Radio Donji Vakuf

Blog

  • Godišnji izvještaj o razvoju s pregledom provedbe Strategije Srednjobosanskog kantona 2019. godina

    Izvještaj o razvoju sa pregledom provedbe Strategije razvoja SBK/KSB 2016.-2020. godina za 2019. godinu pripremljen je prema Programu rada Ureda za 2020. godinu, a u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 32/17).

    Izvještaj je sveobuhvatno, analizira ekonomski, društveni, infrastrukturni i okolišni pogled razvoja, te predstavlja svojevrsnu situacionu analizu koja se naslanja na Strategiju razvoja SBK/KSB i time osigurava kontinuitet u analizi i izvještavanju sveukupnog razvoja, ali i polaznu osnovu za pripremu novog trogodišnjeg akcionog plana za implementaciju Strategije.

    Godišnji izvještaj o razvoju sa pregledom provedbe Strategije razvoja Srednjobosanskog kantona za 2019. godinu

  • Poplave stvorile probleme mještanima Bugojna

    Poplave stvorile probleme mještanima Bugojna

    Mještani Karadže jutro su dočekali umorni i iscrpljeni nakon cjelonoćne borbe s vodom koja je navirala u njihove kuće nanoseći im materijalnu štetu i još jednu neprospavanu noć.

    Predsjednik MZ Karadže Ajdin Kero je kazao da je protekla noć bila slika i prilika Maglaja 2014. godine jer je uslijed obilnih padavina, neriješenog pitanja površinskih voda, ne saniranih tokova potoka i kanala koji kupe slivne i površinske vode MZ Karadže noćas platila skupu cijenu.

    “Za kratak vremenski period, od svega par sati, velika količina vode se izlila iz lokalnih kanala i potoka i nanijela veliku materijalnu štetu mještanima moje mjesne zajednice. Voda je nosila sve pred sobom, ulijevala se u dvorišta, garaže, podrume pa i neke stambene objekte. Bolna je činjenica da smo slične situacije imali 2018., pa 2019. i nažalost i ove godine (ove godine u najvećem obimu ikad), i da smo za sav taj period dobijali lažna obećanja da će se naš problem riješiti”, kazao je Kero.

    Dodao je da bi, kada bi bio na mjestu šefa službe civilne zaštite, podnio ostavku i ustupio mjesto nekom ko će imati malo više sluha za običnog građanina kojeg jedan te isti problem pogađa iz godine u godinu.

    “Mogu shvatiti da nas poplava u jednom dijelu MZ može iznenaditi jednu godinu, ali mi je neshvatljivo da nas svaku godinu u jesen i proljeće ‘iznenadi’ poplava na istoj lokaciji i svake godine stradaju isti ljudi kojima u ovoj COVID godini večerašnja situacija posebno teško pada. Kao predstavnik tih ljudi imam dužnost da javnosti prenesem ogromnu dozu nezadovoljstva i ogorčenosti na “rad” određenih službi i javnih preduzeća koji ni noćas nisu reagovali na adekvatan način. Imam tu sreću što moji mještani rade timski kad su ovakve stvari u pitanju te smo u kratkom vremenskom roku reagovali, svako na svoj način, svako jedan dio zadatka i sanirali smo ono što se dalo sanirati”, dodaje predsjednik MZ Karadže.

    Zahvalu je uputio Vatrogasnom društvu i firmi “Geko gradnja” koji su reagovali brzo i spasili ih još goreg scenarija, ali i onima koji im se nisu javili na telefon ili su ih, kako kaže, “izvlačili iz kafane da dođu i vide koliko je situacija bila ozbiljna”.

    “U javnosti sam okarakterisan kao neko ko samo kritikuje i blati vladajuće strukture, ali sam kao predsjednik MZ Karadže u više navrata bio svjedok loše implementiranim ljudima na određenim pozicijama i bez obzira na posljedice ostajem pri stavu da to treba jasno i glasno kritikovati i težiti ka tome da se te deformacije u našem lokalnom sistemu otklone. Da ne bude kako samo kritikujem želim da pohvalim reakciju načelnika Ajkunića koji mi se javio odmah nakon saznanja o stanju na terenu, dao mi instrukcije i odriješene ruke da reagujem najbrže što mogu te čvrsto obećao da će se lično pobrinuti da ovo bude zadnja poplava u MZ Karadže. A ja kao predsjednik MZ ovako javno mogu obećati da ću se odreći svog mjesečnog paušala (koji iznosi 50KM,nije tajna) kako bi donirao jedne kvalitetne čizme službi civilne zaštite općine Bugojno. Da bar oni imaju koristi od nas kad već mi nemamo od njih”, zaključio je Kero.

    Klix.ba

  • Eksplozija kod zgrade RTS-a u Beogradu, ima mrtvih i povrijeđenih

    U Beogradu u Aberdarevoj ulici kod zgrade RTS-a nešto prije 10 sati došlo je do velike eksplozije u kojoj je jedna osoba preminula, a dvije su teško povrijeđene.

    Eskplozija se dogodila ispod zgrade RTS-a u Aberdarevoj ulici gdje su radnici radili na rekonstruciji instalacija. Među radnicima ima povrijeđenih.

    Kako nezvanično saznaje RTS, eksplodirala je boca sa plinom.

    Od siline eksplozije uništeno je nekoliko službenih automobila RTS-a, a popucali su prozori na zgradi.

    Ekipe hitne pomoći i policije su na mjestu događaja.

    Izvor: RTS

  • Zakazana Skupština SBK

     

     

    Na osnovu člana 58. Poslovnika Skupštine Srednjobosanskog kantona (Službene novine Srednjobosanskog kantona, broj 3/04 i 6/13),

     

                         S A Z I V A M

    XVI. sjednicu Skupštine Srednjobosanskog kantona za dan  16.12 .2020. godine

    (  srijeda) s početkom u 10,00 sati  u   prostorijama J.U. Centar za kulturu općine Travnik  u Ul.Bosanska bb Travnik.

     

    Za sjednicu predlažem sljedeći:

    DNEVNI RED

    1. Prijedlog Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.
    2. Prijedlog Zakona o izvršavanju Budžeta Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.
    3. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o porezu na promet nekretnina Srednjobosanskog kantona( Službene novine Srednjobosanskog kantona broj: 11/13 – prečišćeni tekst).
    4. Prijedlog Odluke o dopunama Poslovnika Skupštine Srednjobosanskog kantona

    ( Službene novine Srednjobosanskog kantona broj: 3/04 i 6/13).

    1. Davanje saglasnosti na Finansijski  plana Zavoda za zdravstveno osiguranje Srednjobosanskog kantona  za 2021.godinu.

    6.Davanje suglasnosti na Odluku o izvršavanju Financijskog plana Zavoda za  zdravstveno osiguranje Kantona Središnja Bosna za 2021.godinu.

    7.Davanje saglasnosti na Finansijski plan službe za Zapošljavanje Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.

    1. Davanje saglasnosti na Odluku o izvršavanju Finansijskog plana Službe za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona za 2021.godinu.
    2. Davanje saglasnosti na Odluku o Finansijskom planu Kantonalne direkcije za ceste za 2021.godinu.

    10.Davanje saglasnosti na Odluku o izvršavanju Finansijskog plana  Kantonalne direkcije za ceste za 2021.godinu.

    1. Nacrt izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona 2005-2025.godina.
    2. a) Nacrt Odluke o organizovanju i provođenju javne rasprave  o Nacrtu izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona  2005-2025.godina.
    3. b) Nacrt Odluke o provođenju izmjena i dopuna Prostornog plana Srednjobosanskog kantona  2005-2025.godina.

                                                             PREDSJEDAVAJUĆI  SKUPŠTINE

    Josip Kvasina dipl.oec.

  • In memoriam / Preminula nana Kada Ramić iz Sućeske: U Srebrenici joj ubijena četiri sina

    Na bolji svijet je preselila Kada Ramić iz Sućeske.

    Kadi Ramić su u ratu i tokom genocida ubijena četiri sina Sabit, Dževad, Džemo i Mehmedalija.

    “Nena Kada ne zna kada je tačno rođena, ali zna da ima više od osamdeset godina. Među prvim je povratnicima koji su se vratili u Srebrenicu, u svoju Sućesku. Kaže da živi od uspomena na svoje sinove. Svaki dan gleda staze po kojima su se oni kao djeca igrali”, zapisao je novinar Adem Mehmedović, koji je na društvenim mrežama i objavio tužnu vijest.

    Nena Kada tada mu je rekla da živi da se sjeća, oplakuje i uzdiše.

    “Ne znam ni kako je insan živ nakon svega. Živi se jer se mora. Sabit je poginuo u toku rata, a Dževad, Džemo i Mehmedalija nikad nisu došli iako sam se nadala da će makar jedan doći. Našli smo ih, i ukopani su njih trojica u Potočarima. Sanjam ih često, učim im Fatihu, Jasin. Nisam ja jedina koja je izgubila sinove, mnoge su majke izgubile sinove. Svakom je njegova bol najteža, svakog njegova rana najviše boli”, rekla je tada.

    Ako se ikada bude pravio spomenik ženama u Bosni i Hercegovini na njemu mora biti Kadina šamija, zapisao je kolega Mehmedović.

    Radiosarajevo.ba

  • Borba urodila plodom: FBiH od 2021. ukida subvencije za male hidroelektrane

    Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u septembru hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove MHE, pozdravljaju potez Vlade FBiH, kao prvi korak u zaštiti hiljade kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji ovise o ovim vodama.

    Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji ili je planirano. Počevši od 1. januara 2021, subvencije za nove MHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjeriće se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije. Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole.

    “Tako je inspirativno vidjeti da lokalni okolišni aktivizam upotpunjen međunarodnom podrškom potiče rašireno protivljenje ovoj pogubnoj okolišnoj praksi”, rekao je Wes Sechrest, glavni znanstvenik i izvršni direktor Global Wildlife Conservation.

    Sada je kritično da Vlada FBiH ispuni svoje obećanje ne samo svojim ljudima, već i građanima cijelog svijeta, koji žele vidjeti zaštitu evropskog “plavog srca“.

    Brane koje se grade za MHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih puteva, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

    Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Privreda i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama.

    Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored rijeka Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Plive, Ugra, Bjelave, Lašve, Doljanke, Bunskih kanala i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom. Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom svog identiteta.

    “Petnaestogodišnji aktivista iz doline rijeke Neretvice rekao mi je da je ova rijeka srce ljudi iz njegovog kraja”, rekla je Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

    Dodaja je da srce koje trenutno najjače kuca na Balkanu je upravo plavo srce, kao i da političari i investitori to znaju.

    “Pored 109 MHE izgrađenih u BiH posljednjih godina, govori se o novim koncesijama za dvije male hidroelektrane u Jajcu, srednjovjekovnom glavnom gradu BiH, koji se nalazi na ušću dvije prekrasne rijeke, Plive i Vrbasa. Aktivisti pozdravljaju najavljene mjere Vlade FBiH i neće stati dok svaka rijeka u BiH ne bude sigurna od besmislenog razaranja i dok naše rijeke opet ne poteku slobodno”, kaže Pećanac.

    Osim zahtjeva za ukidanje subvencija za male hidroelektrane, članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također su hitno zatražile od Vlade FBiH da izdavanje okolišnih dozvola u potpunosti prebaci na nivo federacije za sve MHE veće od 150 kW te da se znatno poboljšaju kriteriji i formiranje komisija za analize studija utjecaja na okoliš.

    Presudno je da Vlada FBiH ispuni sve zahtjeve, pored ukidanja subvencija, koji su joj uručeni i provede svoja obećanja i odluke u djelo te na taj način dugoročno zaštiti rijeke u FBiH od MHE i sličnih projekata. Članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također pozivaju drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake.

    Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog uprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

    “Otkazivanje subvencija za hidroenergiju najvažniji je korak za spas rijeka jer ograničava dva temeljna uzroka izgradnje brana: novac i korupciju”, rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Plavo srce iz Riverwatcha.

    Sve dok se ljudi budu mogli bogatiti uništavajući rijeke, gradit će se brane. FBiH može postati pokretač novog trenda za zaštitu rijeka u cijeloj Evropi.

    “Iako je ovaj korak u potpunosti u skladu s EU Green Deal, najava mora postati stvarnost. Draga Vlado FBiH: Evropa vas gleda”, kaže.

    Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje MHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

    U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Evropskoj uniji.

    Iako postojeće MHE u BiH proizvode tek oko tri odsto ukupne godišnji proizvodene električne energije u državi, uz ogromnu štetu po okoliš, do sada vlada je nastavljala izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji jako malo doprinose “obnovljivoj energiji“.

    Aktivisti širom svijeta zalažu se za zaštitu “plavog srca“ evropskog kontinenta na sličan način kako je to napravljeno u SAD sa Zakonom o divljim rijekama (“Wild and Scenic Rivers Act“) koji štiti rijeke od prirodnog, kulturnog i rekreacijskog značaja. Oni bi također željeli vidjeti ustavnu zaštitu vode i pravo na čistu vodu u cijeloj BiH.

    Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Evropi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

    Balkanske rijeke – poznate i kao “plavo srce“ Evrope – su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

    Prema stručnjacima za slatkovodne vode, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto evropskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

    Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti.

    Organizacije koje su dio ove široke koalicije uključuju: 2020 Action, American Rivers, Arnika, Atelje za transformaciju zajednice – ACT, CEE Bankwatch Network, Koalicija za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, David Brower Center, EarthAction, Earth Law Centar, EuroNatur Foundation, Freshwater Life, Global Wildlife Conservation, International Rivers, International Union for Conservation of Nature Species Survival Commission Freshwater Fish Specialist Group, IUCN SSC Freshwater Conservation Committee, Institute for Environmental Security, Rainforest Action Network, The Redford Center, Riverwatch, Save the Blue Heart of Europe, Shoal, the World Fish Migration Foundation, World Future Council i WWF.

    Klix.ba

  • Novi slučajevi koronavirusa u SBK, bez pozitivnih uzoraka iz Donjeg Vakufa

     

    U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) tokom noći obrađeno je 77 pozitivnih testova na koronavirus.

    Kako nam je potvrđeno iz KCUS-a, u Kantonu Sarajevo je 51 novozaražena osoba, Kaknju sedam, Kiseljaku četiri, Travniku tri, iz Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica – Drin pozitivna su četiri testa, dvoje novozaraženih je u Tešnju, dok je u Zenici, Visokom, Doboj-Jugu, Maglaju, Bugojnu i Jajcu po jedna novozaražena osoba.

    U KCUS-u je trenutno hospitalizirano 205 bolesnika koji su pozitivni na COVID-19, 39 pacijenata nalazi se u intenzivnim njegama.

    Prema informacijama iz KCUS-a, na koronavirus pozitivno je 87 uposlenika, dok se 44 nalazi u samoizolaciji.

    Izvor: Faktor

  • Kolike su novčane naknade vijećnicima u Općinskom vijeću Donji Vakuf?

     

    Izbori za gradske i općinske vijećnike/odbornike, načelnike i gradonačelnike održani su, a tokom preizborne kampanje kandidati su nam davali razna obećanja. A koliko za svoj rad primaju kandidati i šta oni imaju od toga?

    Vijećnici u Općinskom vijeću Breza imaju naknadu od 280 maraka, a predsjedavajući Općinskog vijeća još dodatnih 150 maraka.

    Vijećnici u Općinskom vijeću Vareš imaju naknadu po održanoj sjednici od 240 maraka, a ukoliko je član kolegija, naknada se uvećava za 20 maraka, dok se predsjedavajućem isplaćuje 430 maraka po sjednici.

    Načelnik Općine Vareš ima plaću od oko 2.100 maraka.

    Vijećnik u Općinskom vijeću Ilidža Samir Avdić kaže da naknada za vijećnika u Općinskom vijeću Ilidža iznosi oko 520 maraka.

    – Predsjedavajući i dopredsjedavajući imaju više od 3.000 hiljade maraka mjesečno. Ukoliko se profesionaliziraju, primaju i paušal. Za rad u komisijama za svaki sastanak vijećnici dobijaju od 70 do 80 maraka – kazao je Avdić.

    Navodi da je otvorena mogućnost da se i vijećnici profesionaliziraju, ali da paušal ostaje isti.

    – Samo je razlika što im općina uplaćuje i doprinose, to uglavnom bude izbor nezaposlenih vijećnika ili osoba kojima je ostalo malo do penzije – kazao je vijećnik Avdić.

    Avdić ističe da predsjedavajući ima na raspolaganju i iznos za reprezentaciju kao i službenog vozača. Slični su, kaže, iznosi koje primaju vijećnici i u drugim sarajevskim općinama.

    Navodi također da načelnik Ilidže ima osnovnu plaću od oko 4.100 maraka, a prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, plaća aktuelnog načelnika Senaida Memića iznosi 4.793 KM.

    Vijećnici Općinskog vijeća Hadžići mjesečno primaju 350 maraka uz dodatnih 50 maraka po održanoj sjednici. Predsjedavajući ima naknadu od 700 maraka i dodatnih 100 maraka po održanoj sjednici.

    Vijećnici, prema riječima Velije Katice, vijećnika u Općini Centar, mjesečno primaju 510 maraka, dok za učešće u radu komisija u koje su imenovani imaju još dodatnih 70 maraka.

    Vijećnici u Gradskom vijeću u Zenici primaju mjesečno oko 500 maraka bez obzira na to da li se sjednica održala ili ne, ne računajući učešće u komisijama.

    – Također, vijećnici imaju naknadu za prisustvo koje iznosi 100 maraka, a ukoliko se održe dvije sjednice, isplaćuje im se 200 maraka. Predsjedavajući ima samo 20 maraka više za prisustvo sjednici, te umjesto 100 prima 120 maraka. Na godišnjem nivou naš budžet predviđa 405 hiljada maraka za ove namjene, mjesečno je to oko 35 hiljada maraka – pojašnjavaju iz Gradske uprave Zenice.

    Podaci CIN-a su da plaća gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića iznosi 3.087 maraka.

    Vijećnici u Općinskom vijeću Donji Vakuf mjesečno primaju oko 290 maraka, dok predsjedavajući Vijeća prima 450 maraka.

    Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, plaća načelnika Općine Novi Grad Semira Efendića iznosi 3.748 maraka, dok plaća načelnika Ibrahima Hadžibajrića iznosi 3.150 maraka. Načelnik Nedžad Koldžo, prema podacima CIN-a, prima plaću u iznosu od 3.500 maraka.

    Plaća načelnika Trnova Ibre Berila iznosi 2.855 maraka, a plaća gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića iznosi 3.322 KM.

    InfoBugojno

  • Utvrđen Prijedlog budžeta SBK/KSB u iznosu od oko 217 miliona maraka

    Vlada Srednjobosankog kantona utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog budžeta za 2021. godinu, u iznosu od oko 217 miliona maraka, koji je, unatoč padu javnih prihoda, ocijenjen stabilizirajućim.

    Kako je rečeno na sjednici, u odnosu na ranije utvrđeni nacrt budžeta, napravljena je preraspodjela na prihodovnoj strani, s obzirom na to da su iz federalnog Ministarstva finansija dostavljene projekcije, koje ukazuju na pad javnih prihoda za oko 7,7 miliona maraka.

    Ministrica finansija Mirjana Plavčić (HDZ BiH) izjavila je da se s padom prihoda suočavaju svi nivoi vlasti, te da se, u tom kontekstu, čeka i na novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

    Naglasila je da očekuje kako će, uz dodatna sredstva sa viših nivoa, planirani budžet omogućiti finansiranje najvažnijih, ustavnih obaveza SBK/KSB.

    – Zahvaljujući racionalnom ponašanju svih nas, možemo “preživjeti” prvi kvartal iduće godine, i u slučaju pada prihoda. Dakle, imamo još prostora od tri-četiri mjeseca da izmirujemo sve obaveze u zakonskom roku, a to se prije svega odnosi na plate i naknade zaposlenih i materijalne troškove. U uslovima pada prihoda uspjeli smo do daljnjeg zadržati osnovicu za obračun plata, te broj zaposlenih, čije povećanje nije planirano – izjavila je Plavčić, dodavši da je Prijedlogom budžeta predviđeno sedam miliona maraka više za zdravstveni sektor.

    Na upit novinara da prokomentariše činjenicu da transferi za podršku privredi iznose tri miliona maraka, te da su, u odnosu na 2020. godinu, umanjeni za dva miliona, Plavčić je izjavila da, iako nedovoljan, ovaj iznos “predstavlja znak dobre volje Kantona da dijeli sudbinu privrede“.

    – Istina, manje je novca na tim transferima i to nije dovoljno za oporavak privrede. Međutim, mjere za stabilizovanje privrede moraju ići od državnog i federalnog nivoa, a u svemu tome je kantonalni nivo manje bitan. Naravno, tu je naša obaveza da, u slučaju povoljnih kretanja javnih prihoda, te transfera sa viših nivoa vlasti, ovu stavku još jednom razmotrimo – naglasila je ona.

    Premijer SBK/KSB Tahir Lendo ocijenio je najbitnijim da nije došlo do umanjenja prava i redoslijeda u isplatama, kad su u pitanju korisnici budžeta.

    – To je za nas temeljno, da zadržimo ekonomsku, političku i svaku drugu stabilnost i da možemo spremno dočekati sve izazove – dodao je Lendo.

    Upitan o stanju na tržištu rada i u realnom sektoru, Lendo je odgovorio kako je i dalje prisutan pad poslovne aktivnosti, ali da se od 1. juna bilježi rast zaposlenih.

    – Ohrabruje činjenica da se naši privrednici, ipak, drže i nadam se da ćemo zadržati takav trend. Vraćamo se na onu brojku od 51.500 zaposlenih, te oko 34.000 nezaposlenih, iako ona još nije dovedena na optimalnu vrijednost – istakao je Lendo.

    Vlada SBK/KSB na sjednici je, između ostalog, usvojila Nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana od 2005. do 2025. godine, te Finansijski plan kantonalnog Zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu.

    FENA/Agencija DAN

  • U Bosanskoj dolini piramida ove sezone rekordan broj gostiju

    Iako su sve turističke destinacije u našoj zemlji, ali i širom svijeta, ove godine ostvarile katastrofalne rezultate, Bosanska dolina piramida je oborila sve rekorde po broju dolazaka gostiju. To nam je potvrdio i osnivač Fondacije „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“, dr. Semir Osmanagić, s kojim smo rezimirali sezonu koja je na izmaku.

    Sjajni rezultati

    – Uprkos neveseloj situaciji, ove godine smo ostvarili sjajne rezultate. U arheološkom i naučnom smislu došli smo do potvrde starosti suhozida u tunelima “Ravne 3” od 19.000 godina i tako naučno verificirali postojanje prve građevine na Balkanu i u Evropi. Istraživanjima smo utvrdili da je vrh Bosanske piramide Sunca bio astronomski opservatorij. Premda ove godine nije bilo volontera, mnogo smo uradili u naučnom i arheološkom aspektu tokom ove godine – rekao je dr. Osmanagić.

    S turističkog aspekta, ova godina je bila posebna. Promocijom i dovođenjem uglednih gostiju iz regije i svijeta stvoreni su uvjeti za najuspješniju sezonu do sada.

    Vrhunski sportisti

    – Zahvaljujući gostima iz okruženja, ovo je bila rekordna sezona i primjer smo svima iz turističke industrije, koja je ove godine zabilježila katastrofu. Nismo tražili nikakve subvencije i plaćanja od države, niti imamo namjeru, već smo se prilagođavali. Dovođenjem vrhunskih sportista pokazali smo da je ova lokacija atraktivna za sportiste i to je imalo afirmativni odjek širom regije, a tako nastavljamo i naredne sezone – kazao nam je dr. Osmanagić.

    Kulturno središte

    Osim tunela “Ravne” i Bosanske piramide Sunca, park „Ravne 2“ je ove godine postao kulturno središte Balkana, s brojnim predstavama, muzičkim i plesnim nastupima, koncertima i promocijama.

    – Pokazali smo da u Visokom imamo velike mogućnosti za razvoj kulturnih dešavanja, a za narednu godinu najavljujemo čitav niz iznenađenja i dolazaka vrhunskih umjetnika. Naše lokacije su otvorene 365 dana u godini, uporedo radimo na unapređenju turističke infrastrukture i uvijek razmišljamo i pripremamo se za budućnost – zaključio je dr. Osmanagić.