Banjaluku je u 9.54 sati potresao zemljotres.
Kako javlja EMSC zemljotres je bio jačine 2,7 stepeni po Rihteru, prenose Nezavisne.
Čitaoci iz više banjalučkih naselja javlju da su osjetili jako podrhtavanje tla.
Banjaluku je u 9.54 sati potresao zemljotres.
Kako javlja EMSC zemljotres je bio jačine 2,7 stepeni po Rihteru, prenose Nezavisne.
Čitaoci iz više banjalučkih naselja javlju da su osjetili jako podrhtavanje tla.
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata, u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS i Bolnici „Sveti Vračevi“ u Bijeljini, izvršeno je testiranje 524 laboratorijska uzorka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 13 osoba u RS.
– Riječ je o osam žena i pet muškaraca. Tri žene su srednje životne dobi i pet žena je starije životne dobi. Pet muškaraca je srednje životne dobi. Prema mjestu prebivališta po tri osobe su iz Prijedora i Banje Luke, po dvije osobe su iz Mrkonjić-Grada i Teslića, i po jedna osoba je iz Dervente, Kozarske Dubice i Prnjavora. Šest osoba je imalo kontakt sa prethodno potvrđenim slučajevima. Jedna osoba je hospitalizirana, dok će ostale biti u izolaciji u skladu sa definiranim procedurama – stoji u saopćenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS.
Do sada je u RS potvrđen 1.351 slučaj virusa korona, a ukupno je preminulo 100 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus. Ukupno se oporavilo 737 osoba, a na (SARS-CoV-2) testirano je 24.012 osoba.
U Univerzitetskom kliničkom centru RS ukupno se liječi 68 osoba sa potvrđenim prisustvom ili sumnjom na prisustvo korona virusa. Na Odjeljenju Covid-19 hospitalizirano je 27 pacijenata teže kliničke slike, dok je u izolaciji jedan pacijent.
– Kod dva pacijenta zdravstveno stanje zahtijeva respiratornu podršku, a jedan pacijent je na neinvazivnom modu mehaničke ventilacije. Na Odjelu hirurgije (stara lokacija UKC) je 17 pacijenata sa lakšom do srednje teškom kliničkom formom i na Odjelu pulmologije (stara lokacija UKC) je 20 pacijenata sa lakšom do srednje teškom kliničkom formom – stoji u saopćenju.
U Bolnici „Sveti Apostol Luka“ u Doboju zbrinuto je 49 pacijenata sa COVID 19 oboljenjem, u Opštoj bolnici Trebinje 12 pacijenata, u Bolnici „Doktor Mladen Stojanović“ u Prijedoru je 17 pacijenata, u Univerzitetskoj bolnici u Foči su dva pacijenta, i u Bolnici u Gradišci je pet pacijenata.
Kada su u pitanju objekti za izolaciju u kojima se nalaze osobe kod kojih je potvrđen test na novi virus korona, a nemaju simptome Covida-19, u Studentskom centru „Nikola Tesla“ u Banjaluci nalazi se 120 osoba, 22 osobe su u Studentskom domu u Trebinju, jedna osobe je u Domu učenika u Bijeljini i 28 osoba je u Domu učenika u Doboju.
U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 3.579 osoba, a nadzor je završen kod 31.149 osoba.
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu u posljednja 24 sata testirao je 548 uzoraka na COVID-19.
Među testiranim uzorcima je jedan pozitivan na retestiranju, radi se o uzorku iz Bihaća.
Osam je novih zaraženih koronavirusom, jedan iz Trnova i sedam iz Tešnja, potvrdila je za Faktor prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a.
U Bosni i Hercegovini je do sada više od 2.370 zaraženih koronavirusom, od toga je 1.614 izliječenih. U trenutku smrti 141 osoba je bila pozitivna na COVID-19.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu trebala bi donijeti odluku o odgađanju lokalnih izbora.
Sjednica je zakazana za 10 sati, a nakon toga članovi CIK-a obratit će se novinarima.Danas ističe rok od 15 dana za objavu lokalnih izbora koji su zakazani za 4. oktobar. Zbog problema s finansiranjem najvjerovatnije će biti donesena odluka o odgađanju za 30 dana.
“Ovo je odlična vijest jer smo već našli kupca za naš proizvod iz Njemačke, tačnije iz Frankfurta. Industrijska konoplja je nova kultura za nas, i za BiH uopšte, tako da sam jako uzbuđen što se sve ovo dešava,“ naglašava Nedeljko.
Prirodno bilje je osnovano 1996., i od tada se neprekidno razvija. Na 80 hektara zemljišta oni trenutno proizvode više od 150 tona ljekovitog i aromatičnog bilja, uglavnom kamilicu, mentu, bosiljak, neven i matičnjak.
“Mi imamo nešto više od 34 hektara vlastitog zemljišta, ali sarađujemo sa 120 farmera koji obrađuju dodatnih 46 hektara i koji sakupljaju samoniklo bilje,“ objašnjava Nedeljko i dodaje da Prirodno bilje obezbdjeđuje sjeme i sadni materijal, ambalažu i stručnu podršku svim farmerima i sakupljačima. „Mi također vršimo otkup svih njihovih proizvoda, i drago mi je reći da su među farmerima s kojima radimo i 72 žene.“
Kako bi podržali razvoj Prirodnog bilja, 2010. godine Vlada Švedske i USAID, pomogli su preduzeću pri kupovini traktora s pratećom opremom, sušilice i sjeckalice za bilje. Krajem 2019., Sweden/USAID FARMA II projekt je podržao Prirodno bilje u nabavci specijalizirane mašine za odvajanje lista od stabljike.
“Osnovni razlog zbog kojeg radimo na proširivanju naših kapaciteta za preradu bilja je da stvorimo mogućnost za rast proizvodnje i time uposlimo dodatne farmere. Zadnja investicija FARMA II projekta nam je omogućila da broj farmera s kojima radimo podignemo sa 100 na 120. Ovaj put smo se fokusirali na farmere iz nerazvijenih ruralnih krajeva u općinama kao što su Bihać, Tešanj, Teslić, Drinić i Bosanski Petrovac,“ kaže Nedeljko.
Prirodno bilje, tokom godine, podržava sve svoje partnere kako bi imali posla i priliku ostvariti stabilne prihode. „Mi ulažemo velike napore kao bi diverzifikovali proizvodnju naših farmera i time im omogućili da imaju dovoljno posla tokom cijele godine i tako zarađuju. Oni mogu početi sa prizvodnjom nevena u martu, a završiti sa proizvodnjom matičnjaka i mente u novembru.“
“Mi iskreno cijenimo i vjerujemo u domaću proizvodnju. Zato nastojimo da je, iz godine u godinu, sve više razvijamo,“ naglašava Nedeljko. „Ova cijela situacija sa COVID-19 pandemijom ukazala je na važnost stabilne osnove i domaćeg izvora repromaterijala, te neovisnost o uvozu kako bi se proizvodnja finalnih proizvoda nesmetano odvijala,“ objašnjava Nedeljko.
“Od 150 tona sušenog bilja, 80 odsto prodajemo domaćim farmaceutskim firmama. Dodatnih deset odsto prodajemo farmaceutskim firmama u inostranstvu, a preostalih deset koristimo za proizvodnju biljnih čajeva koje izvozimo u Italiju, ali ih također prodajemo i u BiH.“
Sa dodatnih šest stalno uposlenih radnika, tri žene i tri muškarca, svi mlađi od 35, i mnogobrojnim sezonskim radnicima, Nedeljko se nada da će nastaviti povećavati broj farmera s kojima sarađuje. On želi da ovaj prvi projekat plantažne proizvodnje industrijske konoplje bude uvod u organizovanu proizvodnju ove kulture u Bosni i Hercegovini i da se proizvodnja i izvoz industrijske konoplje značajno povećaju u budućnosti.
“Od industrijske konoplje se u svijetu proizvodi više od 200 proizvoda. Sjeme konoplje se koristi u prehrambenoj industriji, a sve je veća i primjena u građevinarstvu gdje se koristi kao prirodni izolacioni materijal. Od stabljike se također proizvode briketi koji se koristi kao energent u eko-toplanama, a koji imaju veću energetsku vrijednost od bukovog drveta,“ objašnjava Nedeljko.
“Očekujemo da se u ovu priču uključe i poljoprivredni instituti kao i ministarstva poljoprivrede kako bi razvoj ove proizvodnje pratila stručna podrška i pozitivna zakonska regulativa koja bi bila usklađena sa zakonskim rješenjima u Evropskoj uniji,“ zaključuje Nedeljko.
Od ukupnog broja zahtjeva odobren je 32.101 zahtjev, od čega se na fizičke osobe odnosi 30.340, a na pravne osobe 1.761 zahtjev.
Pored navedenog, u skladu s izvještajima mikrokreditnih organizacija dostavljenih Agenciji, zaključno s 30. aprilom, podneseno je ukupno 17.733 zahtjeva za aktivaciju moratorija ili druge privremene mjere, od čega se 434 zahtjeva odnose na pravne osobe, dok se 17.299 zahtjeva odnosi na fizičke osobe.
Od ukupnog broja zahtjeva odobreno je 16.760 zahtjeva, od čega
se na pravne osobe odnosi 358 zahtjeva, a na fizičke osobe 16.402 zahtjeva.
Istovremeno, u izvještajima leasing društava dostavljenih agenciji zaključno sa 30. aprilom godine podnesena su ukupno 694 zahtjeva za aktivaciju moratorija ili druge privremene mjere, od čega se 533 zahtjeva odnose na pravne osobe, dok se 161 zahtjev odnosi na fizičke osobe i obrtnike.
Od ukupnog broja zahtjeva, do 30. aprila odobrena su 384 zahtjeva, od čega se na pravne osobe odnose 302 zahtjeva, a na fizičke osobe i obrtnike 82 zahtjeva. Ostali zahtjevi klijenata su u obradi.
Većina najboljih evropskih muzičkih festivala već je otkazana, a prema svemu sudeći, rijetki su muzički događaji koji bi uskoro mogli biti održani u regionu, ali i u našoj zemlji.
Pod velikim znakom pitanja je održavanje EXIT-a u Novom Sadu. Posljednjih dana organizatori pokušavaju pronaći najbolje rješenje za 20-to po redu izdanje odličnog muzičkog događaja, koji svake godine u Petrovaradinskoj tvrđavi okuplja desetine hljada posjetilaca. Prema posljednjim informacijama, on je pomjeren za august.
U našoj zemlji već su otkazani Mostar Summer Fest, Sarajevo Beer Festival, Kaleidoskop…
– Zdravlje je na prvom mjestu i zbog toga smo odlučili otkazati festival. Našu energiju i resurse usmjerit ćemo za održavanje Sarajevo Beer Festivala naredne godine – kažu organizatori sarajevskog događaja.
Održavanje ostalih festivala u BIH koji nisu otkazani je također pod velikim znakom pitanja. Organizatori Mostar Summer Festa su već zakazali novi termin, a to je jun naredne godine.
– Pokušat ćemo zadržati identičan lineup, ukoliko se budemo mogli dogovoriti sa izvođačima – poručuju iz Mostar Summer Festa.
OK Fest bio je zakazan od 17. – 19. jula, ali postoji mogućnost da će biti pomjeren za august.
– Pridržavat ćemo se uputa nadležnih. Finalnu potvrdu sa datumom održavanja trebali bi imati uskoro. Ono što možemo potvrditi našim gostima jeste da su nam svi izvođači potvrdili svoj dolazak kada god se taj festival bude održao. Ako nam uslovi ne budu dozvoljavali učinit ćemo isto kao što je slučaj sa Exitom. Znači da bi tada OK Fest bio održan u augustu – rekao je za Faktor Mirza Salković, PR OK Festa.
Velika nepoznanica je da li će u Sarajevu biti održano drugo izdanje Live Stage. Prvo izdanje ovog odličnog muzičkog događaja održano je krajem jula prošle godine ispred Skenderije, a nastupili su “Zabranjeno pušenje”, “Bajaga i instruktori”, “Crvena jabuka”, “Van Gogh”, “Hladno pivo”, Kiki Lesendrić i “Piloti”…
– Što se tiče programa, mi smo odmah spremni da objavimo imena koja bi trebala nastupiti. Ipak, u ovom trenutku teško je reći da li će i kada festival biti održan. Sve zavisi od instrukcija nadležnih i hoće li oni dopustiti masovna okupljanja u koja spada i Live Stage. Prvobitni plan je bio da festival održimo u julu, ali nije isključeno da ga prolongiramo za august – kaže Adnan Mundžić, idejni tvorac i producent Live Stagea.
Adnan MundžićMostar Blues & Rock Festival trebao je također biti održan u julu, ali je pomjeren za jesen.
– Nažalost, koronavirus je poremetio planove svih ljudi. Već odavno smo napravili odličan program za festival, ali još nismo sigurni da li će se održati u septembru ili oktobru. Želja nam je da se on održi, jer bi ove godine trebali proslaviti punoljetstvo, jer je ovo 18. izdanje – kaže Orhan Maslo Oha u ime organizatora mostarskog događaja.
Upitno je i održavanje Zagrebačkog Beer Festa i Belgrade Beer Festa i mnogih drugih muzičkih događaja širom regiona. Što se tiče Sea Dance Festivala, koji je planiran za kraj augusta, za sada nema najava o otkazivanju. Ovaj događaj bi se mogao otkazati ako epidemiološka slika ne eskalira ili vlasti Crne Gore zabrane masovna okupljanja.
Istraživanje brazilskih naučnika sugerira kako je redovna konzumacija kafe povezana s manjim rizikom za stvaranje naslaga na zidovima krvnih žila.
Prema podacima za oko 4.400 ispitanika prosječne dobi 50 godina, ova veza je bila najjača kod osoba koje piju najmanje tri šolje kafe dnevno.
Istraživači s Univerziteta u Sao Paulu naglašavaju smanjenje rizika za nastanak naslaga kalcija u krvnim žilama oko srca. Ovakve naslage su važan faktor rizika za srčani udar. Pozitivan učinak kafe bio je slabije izražen kod pušača. Procjenjuje se kako bolesti srca u svijetu odnose više od 18 miliona života godišnje.
Usljed zemljotresa koji se dogodio u Hrvatskoj i epidemije koronavirusa roditelji u Zagrebu nisu mogli da vide svoje bebe, one koje su se više sedmica nalazile u inkubatoru.
Ovaj mladi bračni par je jedan od njih. Život su im uljepšali njihovi blizanci Elena i Toma, ali rođeni u su u Petrovoj bolnici u Zagrebu nekoliko sati prije zemljotresa. Elena je težila svega 590 grama i kao prevremeno rođena djeca stavljeni su u inkubator, gdje su morali da ostanu neko vrijeme kako bi dostigli odgovarajuću kilažu i bili potpuno spremni za izlazak iz bolnice.
Njihov prvi susret s mališanima zabilježila je kamera emisije “Provjereno”.
Roditelje i bebe razdvojio je prvo zemljotres, a potom i pandemija koronavirusa. Stroge epidemiološke mjere u bolnicama nisu dozvoljavalje da se roditelji po prvi put sretnu sa svojom djecom. Sada, kada su mjere popustile, i kada je situacija sa koronavirusom pod kontrolom, roditelji su dobili priliku da poslije više od mjesec dana po prvi put vide svoje bebe.
Kada su stigli ispred bolnice, uzeli su zaštitne maske i rečeno im je da mogu da uđu.
– Bio mi je rođendan par dana prije nego što sam se porodila, ovo mi je najlepši poklon – rekla je majka.
Kada su stigli do sobe gdje su bebe bile smještene, mlada majka je samo kroz suze uspjela da izusti “joj bože, kako je mala”.
21:00 do 22:30 sati Turbe
23:00 do 00:00 sati Donje Putićevo
00:30 do 02:30 sati Nova Bila
08:30 do 10:00 sati Šćitovo Polje
10:30 do 12:00 sati ulica Prokoški put
08:00 do 09:30 sati Gračanica, ulica Slobode
10:00 do 11:30 sati Bugojno-Kupres, Poriče
12:00 do 13:30 sati ulica 307.M.brigade (kružni tok-općina)
17:00 do 19:00 sati Oborci
19:30 do 21:30 sati Komar
00:00 do 01:00 sati ulica Vrbaska
14:00 do 15:00 sati Pajić Polje
20:00 do 22:00 sati ulica Vrbaska
08:30 do 10:30 sati M-16 Podmilačje, crkva Sv.Ive
11:00 do 13:00 sati M-16 Lučina
08:30 do 11:00 sati Brnjaci
13:00 do 14:30 sati A-1 Lepenica
20:00 do 21:30 sati Brestovsko