Blog

Isplata cijele plaće uprkos obustavi rada, odlaganje plaćanja poreznih obaveza i kredita, samo su neke od mjera u zemljama u okruženju čije vlade skoro svakodnevno rade na novim mogućnostima kojima pomažu uzdrmanu privredu zbog pandemije.

Kada je u pitanju BiH, Republika Srpska prolongirala je uplatu poreza na dobit do kraja juna i to će biti mjera koja će se odnositi na privredne subjekte koji trpe štetu od koronavirusa. Uveden je i moratorij na otplatu kredita, a najavljena je i pomoć svim privrednicima koji neće otpuštati radnike. A član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik obećao je uplatiti jednokratnu novčanu pomoć od 1.000 KM svim medicinskim radnicima i policajcima koji su na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa.

S druge strane, Vlada FBiH nije donijela nijednu mjeru izuzev donesenog moratorija na kredite. Još se čeka da „korona zakon“ prođe potrebnu parlamentarnu proceduru. Ovaj zakon, koji sadrži paket pomoći privrednicima od 500 miliona KM, dobio je potrebnu podršku u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, a o njemu će se u ponedjeljak (4. maja) izjasniti i delegati u Federalnom domu naroda.

Ekonomista Faruk Hadžić za „Avaz“ kaže da, za razliku od BiH, zemlje iz našeg regiona su već na početku krize donijele pakete mjera pomoći privredi.

– U prvom paketu pomoći, koji je donesen još u martu, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) uvela je porezne mjere pomoći privredi, mjere za suzbijanje efekata uzrokovanih koronavirusom, poticaje za očuvanje radnih mjesta djelatnostima pogođenim koronavirusom, mjere za pomoć poljoprivredi, mjere HBOR-a za pomoć privredi i mjere za pomoć privredi u sektoru EU fondova. Primarni fokus u mjerama na isplate plaće radnika i pokrivanje doprinosa je pomogao da rast nezaposlenosti ne bude kao u FBiH. Vladi je trebalo ukupno sedam dana vremena od najave do izmjene poreznih zakona i implementacije. Nakon toga, početkom aprila je donesen i drugi paket mjera pomoći – pojasnio je Hadžić.

Dodao je da je u Crnoj Gori, između ostalog, Vlada predložila subvencije za april i maj u iznosu od 70 posto minimalne plaće i 100 posto poreza i doprinosa za svakog registriranog zaposlenog u sektorima koji su usljed mjera za suzbijanje epidemije morali biti zatvoreni.

Govoreći o razlikama, Hadžić ističe da se one mogu uočiti između Srbije i Hrvatske, gdje je vidljivo da se u Hrvatskoj pomoć većinski usmjerava na otpis, a ne na odgodu plaćanja poreznih obaveza, kako je to predviđeno u Srbiji.

– Za razliku od Srbije, koja će svim punoljetnim građanima podijeliti po 100 eura u vidu tzv. novca iz helikoptera, takva mjera u Hrvatskoj nije predviđena. Susjedne zemlje su dosta brzo djelovale i kroz najavu mjera, pa i samo djelovanje, što se ne može reći za BiH, konkretnije za Federacju, koja još nije donijela nijednu konkretnu mjeru za pomoć privredi – naglasio je Hadžić.

Ekonomista Kadrija Hodžić za naš list je kazao da je BiH imala najveće kašnjenje u reagiranju na ekonomske posljedice pandemije.

– Zaostajanje je izraženo čak i u odnosu na Srbiju koja je na početku marta, dok je virus harao Italijom, imala potpuno nihilistički odnos prema opasnosti od virusa. Hrvatska je prva reagirala već na početku marta da bi prema paketu ekonomskih mjera donesenih 2. aprila imala najrazrađeniji set kratkoročnih ekonomskih, ali i socijalnih mjera, u čijem su donošenju učestvovali eksperti iz zemlje i svijeta – ističe Hodžić.

Prema njegovim riječima, Srbija je svoj program ekonomskih mjera donijela na samom kraju marta, a Crna Gora 9. aprila.

– Dok su zemlje okruženja koliko-toliko vršile pripreme ekonomskih mjera za zaštitu od posljedica pandemije, BiH je opterećivala migrantska kriza i rasplet političke krize nakon posljednjih izbora, koji su potpuno odvukli pažnju bh. vlasti s ovog problema. Na početnu nespremnost za krizu nadovezala se nesinhroniziranost u djelovanju Vijeća ministara BiH s vladama entiteta (naročito je indikativna odluka o traženju međunarodne humanitarne pomoći za zaštitu i spašavanje, te dodatnu finansijsku pomoć), kao i nekoordiniranost Vlade Federacije s kantonima – pojasnio je Hodžić.

Dodao je da je praksa neozbiljnog pristupa upotpunjena aktuelnom raspravom o podjeli novih 330 miliona eura od MMF-a.

– Za razliku od RS, koja je donijela određene ekonomske smjernice sredinom marta, Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica od koronavirusa u Federaciji aktualiziran je tek krajem aprila. Ovakav slijed kašnjenja u donošenju ekonomskih mjera za suzbijanje posljedica pandemije uzrokovao je da BiH, naročito Federacija BiH, ima najveći broj izgubljenih radnih mjesta u odnosu na broj zaposlenih u okruženju – zaključio je Hodžić.

Hrvatski sabor prihvatio je vladin paket mjera vrijedan gotovo 30 milijardi kuna ili 3,9 milijardi eura za pomoć privredi pogođenoj epidemijom koronavirusa. Paket sadrži 63 mjere čiji je glavni cilj očuvanje radnih mjesta i isplata plaća. Tim mjerama će se omogućiti preduzetnicima i građanima pogođenim posljedicama pandemije odlaganje plaćanja javnih dažbina, kao što su porezi na dohodak i dobit te doprinosi. Plaćanja će se odložiti na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri. Nakon toga bit će omogućena otplata tih dugova na rate bez kamata na rok od 24 mjeseca.

Država će u sektorima pogođenim epidemijom podržati očuvanje radnih mjesta tako što će u visini minimalne plaće pomoći svakog zaposlenog koji bi ostao bez posla. Set mjera za finansijsku likvidnost, prema riječima ministra finansija Hrvatske Zdravka Marića, uključuje moratorij na obaveze prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj i komercijalnim bankama od tri mjeseca, odobrenje kredita za likvidnost za isplatu plaća i dobavljača i reprogram drugih obaveza.

Marić kaže da se može očekivati da će i građanima biti omogućeno odlaganje plaćanja kreditnih rata također na tri mjeseca. Najavio je i beskamatne zajmove općinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju (HZZO) i Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje (HZMO) do visine poreza na dohodak, poreza i doprinosa čije je plaćanje odloženo i/ili je odobrena otplata na rate.

U Srbiji su predviđena četiri seta mjera. U prvom setu akcent je stavljen na odlaganje plaćanja dospjelih poreznih obaveza, uz kasniju otplatu na rate, najranije od početka 2021. godine. Osim toga, predloženo je odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na plaće radi osiguranja likvidnosti, održanja privredne aktivnosti i zaposlenosti. Odloženo je i plaćanje akontacija poreza na dobit u drugom kvartalu.

Drugi set mjera u Srbiji se odnosi na direktna davanja preduzećima, isplatu pomoći u visini minimalne plaće za poduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća, odnosno subvencije 50 posto minimalne zarade velikim preduzećima, čiji zaposleni su poslani na prinudni odmor zbog smanjenog obima poslovanja ili potpune obustave rada.

Treći set mjera odnosi se na očuvanje likvidnosti privrednih subjekata u uvjetima krize na dva načina. Prvi način je vezan za program za dodjelu kredita za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za firme, dok se drugi način odnosi na garantne šeme za podršku privredi u uvjetima krize za kredite za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava. Četvrta mjera odnosi se na uplatu direktne pomoći u iznosu od 100 eura svim punoljetnim građanima Srbije.

U Crnoj Gori predviđeno je odlaganje plaćanja kredita za privredu i građane na 90 dana, odloženo je plaćanje poreza, kao i kreiranje nove linije za pomoć privredi do maksimalnog iznosa do tri miliona eura po korisniku. Vlada je predvidjela i milion eura pomoći najugroženijima. Članovi Vlade uplatit će po pola plaće jednokratno na račun Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

Bit će obustavljene i isplate varijabilnog dijela zarade i svih budžetskih naknada za rad u komisijama, upravnim odborima. Preporučeno je i lokalnim upravama da urade isto. Odloženo je plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države na 90 dana, a sva davanja iz budžeta bit će redovna.

Sve banke u Crnoj Gori su osigurale mehanizme za redovno snabdijevanje bankomata gotovinom, a privremeno su ukinute i naknade za podizanje novca na bankomatima, kao i naknade za korištenje elektronskih plaćanja. Banke nastavljaju s kreditnom aktivnošću, dok će Centralna banka Crne Gore (CBCG) osigurati zakonski osnov koji bi relaksirao banke da restrukturiraju kredite čije je kašnjenje opravdano trenutnom situacijom.

Dnevni avaz