Blog

  • Stres u doba pandemije i izolacije, kako nastaje i važnije – kako ga eliminisati ili ublažiti

    U obraćanjima zdravstvenih radnika i zvaničnika Civilne zaštite, a vezi sa aktuelnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom, često se ističe da nema mjesta za paniku, ali ima za oprez.

     

    Šta sve podrazumjeva oprez, odnosno ispravno ponašanje u datoj situaciji, u smislu zaštite zdravlja sebe, ali i drugih, pojašnjavaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

     

    Značaju i očuvanju mentalnog zdravlja u kriznim istuacijama treba posvetiti bitnu pažnju. Uvijek je dobro ponoviti i naglasiti upute epidemiologa – izbjegavanje kontakta, ostajanje u kući ili držanje fizičke udaljenosti u slučaju potrebnih hitnih izlazaka, često pranje ruku, oprez pri kašljanju, kihanju (postavljanje ruke, propisno odlaganje jednokratnih maramica).

     

    – Međutim, često se zanemari podjednako važan, ako ne i opasniji faktor rizika po zdravlje nego što je to i sam virus, a to je neprekidni stres kao odgovor na datu situaciju, ističe dr. Fadil Šabović, član Kriznog operativnog štaba za zdravstveno-odgojne aktivnosti i načelnik Službe za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

     

    Šta se sve podrazumjeva pod stresom?

     

    Razumljivo je da se u situacijama kao što je ova pandemija, posebno u početnoj fazi, o ovom faktoru rizika manje govori, ali on zbog toga nije manje važan. Nakon faze prilagođavanja novonastaloj situaciji, on traži našu punu pažnju i ispravan stav jednako kao i predložene socijalne i higijenske mjere.

     

    – Stres slabi odbrambene snage organizma (imunitet sistema) i time uveliko doprinosi razvoju bolesti i dodatno je (nekad i fatalno) komplicira. Reduciranje stresa od vitalne je važnosti za nesmetan rad organizma i kada se pojavi treba ga prepoznati i adekvatno tretirati, navodi dr. Šabović.

     

    Zbog toga stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica ukratko pojašnjavaju šta je sve stres i kako utiče na funkcioniranje organizma, odnosno kako se zaštiti od njegovog štetnog djelovanja.

     

    Stres se javlja se kao reakcija na određene situacije prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži. Može uticati na sve aspekte  života, uključujući emocije, ponašanje, sposobnost razmišljanja i fizičko zdravlje.

     

    Dugotrajni stres može izazvati razne ozbiljne posljedice, od psihičkih problema – depresije, straha i tjeskobe, pa sve do probavnih, gastrointestinalnih ili kardiovaskularnih tegoba.

     

    Stres utiče i na imunitet i može uzrokovati ili pogoršati razne akutne infektivne bolesti, kao što su gripa i prehlada. Slabljenjem imunološkog sistema smanjuje se mogućnost organizma da izbacuje štetne tvari iz tijela, te povećava rizik od nastanka malignih bolesti.

     

    Hronični stres vodi  povećanom lučenju hormona kortizola, što je dugoročno izuzetno opasno za zdravlje, on povisuje krvni tlak i šanse za razvoj srčanih bolesti.

     

    Također, posljedice stresa se ponekad mogu manifestirati na koži, uzrokujući probleme poput dermatitisa ili kod osoba sklonih alergijama u vidu napada astme i otežanog disanja.

     

    Simptomi stresa su glavobolja, bol u prsima i mišićima, umor, otežana probava, nesanica, strah, nemir, ljutnja i bijes, depresija, prejedanje ili gubitak apetita, zloupotreba alkohola i droga, osamljivanje i slično.

     

    Kako smanjiti stres?

     

    Stresne situacije najčešće ne možemo izbjeći, ali možemo ublažiti našu reakciju, odnosno naučiti mehanizme borbe protiv njega.

     

    Umanjivanju stresnih reakcija i time osnaživanju imunog sistema i održanju mentalnog i tjelesnog zdravlja mogu pomoći odmor i kvalitetan san, koji snažno doprinose oporavku čitavog organizma, slušanje opuštajuće muzike koje izaziva pozitivne emocije i značajno snižava nivo kortizola; te da umjesto kafe konzumirate čaj koji ima umirujuće djelovanje i ibjegavati alkohol, koji pojačava stres.

     

    Lagana tjelesna vježba djeluje pozitivno na nadbubrežne žlijezde, koje su odgovorne za sintezu hormona stresa, a ako je moguć, boravak na suncu, u bašti ili barem na balkonu u situacijama preporučene izolacije potiče lučenje serotonina – tzv. “hormona sreće”.

     

    Pomaže i konzumacija vitamina B kompleksa koji se često nazivaju anti-stres vitaminima, a jako su važni za cjelokupno zdravlje organizma, ali i opuštanje  toplom kupkom – kupajte se u miru dvadesetak minuta barem jednom sedmično kako bi ublažili stres.

     

    Smijeh je najbolji lijek, a sasvim je dovoljno da jednu-dvije “doze” vijesti i loših informacija zamijenite humorističkim programom ili dobrim filmom. Dozirajte praćenja medija u vezi sa stanjem pandemije – dovoljno je informisati se jednom u toku dana, izabrati ozbiljan medij i pažnju posvetiti umirujućim aktivnostima koje su nabrojane.

     

    – Također, samo nekoliko minuta pravilnog, dubokog disanja smanjuje nivo kortizola i doprinosi smirivanju nakon stresne situacije – polako udišite na nos, brojeći do pet (5), zadržite dah i brojite do tri (3), polako izdišite kroz usta opet brojeći do pet (5), te ponavljajte postupak nekoliko puta dok ne osjetite smirenje, ističe dr. Šabović.

               

    Kako se navodi u preporukama stručnjaka Instituta, veoma je važno u ovoj situaciji, ovladavanjem tehnika umanjenja stresa, “ovladati sobom” i tako biti dobar  primjer drugima, posebno članovima porodice, prijateljima ili radnim kolegama koji su manje otporni na faktore koji uzrokuju stres.

     

    Pristup onima koji pokazuju izraženu anksioznost (strah) treba biti smiren, blagonaklon, pun razumijevanja i saosjećanja. Panika nije opcija, oprez jeste, poručuju iz INZ-a.

     

    Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

  • FOTO//Počelo proljetno čišćenje i uređenje grada

    Proljetno uređenje grada i održavanje zelenih površina aktivnosti su JKP Gradina Donji Vakuf karakteristične za ovaj period godine.

    Lokacije radova utvrđene su planom i programom održavanja, a zelene javne površine podijeljene su u nekoliko prioriteta.

    Osim toga, ovih dana aktivno se radi i na uklanjanju posipnog materijala sa ulica i trotoara. U narednom periodu pojačat će intenzitet mnogih poslova koji su u njihovoj nadležnosti, s posebnim akcentom na sadnju cvijeća i uređenje zelenih površina.

  • Upisi prvačića po terminima sve četiri donjovakufske osnovne škole

    Školski obveznici za 2020/2021 godinu su djeca koja će do 01.06.2020.godine napuniti 6 godina života.

    Prijave djece u Prvu osnovnu školu Donji Vakuf vrše se od 13.04.do 30.04.2020.godine u vremenu od 10:30 do 13:30 pozivom na broj 062/774-226.

    Upis prvačića u OŠ „Hasan Kjafija Pruščak“ biće obavljen danas 16.aprila, od 10 sati. Navedenog dana škola će telefonski kontaktirati roditelje radi evidencije djece, a u skladu sa Zakonom o osnovnoj školi.

    Roditelji djece koji ne bude kontaktirani navedenog dana, dužni su prijaviti djecu narednog dana, 17.aprila na telefon 030/271–162 u vremenu od 10 do 11 sati.

    Upis djece u Treću osnovnu školu Oborci vršit će se u vremenu od 13.04.do 30.04.2020.godine u vremenu od 10 do 14 sati pozivom na broj 062/145-840.

    Prijave djece u Četvrtu osnovnu školu Torlakovac vršit će se od 13.04.do 30.04.2020.godine u vremenu od 10:30 do 13:30 pozivom na broj 062/963-361.

    Prilikom poziva, roditelji su obavezni imati pripremljen rodni list djeteta zbog potrebnih podataka za popunjavanje upisnog lista.

    O terminu dostavljanja ostale dokumentacije u skladu sa Zakonom, roditelji/staratelji biće blagovremeno obaviješteni.

    Ministarstvo obrazovanja, mladih, nauke, kulture i sporta SBK/KSB uz pismeni zahtjev roditelja/staratelja djeteta i preporuke Komisije za upis u prvi razred, može dopustiti da obavezno školovanje počne jednu godinu ranije ili kasnije, ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.

     

  • Kantoni zatražili ukidanje karantena za osobe koje dolaze u BiH

    Kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine traže ukidanje mjera obavezne karantene za osobe koje ulaze u BiH, te umjesto navedenih mjera ponovno uspostaviti sustav kućne samoizolacije u trajanju od 14 dana, uz eventualno produženje od još 14 dana u skladu sa epidemiološkom procjenom.

    Nekoliko kantona uputilo je urgenciju federalnom Kriznom stožeru, među kojima su Tuzlanski, Zeničko-dobojski….

    Jedan od kantona čiji su Krizni stožer i Ministarstvo zdravstva poslali urgenciju Kriznom stožeru federalnog Ministarstva zdravstva je i Srednjobosanski, čiji nam je resorni ministar Anto Matić potvrdio da je potpisao i poslao zahtjev za ukidanjem obavezne karantene za osobe koje dolaze u BiH.

    “Sustav zdravstvene trijaže na graničnim prijelazima se pokazao izuzetno manjkav zbog činjenice da je došlo do koncentracije velikog broja osoba na malom prostoru, uz mogućnost bliskog kontakta tih osoba, što predstavlja posebnu epidemiološku prijetnju. Ne manje značajna je i činjenica da je teško osigurati potrebne uvjete smještaja i prehranu s obzirom na zdravstvene aspekte prehrane, a teško je osigurati i njihove vjerske potrebe. Poseban problem su i zdravstvene potrebe osoba u karanteni koje nisu u vezi sa koronavirusom, osobito kroničnih bolesnika kod kojih možemo očekivati naglo pogoršanje zdravstvenog stanja zbog prisilnog “lišavanja slobode”, rekao je Matić za Drukčiji.

    Također, vlasnici objekata u kojima su smještene karantene postavljaju pitanja oko isplate, resorno federalno Ministarstvo kantonima još nije poslalo instrukcije oko plaćanja i potpisivanja ugovora sa vlasnicima. Navedeno je da će troškove snositi federalni nivo vlasti, no, kada i kako, još uvijek je nejasno.

    Osim toga, stav stožera kantona koji su poslali urgenciju je i da nije potrebno raditi dva testiranja osobama u samoizolaciji jer zdravstveni sustav u SBK nema taj kapacitet.

    Izvor: drukciji.ba

  • Novih 20 slučajeva zaraze koronavirusom, u Banja Luci preminuo muškarac

    Tokom noći u laboratoriji Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu testirano je ukupno 178 uzorako od čega je 20 pozitivno na koronavirus.

    Ovu informaciju potvrdila je za “Avaz” generalna direktorica KCUS-a prof.dr Sebija Izetbegović.

    Podsjećamo, tokom sinoćnjeg testiranja ukupno 114 uzoraka nije bilo nijedan pozitivan.

    No nova tura donijela je nove zaražene. Time se broj pozitivnih popeo na 1.135.

    Ukupno je kako nam je rečeno s KCUS-a tokom protekla 24 sata testirano 368 uzoraka.

    Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjoj Luci izvijestili su kako je u protekla 24 sata na njihovoj Klinici za infektivne bolesti preminuo jedan pacijent muškog spola kod kojeg je potvrđeno prisustvo novog koronavirusa.

  • Mještani Ahmića uz 27. godišnjicu pokolja HVO-a: Bošnjaci su građani drugog reda u ovom dijelu BiH

    Ahmići, naselje u općini Vitez, 16. aprila 1993. godine bilo je mjesto jednog od najtežih zločina nad civilima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

    Tog proljetnog jutra pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) brutalno su likvidirali 116 Bošnjaka, civila, najmlađa žrtva imala je samo tri mjeseca, najstarija 82 godine.

    Pukovnik britanske vojske Bob Stewart zajedno sa svojom jedinicom koja je bila u sastavu tadašnjeg UNPROFOR-a, Zaštitnih snaga Ujedinjenih nacija, prvi je ušao u Ahmiće nakon zločina. Iako je bio iskusan vojnik, ostao je šokiran.

     

    Žrtve su bile ukopane u zajedničku grobnicu

     

    – Nisam mogao vjerovati da se to desilo u Evropi 1993. godine. Pitao sam se kako je to iko mogao učiniti ženama, djeci, starcima. Ljudi koji su ovdje ubijeni je akt genocida. Ja sam sahranio 104 osobe, u masovnoj grobnici u Vitezu. Moji vojnici i ja smo ih sahranili – kazao je svojevremeno Stewart.

    Dosad je pronađeno 86 tijela, odnosno posmrtnih ostataka, a za preostalim se još traga. S obzirom na to da je od monstruznog zločina prošlo skoro tri decenije, veliko je pitanje hoće li se pronaći sve žrtve.

    – Prije petnaestak dana bila je dženaza tromjesečnom djetetu. Šta je to dijete moglo skriviti, a niko nije odgovarao za to – pita se Atif Ahmić, predsjednik Udruženja žrtava rata “16. april Ahmići”.

    Za pokolj u ovom dijelu srednje Bosne pred Sudom BiH osuđen je Paško Ljubičić na deset godina zatvora. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 2004. osudio Darija Kordića na 25 godina zatvora za ratne zločine počinjene u srednjoj Bosni, a koji su uključivali i ubistva u Ahmićima kod Viteza.

    Nakon što je odslužio dvije trećine kazne, Kordić je pušten iz zatvora. Zbog zločina u Ahmićima pred Sudom u Hagu osuđen je i Drago Josipović na 12 godina, dok je Vladimir Šantić osuđen na 25 godina zatvora.

     

    Britanski vojnici skupljali su tijela ubijenih Bošnjaka

     

    – Osuđeni su samo oni po komandnoj odgovornosti, ne i direktni izvršioci. Zato ne možemo biti zadovoljni – ističe Ahmić koji još traga za posmrtnim ostacima svoje majke.

    Stanovnike Ahmića muči i drugi problem.

    – Vidite, živjeti se mora. Mi nemamo rezervnu domovine, moramo ostati na svom ognjištu. A to nije lako, jer smo građani drugog reda. To je, nažalost, stvarnost. Da se ne lažemo, ovo je njihova, hrvatska teritorija, ma šta o tome neko mislio.

    Istina, nema incidenata, radimo s Hrvatima, ali Bošnjaci ovdje ne mogu napredovati. Mi smo na nuli – podvlači Ahmić.

    Ove godine zbog pandemije koronavirusa neće biti kolektivnog obilježavanja, ali će žitelji Ahmića uz sve propisane mjere ipak odati počast i proučiti Fatihu žrtvama masakra.

    Izvor: faktor.ba

  • U BiH danas pretežno sunčano vrijeme

    U BiH će danas preovladavati pretežno sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.

    Jutro će biti pretežno sunčano i svježe, na planinama uz slab mraz kojeg nakratko može biti i u nižim predjelima.

    Tokom dana biće pretežno sunčano i postepeno toplije, uz malu do umjerenu oblačnost.

    Puhat će slab i promjenljiv vjetar, a poslije podne umjeren, južnih smjerova.

    Jutarnja temperature vazduha iznosiće od minus dva do četiri, a dnevna od 17 do 23 stepena Celzijusa.

  • Danas počinju radovi na dionici magistralnog puta Jajce-Donji Vakuf

    Zbog niske temperature u jutarnjim satima upozoravamo na moguću poledicu na dionicama u planinskim predjelima.

    Danas počinju radovi na nekoliko lokacija na dionici magistralnog puta Jajce-Donji Vakuf, kao i u mjestu Miričina na putnom pravcu Gračanica-Lukavac. Vozila će na mjestu radova saobraćati jednom trakom-naizmjenično.

    Zbog radova na mostu kod naplatnog mjesta Zenica jug i redovnog servisiranja tunela 1.mart, do 19.04. do 08h, obustavljen je saobraćaj na dionici autoputa A-1 Lašva – Zenica jug. U navedenom periodu saobraćaj se preusmjerava na magistralnu cestu M-17, a isključenje i uključenje na autoput je na petlji Lašva.

    Vozače molimo da putuju samo u nužnim situacijama i da se pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.

    Na području Hercegovačko-neretvanskog i Zapadno-hercegovačkog kantona zabranjeno je kretanje svim građanima izvan njihovog mjesta prebivališta.

    Potpuna zabrana kretanja u BIH na snazi je od 20 sati do 05 sati ujutro.

    Na graničnim prelazima trenutno nema dužih zadržavanja

    Privremeno su zatvoreni svi granični prijelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

    Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).

    Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.

    Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
    ———————————————-
    Na magistralnom putu Zenica-Nemila, kroz tunel Vranduk, od 05 do 21 sat saobraća se dvosmjerno. Od 21 sat do 00:30 sati vozila se propuštaju naizmjenično, dok je od 00:30 do 05 sati saobraćaj kroz tunel obustavljen. Za vrijeme obustave vozila do 7,5 tona ukupne mase mogu koristiti obilaznicu kroz naselje Tetovo, a vozila iznad 7,5 tona alternativne pravce Doboj-Šićki Brod- Sarajevo i Žepče-Zavidovići-Olovo-Sarajevo.

    Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (u mjestu Bjelajce), saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce (Kola-Stričići-Čađavica-Mrkonjić Grad i Crna Rijeka-Jajce-Mrkonjić Grad).

  • Mnogo bh. građana se još uvijek pokušava vratiti u BiH

    Stotine bh. građana još uvijek pokušava pronaći način da se vrate u Bosnu i Hercegovinu. Iako su granice zatvorene, građani u svoju zemlju mogu preko kopnenih puteva ali ne i avionom.

    Autobusom ili automobilom u BiH možete ući, a nakon toga ćete u karanten – 14 ili 28 dana, osim ako niste Milorad Dodik. Dodik je u Srbiju išao 23.03., pa onda opet danas, a zašto nije u karantenu po povratku u zemlju pitali smo Vladu Republike Srpske:

    “Naredbom republičkog štaba o obaveznoj karanteni, navodi se da su od izricanja izuzeti rukovodioci ovog entiteta kao i član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske”.

    A ova naredba, skupa sa izuzećem donesena je isti dan kada je ovaj član Predsjedništva prvi put tokom krize s pandemijom otišao u Srbiju – 23. marta.

    Avionom građani ne mogu ući u zemlju, dostavlja se samo medicinska pomoć i donacije, a državni ministar sigurnosti u pismu stranim ambasadama u BiH poručio je da strane građane možemo poslati kući, ali nemojte nam dovoditi naše.

    “Vlasti u BiH će omogućiti organizovanje posebnih letova i drugih oblika transporta stranih državljana prema njihovim državama i pružiti potrebnu podršku za njihovu realizaciju, ali molimo da se ovakvi letovi i drugi vidovi transporta istovremeno ne koriste za organizovanje povratka državljana BiH iz vaših zemalja u Bosnu i Hercegovinu”, kazao je Fahrudin Radončić.

    Radončić objašnjava – za takav korak trebala bi odluka Vijeća ministara BiH, prije toga kriznih štabova i ureda za zakonodavstvo. Dio ovih odluka dobili su građani BiH koji se nalaze u Tirolu, njih 90 bi uskoro trebali moći kući.

    “Izašlo je iz Beča 2 autobusa, oko 90 ljudi. Ima još uvijek interesanata, oko 120 ljudi je izrazilo želju da krenu prema BiH. Tih 90 iz Tirola, ostali su po Austriji. Ljudi su izgubili poslove, imali su neke privremene poslove, nemaju gdje da budu i žele da se vrate u BiH. I mislim da je to njihovo ustavno pravo i da treba da im se obezbjedi da se vrate u svoju domovinu”, kazao je Kemal Kozarić, ambasador Bosne i Hercegovine u Austriji.

    “Ukupno 54 osobe koje su nam se javile – njih 13 je prebačeno u BiH. Sa ostalim vodimo svakodnevni dijalog, imamo listu koju pomno pratimo, koja se povećava iz dana u dan – jer imamo ljude koji nam se nisu prije javili, sada se javljaju, koji su imali druge načine i vizije kako da dođu do domovine”, kazao je Nedim Makarević, ambasador BiH u Norveškoj.

    A te vizije su bile komercijalni letovi – jer od Osla do Sarajeva ima 1860 km vazdušnom linijom, a skoro 2 i po hiljade kilometara kopnenom. Odnos BiH prema svojim građanima komentarišu i drugi ambasadori (GFX Martina Mlinarević Sopta), poredeći kako rade zemlje EU.

    Dok Milorad Dodik iz zemlje ulazi i izlazi bez karantene, samoizolacije i drugih mjera, naši građani u udaljenijim zemljama, od kojih dio više nema ni posla ni primanja ni smještaja ne mogu do BiH. I to bi možda mogao biti odgovor na pitanje koje ćemo opet postavljati za koji mjesec – zašto ljudi masovno odlaze iz BiH.

    izvor: N1

  • Zastupnik Elvedin Mušanović hitno zatražio smanjenje paušala zastupnicima u Skupštini SBK

    Elvedin Mušanović zastupnik SDA u Skupštini SBK zatražio je HITNO sazivanje sjednice Administrativne komisije na kojoj će se razmatrati umanjenje paušala zastupnicima u Skupštini SBK za vrijeme trajanja stanja nesreće uzrokovano pojavom koronavirusa (COVID – 19) na području Srednjobosanskog kantona.

    Također, predložio je da se na istoj sjednici zatraži i značajno smanjenje svih privilegija koje imaju zvaničnici izvan Skupštine SBK.

    izvor: novum.ba