Blog

  • SAOPĆENJE SDA “Nikakva donacija vlasti Srbije ne može biti iznad istine o genocidu i osjećanja žrtava”

     

    Postavljanje plakata sa likom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Srebrenici predstavljaju provokaciju upućenu bošnjačkim povratnicima, te preživjelim i porodicama žrtava genocida u Srebrenici uoči 25. godišnjice, navodi se u saopćenju SDA.

    – Podsjećamo da je Vučić, uoči obilježavanja 20 godišnjice, predvodio diplomatsku inicijativu s ciljem da se na Vijeću sigurnosti obori britanska rezolucija o genocidu u Srebrenici, a taj stav nije promijenio sve do danas.

    Republika Srbija i njeni zvaničnici do danas ne samo da ne priznaju, već aktivno negiraju presude međunarodnih sudova o genocidu u Srebrenici, uključujući i presudu Međunarodnog suda pravde kojom je utvrđena odgovornost države Srbije za genocid.

    Imajući u vidu navedene činjenice, potpuno je jasno da je postavljanje plakata sa Vučićevim likom uoči 25. godišnjice genocida sramotan postupak načelnika Mladena Grujičića, jer ni donacija srbijanskih vlasti od pet miliona ni bilo koji drugi novac ne može biti iznad istine o genocidu i osjećanja porodica ubijenih Srebreničana.

    U gradu u kojem je počinjen genocid, uoči obilježavanja 25 godišnjice, jedini plakati koji bi trebali stajati uime općinske vlasti jesu plakati koji iskazuju saosjećanje sa žrtvama, a plakati u ime srbijanskog predsjednika samo sa porukom izvinjenja za učešće u genocidu zemlje koju predstavlja – navodi se u reakciji Stranke demokratske akcije.

  • Znate li kada je nastao prvi kišobran?

     

    Kišobrani su posljednjih dana neizbježni rekviziti, jer se tokom dana i više puta smjenjuju intervali sunčanog vremena i pljuskova. Da li ste se nekada upitali kada je nastao prvi kišobran?

    Naime, riječ “umbrella” (suncobran/kišobran) dolazi od latinske riječi “umbra”, što znači hlad ili sjena.

    Ne zna se je li nastao po uzoru na velike listove kojima su se nekada ljudi štitili od sunca i kiše, ili je nastao pojavom šatora, ali se zna da je ovaj nezamjenjivi predmet izumljen prije više hiljada godina.

    Može se vidjeti u staroj umjetnosti Egipta, Sirije, Grčke i Kine. Prvobitna namjena mu je bila zaštita od sunca i izrađivan je od papira ili svile.

    Kinezi su bili prvi (prije 1700 godina) koji su svoje suncobrane učinili vodootpornim i upotrebljavali ih kao zaštitu od kiše. Kako bi bili nepropusni, premazivali su ih voskom. Iz Kine su trgovci svilom kišobran prenijeli do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donesen u Egipat gdje je, kao posvuda na Istoku, bio znakom položaja i ugleda.

    U Evropu je stigao u 16. vijeku. U početku se smatrao predmetom prikladnim samo za žene, a zatim ga je pisac i putnik Perzijom, Jonas Hanway, koristio u Engleskoj pa je kišobran postao popularan i među muškarcima.

    Prvi kišobrani u Evropi bili su napravljeni od drveta ili kitovih kostiju, pokriveni kožom alpaka ili nauljenom tkaninom. Savijene ručke na kišobranu izrađivale su se od tvrdog drveta kao što je ebanovina. Prva prodavnica kišobrana se zvala “James Smith i sinovi”. Otvorena je 1830. i još uvijek se nalazi u Oxfordskoj ulici, u Londonu u Engleskoj.

    Današnji kišobrani izrađuju se od najrazličitijih materijala: voštanog papira, pamuka, najlona, plastičnih folija, svile, zatim drvenog, metalnog ili plastičnog štapa i rasklopivih žica sa nepropusnim platnom.

    Inače, prvi sklopivi kišobran pojavio se u Engleskoj, 1850. godine, zahvaljujući izumu Henryja Hollanda koji je uveo čelične žice i Samuela Foxa koji je taj izum doradio.

  • Obilježavanje 77. godišnjice bitke na Sutjesci održat će se pod specifičnim uslovima

     

    Navršava se 77 godina od legendarne bitke na Sutjesci. Obilježavanje ovog historijskog događaja odvijaće se u specifičnim uslovima zbog pandemije koronavirusom koja je pogodila cijeli svijet.

    Obilježavanje će se održati 20.06.2020.godine u 12:00 sati kod Spomen obilježja na Tjentištu uz pridržavanje svih preporuka i naredbi nadležnih organa, poručili su iz SABNOR-a-

    Ove godine će se obilježavanje organizirati na način da će obilježavanju prisustvovati samo delegacije saveza i udruženja i delegacije zemalja regiona. Protokolom je predviđeno polaganje cvijeća na Spomen kosturnicu i obraćanje predstavnika SABNOR-a BiH i predstavnika stranih delegacija koje budu prisustvovale ovom događaju.

  • Mirni mimohod majki Srebrenice u Tuzli: Iščekuju vijesti o identifikacijama nedužno ubijenih

    Mjesec prije obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, majke i žene Podrinja su u Tuzli na Trgu slobode održale tradicionalni mirni mimohod koji je okončan učenjem Fatihe za sve nevine žrtve.

    Neposredno prije dolaska u Tuzlu, zbog pogrošane epidemiološke situacije, postojala je mogućnost da se okupljanje otkaže. Ipak, majke i žene Podrinja izašle su na Trg slobode u Tuzli kako bi domaću i svjetsku javnost podsjetile da 25 godina nakon počinjenog genocida još uvijek traže posmrtne ostatke svojih najmilijih.

    – Najviše nas boli spor proces ekshumacija i identifikacija. Imamo jednu obilježenu grobnicu, ali proces ekshumacije nije počeo. Ja sam prošle godine u Potočarima ukopala samo šaku svog brata i znam koliko mi to mnogo znači. Zbog toga porodice čekaju, nadaju se vijestima o identifikaciji svojih najbližih – kaže Nura Begović, članica Udruženja “Žene Srebrenice”.

    Organizacioni odbor za obilježavanje genocida u Srebrenicu je donio odluku da će komemoracija biti održana 11. jula u Potočarima, ali da će se poštovati mjere Kriznog štaba.

    – Ne znamo koliko će se porodica odlučiti za klanjanje dženaze svojim bližnjima. Bilo je 14 potpisa, pa 13, a sada čujem da ima 9. Do 11. jula neće biti poznat tačan broj porodica koje će potpisati dokumentaciju za ukop – kaže Nura Begović.

    Majki i žena Srebrenice je sve manje. Od prošlog 11. u mjesecu umrla je Hatidža Hren. Prema riječima majki koje njeguju tradiciju okupljanja 11. u mjesecu, mnoge od njih su narušenog zdravstvenog stanja, ali sve dok hodaju zemljom dolazit će na mirna okupljanja i čekati da se njihovi najbliži identifikuju i dostojanstveno ukopaju.

  • Italijanka čistila masline dok su joj operirali tumor na mozgu

     

    Hirurzi od pacijenata obično traže da tokom operacije na mozgu sviraju violinu ili gitaru, no šezdesetogodišnja Italijanka je za vrijeme složenog zahvata vadila košpice iz maslina, potrebne kao glavni sastojak jednoga italijanskog kulinarskog specijaliteta.

    Operativni zahvat, koji su obavili neurohirurzi bolnice u Anconi, trajao je dva i po sata. Pacijentici, koja je cijelo vrijeme bila budna, uspješno je odstranjen tumor na lijevoj strani mozga, piše italijanska agencija Ansa.

    “Ova nam metoda omogućava da nadziremo stanje pacijenta i funkcije mozga te pomaže da postepeno povećavamo aktivnosti tokom operacije”, pojasnio je dr. Roberto Trignani koji je predvodio tim od 11 specijalista – neurohirurga, neuroanesteziologa, psihologa, neurofiziologa i medicinskih sestara koji su učestvovali u operativnom zahvatu.

    Kazao je da je riječ o metodi “awake” tokom koje se pacijent održava budnim i obavlja ono što sam izabere.

    Aktivnost koju pacijent radi za vrijeme zahvata bira se ovisno o dijelu mozga koji se operira, ali na temelju individualnih navika pacijenta.

    Pacijenti su budni da bi ljekari uočili određena neurološka stanja u dijelovima mozga koja utječu na vid, pokretljivost ili govor. Nerijetko za vrijeme zahvata postavljaju pitanja pacijentima. Centar za kontrolu govora, pamćenje i pokrete nalazi se u lijevome temporalnom režnju, pojasnio je dr. Trignani.

    Tim doktora Trignanija u posljednjih je pet godina izveo šezdesetak sličnih operacija.

    Ansa piše da je pacijentica otkoštavala masline za pripremu specijaliteta karakterističnog za italijanski grad Ascoli Piceno u pokrajini Marche poznat po nazivu Olive all’ascolana.

    Raport

  • VIDEO / Čedomir Jovanović: Ratovao sam u Bosni

    “Ovo su izbori na kojima treba da padne moja glava, da nema više nikoga u Skupštini ko će da kaže: „Ja sam i Hrvat, i Mađar, i peder, i invalid i Bošnjak”, da nema onoga ko je stajao ispred kordona devedesetih, ko je stajao ispred Miloševića” izjavio je lider Liberalno demokratske partije Srbije Čedomir Jovanović.

    Gostujući na Happy TV, on je govorio o svojoj političkoj poziciji i odgovarao na niz pitanja.

    S njim je razgovarao i novinar Milomir Marić, poznat i po krajnje desnim srpskim stavovima koje promovira u svojim emisijama.

    Parlamentarni izbori u Srbiji održat će se 21. juna. Uz njih, građani Srbije glasat će I za parlament Vojvodine, te lokalne nivoe vlasti.

    Učestvuje 20 stranaka i lista. Među njima je i Šešeljeva Srpska radikalna stranka, partija koja se bori za povratak dinastije Karađorđevića nav last, koalicija “Metla”, Ruska stranka, pa i “Akademik Muamer Zukorlić – Samo pravo – Stranka pravde i pomirenja – Demokratska partija Makedonaca

    Zanimljivo je da je izborna komisija Srbije odbila proglasiti listu “Socijalizam jedini izlaz – NKPJ – SKOJ.

    Jovanović je govorio i da je učestvovao u ratovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

    “U vojsku sam otišao u semptembru 1990., a vratio se polovinom aprila – maja 1992. u grad koji nisam prepoznao”, rekao je on.

    Marić je nabrojao da je bio u Istri, pa prebačen na Divulje “a onda si završio u Vukovaru”.

    “Ko te pita, gdje god se raspadalo, išli smo”, rekao je Jovanović.

    On je naveo i da je bio na ratištima u Bosni i Hercegovini.

    “Poslije toga je bila Bosna. Bosanska Gradiška… gdje god se raspadalo…”, rekao je Jovanović.

    Izvor: Raport
  • Snažno nevrijeme pogodilo Čapljinu i okolinu, grad uništio usjeve

    Danas iza 12 sati jako nevrijeme praćeno kišom uz grad i snažnu grmljavinu pogodilo je područje Čapljine i okolnih mjesta.

    Nevrijeme je uvelike otežavalo vožnju automobilima zbog obilne količine vode na saobraćajnicama i smanjene vidljivosti. Pojedini vozači su se zaustavljali uz cestu i čekali smanjenje intenziteta padavina. Nevrijeme je uzrokovalo i prekid u isporuci električne energije na širem području grada.

    Veliku štetu na usjevima zbog grada pretrpjeli su poljoprivredni proizvođači sa područja Čapljine.

  • Poznato kada bi EU mogla otvoriti granice za građane BiH

    Poznato kada bi EU mogla otvoriti granice za građane BiH

     

    Evropska komisija je preporučila da se ukinu granične kontrole unutar šengenskog prostora do 15. juna, otvore vanjske granice za zemlje jugoistočne Evrope od 1. jula te postepeno otvore i vanjske granice za građane ostalih trećih zemalja u skladu s njihovom epidemiološkom situacijom.

    – Komisija preporučuje članicama šengenskog prostora i pridruženih zemalja da ukinu unutarnje granične kontrole do 15. juna i da produže privremena ograničenja za putovanja u EU koja nisu nužna do 30. juna, te da pripreme okvir za postupno otvaranje nakon toga – objavila je Komisija.

    Preporučili su da se ukinu ograničenja za putovanja u EU za građane Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije od 1. jula “budući da je njihova epidemiološka situacija slična ili bolja nego što je u EU”.

    Za ostale treće zemlje Komisija ne preporučuje opće ukidanje ograničenja jer je zdravstvena situacija u nekima od njih kritična.

    • ” style=”box-sizing: border-box; position: relative; min-height: 1px; padding-right: 15px; padding-left: 15px; float: left; width: 642px;”>Upravljanje granicama u isključivoj nadležnosti zemalja članica - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

      Upravljanje granicama u isključivoj nadležnosti zemalja članicaFOTO: AGENCIJE

    Stoga se predlaže da se ograničenja ukinu za odabranu skupinu zemalja, a selekcija bi trebala počivati na objektivnim načelima i kriterijima, uključujući zdravstvenu situaciju, sposobnost uvođenja mjera za suzbijanje zaraze tokom putovanja te recipročnost.

    Pri tome bi se u obzir uzimali podaci iz relevantnih izvora poput Evropskog centra za kontrolu i sprečavanje bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije.  

    Upravljanje granicama u isključivoj je je nadležnosti zemalja članica i Evropska komisija o tome ne može odlučivati nego samo preporučiti.

    Za građane zemalja za koje ostaju restrikcije, Komisija preporučuje da se prošire kategorije putnika koji mogu ulaziti u EU, poput studenata.

    – Nakon ukidanja unutarnjih graničnih kontrola, mi predlažemo jasan i fleksibilan pristup prema ukidanju ograničenja za putovanje u EU od 1. jula. Međunarodna putovanja ključna su za turizam i biznis, za povezivanje obitelji i prijatelja – izjavila je  Ilva Johanson (Ylva Johansson) komesarka za unutrašnje poslove.

    Dnevni avaz

  • Mirza Teletović posjetio Malak – Janj Donji Vakuf

    Proslavljeni bh.košarkaš Mirza Teletovic boravio je danas u posjeti kompaniji Malak JANJ doo.

    Lider u oblasti drvne industrije u BiH, kompanija MALAK Janj d.o.o. Donji Vakuf, zahvaljujući dobrim rezultatima poslovanja postignutim u 2019. godini, kada su ostvarili promet u iznosu šest miliona KM od izvoza vlastite proizvodnje namještaja od jelovine i smreke u zemlje EU, kompanija MALAK Janj d.o.o. Donji Vakuf u martu iste godine započela je i proizvodnju namještaja od metala.

    Prema riječima Ernada Smajića, direktora MALAK Janj d.o.o. Donji Vakuf, na ovaj korak su se odlučili jer u zemljama EU vlada sve veći interes za namještajem od metala i u kombinaciji sa drvetom.

    Da bi kompletno zaokružili proizvodni proces,  u kompaniji MALAK Janj su u 2020. godini, osim  proizvodnje namještaja od metala, pokrenuli i serijsku proizvodnju elemenata od metala za svoj drveni namještaj. Osim za namještaj, uskoro kreću i sa proizvodnjom metalnih dijelova za kamionske prikolice za klijente u EU.

    Tradicija kompanije Janj duga 120 godina

    Da se dobar glas daleko čuje, potvrda je i današnje posjete proslavljenog košarkaša Mirze Teletovića.

     

  • Vučićevo plakatiranje Srebrenice uoči još jednog jula: Nema novca koji može zametnuti trag prošlosti

    Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić nedavno je donio odluku o postavljanju bilborda u Srebrenici s likom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Poručio je kako je to uradio kao čin zahvalnosti za finansijsku pomoć Srbije Srebrenici u prethodnim godinama u iznosu od nekoliko miliona KM.

    Ipak, znajući prošlost Aleksandra Vučića iz 1990-tih te incident u Potočarima iz 2015. tokom dženaze žrtvama genocida jasno je da samo postavljanje plakata s likom Vučića dobija neku drugu dimenziju i izaziva očekivane reakcije bošnjačkog stanovništva.

    Od doniranih pet miliona eura iz Srbije dva miliona eura je uplaćeno kao direktna podrška budžetu Općine Srebrenica, dok je ostatak od tri miliona iskorišten za infrastrukturne projekte i to konkretno za obnovu obdaništa i glavne saobraćajnice sa trotoarima u gradu.

    Stav Bošnjaka sa kojima smo razgovarali je da ne postoji taj novac koji može nadoknaditi gubitke najmilijih uz poruku da će Vučića pamtiti po njegovim izjavama koje je govorio za vrijeme rata, te da to ne može promijeniti sa par miliona KM.

    Druga dimenzija postavljanja bilborda uoči jula je i sjećanje na događaj iz 2015. godine kada se dogodio nikada do kraja razjašnjeni napad na tadašnjeg premijera Srbije, kada je gađan flašama i kamenicama.

    Nekoliko detalja toh 11. jula 2015. bacaju sumnju na to kako je uopće došlo do napada. Naime, te godine je napravljena po prvi put VIP loža za goste, iako nikada do tada to nije postojalo. Sve političke zvanice su Memorijalni centar napuštale prije same dženaze i nikada nisu ostajale da sa neke uzvisine gledaju sam ukop.

    Apsurd je sam po sebi da se upravo na samom ukopu gdje su uglavnom ostajale samo porodice i novinari, nerijetko dešavalo da ostane dosta tabuta koje nije imao ko da ukopa pa su to naknadno radili uposlenici Memorijalnog centra. Te godine poslije polaganja vijenaca Aleksandar Vučić se uputio kroz masu do VIP lože koja se nalazila na samom vrhu Memorijalnog centra, a prije toga znajući da vrlo lako može doći do incidenta i da će ljudi negodovati.

    Još jedan od apsurda jeste da do te VIP lože postoji put i može se doći direktno autom bez da se prolazi kroz masu i na bilo koji način provociraju ljudi. I u konačnici ta VIP loža se ni godinama poslije toga nije koristila za zvanice niti je ko gledao iz nje sam ukop, što stavlja veliku sumnju otkud baš te godine da se pravi takvo nesto i da jedan političar poput Vučića kroz masu od desetine hiljada ljudi prolazi do nje.

    A bilo kakav napad na bilo koga se nije smio dogoditi, ali to je možda i pitanje za policijske strukture u Srbiji. Naročito nakon što je Upravni sud u Beogradu donio presudu da je policajac Mladen Trbović nezakonito uklonjen iz službe. A iz službe je uklonjen jer je zviždač, odnosno jer je zajedno s kolegom Milanom Dumanovićem otvoreno progovorio da su 2015. u Potočarima za vrijeme komemoracije boravili bez službenih legitimacija i oružja po nalogu pretpostavljenih te da su snimali događaj.

    Po povratku u Srbiju tražili su odgovor na pitanje zašto su pod čudnim okolnostima boravili u Potočarima i zašto je u zvaničnim izještajima navedeno da su boravili u Bajinoj Bašti i Loznici. Umjesto odgovora na svoja pitanja obojica su udaljeni iz službe. Ti potezi jasno ukazuju na to da postoji opravdana sumnja o upletenosti srbijanskih policijskih struktura u cijeli slučaj napada.

    I šta se dešava danas. Još jedan 11. juli se bliži i bez obzira na bilo kakav donirani novac građani ne gledaju ravnodušno da na bilbordima u Srebrenici gledaju Aleksandra Vučića. Posebno je pitanje koliko se postavljanje bilbord amože posmatrati i u kontekstu nadolazećih izbora u Srbiji.

    Nakon prvobitnog postavljanja tih plakata pojedini su oštećeni, ali su tokom noći zamijenjeni novim plakatima, sada sa ispisanim porukama na latinici.
    Izvor: klix.ba