliki bi mogao biti zbog brojnih prednosti koje BiH ima. A te prednosti se ogledaju u činjenici da je BiH na takvom zemljopisnom području koje tek sada postaje valorizirano uslijed činjenice da poslovna zajednice iz Europske unije, uslijed brojnih geopolitičkih izazova, sada traži zemljopisno bliže lokacije za ulaganja. Jedna od prednosti su i relativno niski porezi, konkretno stope poreza na dohodak, koji je u Federaciji 10% od neto plaće (u skladu s bruto modelom), a u Republici Srpskoj 8% od neto plaće (u skladu s bruto modelom). Tomu svakako treba dodati i relativno niske cijene energije, kao i stopu poreza na dobit koja u Federaciji, Republici Srpskoj i Distriktu Brčko iznosi 10 posto.

Digitalizacija

U konačnici, jedno od pitanja na čijem rješavanju BiH aktivno radi u posljednje vrijeme odnosi se na ubrzanje potrebnih procedura za registraciju biznisa. IDDEEA BiH stekla je mogućnosti i primijenila digitalni potpis te ga ustupila građanima BiH na upotrebu i korištenje u svim sferama poslovanja. Ovim korakom IDDEEA BiH je kako fizičkim tako i pravnim osobama omogućila lakšu suradnju s nadležnim institucijama. Ova novost jača pravnu regulativu koja se odnosi na korištenje elektroničkog potpisa i pruža jasniji okvir za provedbu ove tehnologije u praksi. To će dalje ojačati povjerenje u digitalne transakcije i olakšati poslovanje u digitalnom okružju.