Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno sa kišom i pljuskovima. Prognozirana količina padavina se kreće između 10 i 25 litara po metru kvadratnom. Vjetar slab, prije podne južnog smjera. Sredinom dana vjetar mijenja smjer na zapad i sjeverozapad. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 7 i 12°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 13 i 19°C.
Blog
-
Nepovoljni uslovi za vožnju prvog dana vikenda
U većem dijelu BIH jutros se saobraća po mokrom i mjestimično klizavom kolovozu. Apelujemo na vozače da budu maksimalno oprezni, da drže odstojanje između vozila i da se obavezno pridržavaju mjera zaštite od koronavirusa.
Zbog radova na sanaciji mosta na dionici autoputa A-1 Visoko-Kakanj (kod mjesta Dobrinje), saobraćaj je obustavljen i preusmjerava se dvosmjerno, suprotnom kolovoznom trakom.
U tunelu Vranduk (Zenica-Nemila) ni večeras, zbog praznika, neće biti obustave saobraćaja.
Zbog sanacionih radova u tunelu Vinac (Jajce-Donji Vakuf) od 07 do 20 sati saobraća se naizmjenično-jednom trakom. Od 20 do 07 sati saobraćaj se preusmjerava na obilaznicu oko tunela.
Na regionalnom putu Crna Rijeka-Mrkonjić Grad (Bjelajce), zbog sanacionih radova saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na alternativne pravce.
Izdvajamo i ostale dionice gdje je zbog sanacionih radova izmjenjen režim saobraćanja: Tuzla-Orašje, Jelah-Doboj, Donja Orahovica-Šićki Brod, Prozor-Jablanica, Sarajevo-Vogošća, Bugojno-Gornji Vakuf/Uskoplje i Sarajevo-Trnovo.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
Zbog međunarodnog praznika 1. Maj zabranjen je prevoz eksplozivnih materija u BIH.
Na području RS-a potpuna zabrana kretanja na snazi je svakodnevno u vremenu od 20 do 05 sati.
Zabrana kretanja za vrijeme praznika 1. Maj na području RS-a trajaće danas od 12 sati do sutra ujutro do 5 sati ujutro i sutra (nedjelja) od 12 sati do ponedjeljka u 5 sati ujutro.
——————————————–Ulazak u BiH nije dozvoljen stranim državljanima, a izuzetak su određene kategorije ljudi (zdravstveni radnici, lica kojima je potrebno liječenje, prekograničnih radnika, službi i timova civilne zaštite, pripadnika snaga NATO-a i drugih zemalja partnerstva za mir, kao i NATO štaba u BiH, osoba s boravkom u BiH, osoba koje su u tranzitu kroz BiH bez zadržavanja i osoba koje imaju izdatu dozvolu od Vijeća ministara).
Ulazak u Hrvatsku i Crnu Goru dozvoljen je samo njihovim državljanima, strancima koji imaju prijavljen boravak i vozačima teretnih vozila.
Srbija je zatvorila granične prelaze prema BiH za sve prelaske, izuzev za robni promet koji se odvija preko prelaza: Karakaj, Vardište i Rača.
Privremeno su zatvoreni svi granični prelazi za pogranični saobraćaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
BIHAMK
-
U susret iftaru – ramazanske priče
Hamdija Mulić: “Ramazanske noći” priča objavljena 1914. u Mostaru
Bilo je to podavno, ja sam bio još dječak, kad je naš mjesec ramazan bio u zimi.
Noći su mračne. Oštri sjevernjak brije, zrak studen a ledina i puti cakle sa ledom. Priroda svojim žalosnim licem izgubila je majsku ljepotu i septembarski miris. Nigdje nikoga da na cesti stoji, osim što sretaš sijeldžije s fenjerima kako gotovo trkom idu komšiji na sijelo.
U kućama su svijetlile svjetiljke, pa iz njiha s donjih bojeva zuri kroz prozore svjetlo kao iz špilja. Dašta, kad su sve kuće pokrivene snijegom.
— Eno, gori, majko, još svijetle kandilji na munari! — kliče mali Muhsin kad je ugledao munaru na kojoj su gorili kandilji pa izgleda kao da zvijezde sjaju.
Bilo nas je dosta tu noć na sijelu. Majke s djecom po sijelima, a oci bogme u kahvi sami bez djece, da mirno posjede i porazgovore se.
— U…haj! Peče se četenija! — zavikaše djeca kad su čula od žena i djevojaka da će peći slatko i omiljelo u nas jelo — četeniju.
Naravno, da je sada nastalo pravo veselje. Četenija se kuha, i razvija se za nju ukuhano mlivo, sa šećerom, pa pri tome poslu djevojke pjevaju naše narodne pjesme. Ovamo u sobi velikoj posjele su neke žene te slušaju obično šta sijeda naša nena pripovijeda. Dašto i mi smo djeca uz nenu.
— Ama šta kažeš, prikazuje se? — u čudu će jedna žena prama drugoj koja je o prikazama povela riječ.
— Eto, drugo, da nije sad ramazan, rekla bi da ih ima i večeras… Ama, uh, kad mi na um pane, ima ih, pa eto…
— Ja sam vidjela ženu u bijelu sa zlatnim kosama — druga će opet.
— To je vila!
— De, duše ti, šutite! — najednoć će sijeda nena — Kako znam za se, vazda se o tome prikazivanju priča, pa nikad nema ništa.
To ste vi strašive, pa vam se prikazuje, rekao bi naš Abdullah efendija, pa Bogme i jest. Ja nijesam do sad nikad ništa vidjela, a eto kako kaže Abdullah ef. sramota je i grehota u to i vjerovati.
Kad je to nena izgovorila, malo je i nama djeci bilo lakše jer, nije šala, mi smo se svi prepali, pa još kad pomislimo da nam valja po mraku kući…
Sada je četenija bila gotova. Svi zasjeli za sofru, pa se naslađivali njome.
— Baš je u redu! — veli nena, da pohvali djevojke. Poslije toga opet smijeh, šala i džumbus…
U neko doba noći počesmo se rasipati. Nama je djeci još uvijek u glavi prikaza. Idemo mi ovako kroz neki tijesni sokačić, a ja nešto ugledah…
— Uh! — vrisnuše i druga djeca.
— Ne bojte se! veli nam tetka — ono je Bajro bubnjar.
— Pa kud će sad? — pitamo mi.
—Ide, bogme, ranije svojoj kući da do ručka pospava — reče tetka — a mi se utješismo i tako dođosmo kući.
Mi uz ramazan ručamo kad bude pred zoru sat-dva. Na ramazanski nas ručak budi top ili još običnije bubnjar. Eno ga na, čuje se gdje buba!
To pred vratima aginim buba stari Ciganin Bajro u bubanj, da aginu maju (domaćicu) budi, da spremi ručak. Bajro se ne boji prikaza. Prevalio preda se bubanj od volovske kože, pa udara po njemu. Uz Cigu ti je obično i njegov sinčić, da pred njim drži fenjer.
— Bum, bum, dande-ga, bum! — čulo se jednako niz sokake, a da nije zaboravio ni jednih vrata, budi Cigo muslimane da ustanu, jer eto sad će zora zabijeliti, valja postiti…
A kad osvane bajram?! Eh,tad još veselja oko bubnjara. Samo da ga vidiš! Sav se okitio čevrama i maramama što su ga djevojke darovale. Ala je bio nakićen!
— Juh! Aj! Eto bubnjar! Dan-da-ga-bum! — trčala djeca za njim i vikala. Pred svakom kućom bubnjar stoji, da se dariva.
Da. Drhtao je siromah Cigo čitav mjesec, noću idući po studeni, a sad on valja da štogod dobije zasluge.
Pitajte bubnjara ima li prikaza, pa će Vam kazati:
— To je budaleština! Nikad se ne plaši toga, jer, brate, prikaza nema!
Biografija: Hamdija Mulić (1881—1944)
Mekteb i osnovnu školu pohađao je u rodnom Konjicu, a Nižu gimnaziju i Učiteljsku školu završio je u Sarajevu, gdje je i umro 8. januara 1944.godine. Kao učitelj službovao je u Konjicu i Hrasnici, a od 1913. godine pa do mirovine, radio je u Sarajevu.Uz učiteljsku službu predavao je pedagoške predmete u Učiteljskoj školi i Gazi Husref-begovoj medresi. Sarađivao je u časopisima: Behar, Pobratim, Smilje, Gajret, Biser, Školski vjesnik, Učiteljska zora, Pravda, Novi behar i dr. U listu Behar objavio je tridesetak priča, zabilježio isto toliko narodnih pjesmama i više pripovijetki. Jedan broj književnih radova objavio je pod pseudonimom Ata Nerćes. Kako je Hamdija Mulić pisao o odgoju i značaju knjige u prosvjećivanju, govore mnogi njegovi tekstovi koji su i danas aktuelni. — Ima inteligentnih ljudi, koji se kite znanjem i umiećem, ali pravo ne shvaćaju plemenitu svrhu na zemlji, te su sa etičkog stajališta pravi idioti… Svrha je pravoga odgoja da se u odgajanicama obrazuje samo onakav inteligent, koji će im dati sigurnu sposobnost da mognu razlikovati dobro od zla; da im dobro izlazi iz duše, kao da i iz duše mrze sve ono, što nije dobro za nj, ni za druge…
Nije dosta samo natrpati dječju dušu znanjem, nego treba da i najmanji dio nauke utječe na dobar odgoj mladeži… — pisao je rahmetli Hamdija Mulić. (miruhbosne.wordpress.com)
Hamdija Mulić: Iz života za život, Mostar, 1913.
Izvor: D. Tomašević (2014.) Bajram ide… Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine
Za Akos.ba priredio: Mirza Pecikoza
-
Nurković: Nasred ulice uhvatio sam umorni, zabrinuti pogled i ožiljke maske na Haninom licu
Fotografija bh. fotografa Eldara Nurkovića naslovnica je jedne od kampanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u borbi protiv koronavirusa.
Na fotografiji je Hana Ćorović, Nurkovićeva djevojka, studentica farmacije.
– Fotografija je nastala slučajno. Hana još studira, obavljala je praksu tih dana. Ona je vrlo odgovorna osoba i po cijele je dane nosila masku. U jednom je momentu, po povratku s prakse, nasred ulice skinula masku. Uhvatio sam njen umorni, zabrinuti pogled, te ožiljke od maske na njenom licu. Tako je nastala fotografija – kazao je Nurković za “Avaz”.
Ne krije zadovoljstvo i ponos što je u ovim teškim trenucima, dok se cijela planeta bori s nevidljivim neprijateljem, mogao ovom fotografijom dati svoj doprinos.
– Kad sam vidio te ožiljke, shvatio sam da takva fotografija može cijelom svijetu objasniti s čim se svi borimo, suočavamo – kaže Nurković.
Sve je prolongirano za bolja vremena
Hana i on zajedno rade u vlastitom E2 studiju, a Nurković odavno radi za najveće novinske servise na svijetu.
– Stali su sada svi poslovi, bio sam bukiran za godinu dana, ali je sve prolongirano za bolja vremena. Sada se bavim ilustracijama, to šaljem platformi Getty, s kojom imam ugovor. Tako je do cijelog svijeta došla i ova fotografija – kaže Nurković.
Kao uspješni fotograf, Nurković je upoznao mnoge ljude, čuo različite životne priče, fotografirao situacije i momente koji će se zauvijek pamtiti.
No, i njegova životna priča je roman.
Nurković je prije skoro tri godine, nakon 28 godina, upoznao svoju sestru Milenu, koja živi u Banjoj Luci.
– Cijeli moj život bio je poprilično nevjerovatan. Otac mi je bio profesor na Ekonomskom fakultetu, obolio je veoma mlad, liječio se prvo po bivšoj Jugoslaviji, a zatim u Francuskoj. Moja mama bila je doktorica i uvijek je bila uz njega. Ja sam zbog toga ostajao živjeti s nanom i djedom. Živio sam i s mamom i tatom, ali kada je došlo vrijeme da idem u školu, odgojili su me nana i djed. Otac je imao dugogodišnju vezu iz prošlosti. Bili su različite nacionalnosti i njeni roditelji nisu bili za to da budu zajedno. To je od početka bilo osuđeno na neuspjeh – pričao je našem magazinu “Azra” u januaru 2017.
Kad je njegov otac obolio, pojavila se ta žena. Rekla je da ništa ne traži, ali mu samo želi reći da ima još jedno dijete i nakon toga je otišla.
– To je bio šok i za njega i za moju majku. Kada sam imao četiri godine, moj otac je umro. Dvanaest godina kasnije, mama mi je rekla da imam sestru – ispričao je Nurković.
Kada je odlučio pronaći svoju sestru, nije imao mnogo informacija, znao je samo ime i prezime njene majke.
– Moja sestra nije znala da postojim. Znao sam da su živjeli u Mostaru, pronašao sam neke adrese. Preko nekih ljudi sam pokušavao saznati bilo šta. Saznao sam da se zove Milena. Kada je počeo rat, izgubio im se svaki trag. Bili su u izbjeglištvu u Srbiji. Razmišljao sam da postoji mogućnost da se sestra udala i promijenila prezime. To je već bila gotovo nikakva šansa da je nađem. Izgubio sam svaku nadu. Onda su se pojavile društvene mreže. Tri godine sam je tražio na Facebooku, bezuspješno – sjeća se.
No, sreća mu se osmjehnula i stigla je poruka njegove sestre. Znala je samo ime i prezime svog oca, znala je da je umro.
Tri godine u potrazi za sestrom
– Dva dana nakon što smo se prvi put čuli, sjela je u autobus u Banjoj Luci i došla u Sarajevo. Na autobuskoj stanici smo se prvi put sreli. Kada je izašla iz autobusa, odmah smo se zagrlili. Sedam dana je boravila kod mene. Nismo se odvajali jedno od drugoga. Bio je čudan osjećaj. Znaš da imaš nekoga ko je tvoja krv, a moraš sve od početka, ne znaš ništa o toj osobi. Jako je čudno – kazao je.
Od tada se redovno viđa i čuje s Milenom. Oboje žale zbog vremena koje im je oduzeto.
No, to nije kraj čudesnoj Nurkovićevoj priči.
Milena i Eldar: Upoznali se nakon 28 godina FOTO: AVAZDanas nam priča i kako će jednom, kad vremena budu sigurnija, ispričati i priču o odrastanju. Imao je, kaže, teško djetinjstvo, odrastao je s vojskom, sa 18 otišao živjeti u Istanbul.
Svoju uspješnu karijeru fotografa nekad je želio razvijati u Americi. No, za sada je u Sarajevu. Odakle cijelom svijetu šalje sjajne fotografije.
AVAZ
-
Osamnaesti dan bez zaraženih koronavirusom u TK
Krizni štab Ministarstva zdravstva Tuzlanskog kantona (TK) saopćio je da u posljednja 24 sata nije bilo novozaraženih koronavirusom.
Ovo je osamnaesti dan u nizu da u tom kantonu nije zabilježen nijedan novi slučaj inficiranja s COVID-19.
U Univerzitetskom-kliničkom centru Tuzla u posljednja 24 sata testirano je 167 osoba i nijedan uzork nije označen pozitivnim.
Od početka testiranja na području TK zabilježeno je 84 slučaja zaraze koronavirusom, a trenutno je pozitivna jedna osoba iz klastera Medical Institut Bayer, dok su se ostale osobe oporavile.
U Ministarstvu zdravlja TK navode da je do sada testirano 4.296 osoba, a da se u kućnoj izolaciji nalazi 913 osoba.
Ispred više objekata danas je primijećeno da policija kontroliše nošenje zaštitnih sredstava, a više osoba koje su u tržne centre željeli ući bez maske i rukavica prekršajno su prijavljene.
FENA
-
Sudovi u BiH pošle godine osudili 34 osobe zbog trgovine ljudima
Nakon što je u januaru Vijeće ministra Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, usvojilo novu Strategiju suprotstavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini, čime su odblokirana ogromna sredstva SAD za pomoć institucijama BiH, jučer je usvojen i izvještaj o stanju u oblasti trgovine ljudima u BiH u 2019. godini, javlja Anadolu Agency (AA).
Usvajanje ovog izvještaja je značajan korak za nastavak borbe protiv trgovine ljudima i provođenje preventivnih mjera na osnovu utvrđenog stanja u ovoj oblasti.
Ministarstvo sigurnosti BiH je na osnovu podataka dobijenih od strane tužilaštava, službi za sprovođenje zakona, centara za socijalni rad te nevladinih organizacija, utvrdilo da je u navedenoj godini identifikovana 61 potencijalna žrtva trgovine ljudima.
”Za krivična djela povezana sa trgovinom ljudima u Bosni i Hercegovini u prošloj godini su provedene istrage protiv 48 osoba, a podignuto je 20 optužnica protiv 31 osobe. Sudovi su u toku 2019. godine osudili 34 osobe te izrekli sedam odgojnih mjera protiv maloljetnika. Na zatvorsku kaznu osuđene su 24 osobe, izrečena je jedna uslovna kazna te dvije novčane kazne. Donešena je i jedna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi”, navodi se u saopćenju Ministarstva sigurnosti BiH.
U efikasnoj borbi i potpunom provođenju Strategije, Bosna i Hercegovina ima punu podršku iz Ambasade SAD u Sarajevu i USAID-a, koji su i do sada snažno ohrabrivali nadležne institucije u BiH za borbu protiv trgovine ljudima.
-
U BiH od jučer ušla 603 putnika
Federalni sanitarni inspektori su u posljednja 24 sata izdali 912 rješenja o kućnoj izolaciji odnosno zdravstvenom nadzoru od čega je veliki broj putnika, njih 603.
Od 912 rješenja koja su izdata na federalnim graničnim prelazima tokom proteklog dana 603 su izdata putnicima i oni su upućeni u kućnu izolaciju ukoliko im je prebivalište u FBiH. Nešto je manji broj vozača nego dan ranije, ali je nakon odobrenja Vijeća ministara BiH o prelasku radnika u poljoprivrednim pograničnim dijelovima povećana sa tri (prekjučer) na 101, prekograničnih radnika bilo je 43.Najviše putnika je ušlo na GP Orašje (295) i GP Velika Kladuša (122), a najviše robe kao i prezhodnih dana transportovano je preko prelaza Bosanski Šamac.
“Zaključno s danom 30.4.2020. godine, prema do sada dostupnim informacijama, federalni sanitarni inspektori na graničnim prijelazima izdali su ukupno 30.725 rješenja o stavljanju putnika/lica pod zdravstveni nadzor/ograničenom kretanju/izolaciji na period od 14 dana”, rekao je direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.Izrečene mjere su istekle za 25.459 osoba kojima su federalni sanitarni isnpektori ranije izrekli kućnu izolaciju.
Govoreći o kontroli proizvoda i usluga u prodajnim objektima u FBiH, Ajdinović je kazao da je tim Federalnog tržišnog inspektorata podnio sedam prekršajnih naloga u iznosu od 12.700KM.
-
Iznenadite ukućane za iftar: Brzi kolač od jabuka
Iznenadite svoje ukućane ukusnim kolačem od jabuka za čiju pripremu vam treba nekoliko minuta.
Sastojci:
Tijesto:
– 200 grama brašna
– 180 grama šećera
– 200 grama griza
– prašak za pecivoNadjev:
– 1 kg izribanih jabuka
– 2 vanilin šećera
– kašičica cimeta
Preljev:– 100 ml ulja
– 250 ml mlijeka
– jajeDekoracija:
– 3 šlaga iz kesice
– mlijeko
– cimet
Priprema:
Pomiješajte prašak za pecivo s brašom. U istu posudu nastavite dodavati šećer i griz te sve zajedno sjedinite. Jabuke pomiješajte posebno i u njih dodajte vanilin šećer i cimet. Za preljev umutite ulje, mlijeko i jaje.
U kalup rasporedite trećinu suhih sastojaka, a zatim rasporedite i trećinu narendanih jabuka. Ostatak suhih sastojaka rasporedite kašikom, pa ponovo jabuke. Površinu prelijte s već pripremljenim preljevom.
Kolač pecite u rerni zagrijanoj na 180 stepeni oko sat.
Kada se ohladi premažite ga šlagom koji se pripremili po uputstvima i dodajte malo cimeta.
-
Održana online sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva travničkog
Održana je 3. online sjednica Savjeta za vjerska pitanja Muftijstva travničkog.
Shodno trenutnim okolnostima uzrokovanim pandemijom korona virusa, te važećim restrikcijama u vezi okupljanja i kretanja, Savjet za vjerska pitanja Muftijstva travničkog održao je 3. online sjednicu.
Sjednicom kojom je predsjedavao Muftija travnički, dr. Ahmed-ef. Adilović, učešće su uzeli članovi Savjeta, a na istoj su razmatrane teme u vezi sa održavanjem mektebske nastava u trenutnim okolnostima, vjerske aktivnosti u ramazanu, kao i tekuće aktuelnosti.
-
Aljoša Čampara: Niko nema pravo osuđivati medije koji rade svoj posao
Federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara (SDA) na pitanje o optuživanju medija za aferu „Respirator“ izjavio je kako niko nema pravo osuđivati medije koji rade u interesu javnosti.
Čampara je u emisiji na Televiziji Sarajevo (TVSA) upitan o optužbama predstavnika Federalne uprave civilne zaštite na račun medija, kao i osuđivanju novinara zbog pisanja o aferi „Respirator”.
“Niko nema pravo osuđivati rad medija. Mediji rade u interesu javnosti. Protiv toga sam da se novinari osuđuju za posao koji rade. Osnovni postulati demokratije su slobodno novinarstvo i slobodni mediji. Ko se protivi tome on je za nedemokratski sistem i autokratiju”, izjavio je Čampara.
Podsjetio je da Bosna i Hercegovina stremi euroatlantskim integracijama i da to podrazumijeva poštivanje slobode medija, prava na pristup informacijama i javno izražavanje mišljenja.