U subotu, 12. decembra, u 17:00 sati u Donjem Vakufu igrat će se utakmica Košarkaškog prvenstva BiH između KK “Promo” i KK “Mladost” Mrkonjić Grad. Nakon nešto slabije partije prošlog vikenda i poraza od “Slobode” Momci s Vrbasa imaju priliku za popravni. Link direktnog prijenosa objavit ćemo na dan utakmice na Facebook stranici kluba.
Federacija BiH
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljena su 1.934 uzorka, od kojih je 453 pozitivno na SARS-CoV-2.
Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.
Do sada su testirana ukupno 305.124 uzorka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 64.486 osoba.
Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječeno je 44.750 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 1.224 pacijenta. Trenutno je aktivno 17.918 slučajeva pozitivnih na SARS-CoV-2.
U protekla 24 sata, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 16 novih smrtnih ishoda.
S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 1.818.
Republika Srpska
Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 sata izvršeno je testiranje 929 laboratorijskih uzoraka, a virus korona potvrđen je kod 283 osoba.
U posljednja 24 sata prijavljeno je 25 smrtnih slučajeva uz napomenu da je Institutu na dan 11.12.2020. godine, naknadno prijavljeno sedam smrtnih slučajeva koja su se desila u prethodnih nekoliko dana.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 33.554 slučaja virusa korona, a preminulo je ukupno 1.372 osobe kod kojih je potvrđen test na virus korona.
U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 19.403 osoba, a testirano je ukupno 148.360 osoba.
Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 1.072, u Univerzitetskom kliničkom centru RS-a 359, a u opštim bolnicama 713.
Pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 11.841 osoba, a nadzor je završen kod 104.960 osobe.
Brčko Distrikt
U Brčko Distriktu je u posljednja 24 sata testirano 75 osoba, a registrovano je 27 novih slučajeva. U istom periodu se oporavilo 78 osoba. Aktivna su 1.022 slučaja.
Šta najviše volite da pijete zimi? Kuhano vino ili čaj?
Jedan napitak trebali bi, tvrde naučnici, češće da pravimo kod kuće.
Naime, osim što nas ovaj napitak čini inteligentnijima, fenomenalnog je ukusa. Riječ je o toploj čokoladi.
Naučnici tvrde da flavanoidi iza kakoa pozitivno djeluju na naše moždane funkcije. Naučnici su za potrebe istraživanja obavili razne kognitivne testove.
Radili su ih i prije i nakon što su ispitanici popili vruću čokoladu.
Naučnici su okrili da kakao bogat flavnoidima povećava nivo kiseonika u krvi, te su ispitanici bili u stanju da za 11 posto bolje riješe komplekse, kognitivne zadatke, prenosi magazin.novosti.rs.
Međutim, ne sadrži samo vruća čokolada flavanoide. Sadrže ih i bobice, jabuke i zeleni čaj.
Objavljena je prognoza za nedjelju i prvi dan naredne sedmice:
U nedjelju, 13.12.2020., oblačno u Bosni i sjeveru Hercegovine. U većem dijelu Hercegovine očekuje se razvedravanje sredinom dana. U Bosni u nizinama će padati slaba kiša, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 4°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C.
U ponedjeljak, 14.12.2020., u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim satima djelomično smanjenje oblačnosti. U većem dijelu Hercegovine vedro. Prije podne oblačno na sjeveru Hercegovine. Vjetar u Bosni slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovini umjereno jaka bura. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 0 i 4°C, a na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 7°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
U nedavnom istraživanju psihologinja s Univerziteta u Briselu Elke Van Hoof kazala je da su oko 2,6 milijardi ljudi širom svijeta u nekakvom obliku karantina, a koji znači sve manje ili gotovo nikakav kontakt s drugim ljudima. Poslovni, ali i privatni sastanci su zamijenjeni online razgovorima i prepiskama, a druženja s prijateljima svedena su na minimum.
“Svjedoci smo najvećeg psihološkog eksperimenta koji će rezultirati sekundarnom epidemijom stresa i ‘izgaranja’ s kojom se tek trebamo suočiti”, upozorila je Hoof.
Profesor Nicolae Sfetcu s Univerziteta u Bukureštu početkom novembra je objavio rad “Desozijalizacija za vrijeme i poslije pandemije” u kojem je detaljno pojasnio psihološke posljedice pandemije na ljude.
Kako navodi Sfetcu, socijalna izolacija (desocializacija) podrazumijeva potpuni ili gotovo potpuni nedostatak kontakta između pojedinaca i društva.
“To može predstavljati problem ljudima bilo koje dobi, iako se simptomi mogu razlikovati ovisno o dobnoj skupini. Socijalna izolacija može obuhvatati dugotrajni boravak kod kuće i nedostatak komunikacije s porodicom, poznanicima, prijateljima ili kolegama. Socijalna izolacija može dovesti do osjećaja usamljenosti, straha od drugih ili negativnog samopoštovanja”, navodi Sfetcu.
Kako nam pojašnjavaju bosanskohercegovački stručnjaci iz oblasti mentalnog zdravlja, dugoročno izlaganje krizi kontinuirano crpi snage pojedinaca, porodica, poslovnih kolega…
Iz Udruženja za sistemsku praksu i terapiju BiH (USPIT) govore nam da kod klijenata s kojima rade u ovom teškom periodu, pored velike brige za zdravlje i socio-ekonomsku budućnost, primjećuju i zabrinutost zbog međuljudskih odnosa.
“Mjera socijalnog distanciranja je utjecala na mnoge odnose. Ono što je posebno važno istaći jeste da je ova mjera, prema prikupljenim podacima, utjecala na osjećaj empatije prema drugim ljudima. Mogli smo vidjeti širom svijeta povećanu netoleranciju prema marginaliziranim i ranjivim grupama stanovništva, što govori u prilog ovoj tezi. I u našem društvu to vidimo kroz odnos i nedostatak podrške prema najranjivijim kategorijama”, kazala nam je psihoterapeutica i psihologinja Armina Čerkić iz USPIT-a.
U ovom trenutku teško je reći da ne postoji dio života ljudi na koji pandemija nije imala i još uvijek ima jak utjecaj, upozoravaju psiholozi. Iako se proteklih mjeseci često govori da je pandemija “vratila ljude njihovim korijenima”, odnosno potaknula na razmišljanja o pravim ljudskim vrijednostima, o potrebi brige jednih o drugima i očuvanju prirode, ipak je mnogo faktora koji su u 2020. utjecali i na narušavanje odnosa među ljudima.
“Neke porodice ili pojedinci se nose uspješnije od drugih s ovim neobičnim okolnostima. Međutim, svakodnevno svjedočimo povećanom stresu zbog online nastave, rada od kuće, poslovanja u drugačijim okolnostima, izazovima u porodicama, povećanim sukobima između partnera, kao i povećanom siromaštvu usljed velikog broja osoba koje su ostale bez ili sa smanjenim primanjima”, ističe Čerkić.
Psihoterapeutica naglašava da je trenutno teško govoriti o dugoročnim posljedicama pandemije na živote ljude i dinamiku zajednica, dodajući da ljudi u svakom slučaje ne smiju i ne trebaju biti sami bez podrške. Pojedina svjetska istraživanja sugerišu da će posljedice pandemije na mentalno zdravlje biti u rangu PTSP-a.
“Ono što pomaže u socijalnoj izolaciji su online grupe podrške i online savjetovališta koja mogu doprinijeti smanjenju negativnih efekata pandemije”, podsjetila je Čerkić.
Prestižni magazin Lancet još početkom 2020. je objavio analizu dosadašnjih istraživanja o psihološkom utjecaju izolacije u vrijeme ranijih epidemija. Ova analiza pokazala je da osobe u karantini razvijaju mnoge simptome psihološkog stresa i poremećaja, dok se zdravstveni radnici suočavaju s PTSP-om godinama nakon završetka epidemije. Ustanovljeno je i da su simptomi PTSP-a četiri puta veći kod djece koja su bila u karantinu, nego kod one koja nisu.
Kada je riječ o BiH, vrijedi podsjetiti da su u Federaciji poduzete aktivnosti na izradi zakona o psihološkoj djelatnosti kroz koji se namjerava osigurati institucionalna psihosocijalna podrška građanima. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u saradnji s Društvom psihologa BiH pristupilo je izradi teksta prednacrta ovog zakona.
Otvorena je zimska sezona na Bjelašnici i Igmanu!
Kako je za “Avaz” rekao Edis Baković zbog pandemije neće biti posebnog programa kao prethodnih godina.
– Međutim, zabave neće nedostajati. Na Bjelašnici su idealni uvjeti. Otvorene su staze, a u funkciji je “Kolijevka”. Također, moguće je i panoramsko razlgedanje. Zadovoljavajući je broj skijaša trenutno. Korisnici se drže propisanih mjera što se tiče koronavirusa. Pozivamo građane da iskoriste priliku za boravak na čistom planinskom zraku – rekao je Baković.
Na Malom polju na Igmanu sve je spremno i čekaju se snježne padavine. Završen je generalni remont dvosjedne žičare.
Radno vrijeme ski-centra na Bjelašnici će biti od 8 do 16 sati i noćno skijanje od 18:30 do 21 sat za određene dane.
avaz.ba
Austrijski ustavni sud ukinuo je u petak zakon uveden prošle godine kojim je djevojčicama zabranjeno nošenje marame u osnovnim školama, prenosi AFP.
Sud je naveo da je ta mjera neustavna i diskriminatorna, a nakon žalbe dvije djevojčice i njihovih roditelja.
U izjavi koja objašnjava odluku sud je rekao da je zakon “u suprotnosti s načelom jednakosti kada se govori o religijskim slobodama, te slobodi vjerovanja i uvjerenja“.
Zakon je branio djevojčicama mlađim od 10 godina da nose maramu, piše RSE.
U svojoj izjavi sud je naveo da bi daleko od promovisanja integracije, “zabrana mogla … dovesti do diskriminacije, jer rizikuje otežan pristup obrazovanju za muslimanske djevojke i njihovo socijalno isključivanje“.
Mjera je donesena u maju 2019. godine u okviru prethodne koalicije Narodne stranke desnog centra (OeVP) i krajnje desničarske Stranke slobode (FPOe), samo nekoliko dana prije pada te vlade zbog korupcijskog skandala.
Obje su stranke koristile antimigrantsku retoriku i upozoravale na “paralelna društva“, a njihovi su glasnogovornici u to vrijeme jasno stavili do znanja da zakon cilja maramu na glavi.
Druge vjerske oznake, kao što je židovska kipa i turban Sikha, i dalje su bile dopuštene.
Međutim, u samom tekstu zakona pokušali su izbjeći optužbe za diskriminaciju navodeći da se zabrana odnosi na “odjeću s ideološkim ili vjerskim uticajem koja je povezana s pokrivanjem glave“.
Ali, sud je naveo da se zakon može shvatiti samo tako da je usmjeren na pokrivače za glavu koji se koriste u islamu.
Trenutni ministar obrazovanja Austrije iz OeVP-a Heinz Fassmann rekao je da će Ministarstvo “primiti k znanju presudu i razmotriti njene argumente“.
“Žao nam je što djevojčice tokom školovanja neće imati mogućnost da sebi prokrče put koji će biti slobodan od svake prisile”, rekao je ministar.
Inače, nova koalicija koju čine OeVP i Zelena stranka, koja je stupila na dužnost u januaru planirala je proširiti zabranu nošenja marame za djevojčice mlađe od 14 godina.
Austrijsko muslimansko vijeće (IGGOe) pohvalilo je ovu odluku.
“IGGOe se protivi svakom obliku prinude“, naveli su. “Ne odobravamo ni omalovažavanje žena koje ne žele nositi hidžab, ni ograničavanje vjerske slobode onih koje ga odluče nositi.”
Kako je navela, BiH se već godinama suočava s kritikama zbog priliva hiljada ljudi koji bježe od rata i siromaštva u svojim zemljama. Politički nestabilna i siromašna balkanska država još uvijek se oporavlja od razornog sukoba devedesetih godina i nije uspjela pronaći koherentan odgovor na migrantsku krizu.
Prošle godine, Mijatović i drugi međunarodni zvaničnici vršili su pritisak na BiH da zatvori šatorski kamp koji je bio postavljen na bivšoj deponiji i koji nije imao osnovne sadržaje, što je izazvalo međunarodno negodovanje.
Međutim, godinu dana kasnije, za oko tri hiljade ljudi i dalje se vjeruje da spavaju u grubo improviziranim šatorskim kampovima ili napuštenim kućama. Delegacija Evropske unije u BiH upozorila je ove sedmice da zemlja mora hitno djelovati kako bi spasila živote.
Mijatović je rekla da se situacija može poboljšati boljom koordinacijom i organizacijom, uprkos dodatnom teretu koji je državi nanijela pandemija koronavirusa. Citirala je izvještaje o “ozbiljno nekvalitetnim” životnim uvjetima u kampu Lipa u Bihaću, uključujući nedostatak struje i tekuće vode i izvještaje o prenapučenosti.
“Vlasti Bosne i Hercegovine moraju hitno osigurati da se zadovolje osnovne potrebe poput adekvatnog smještaja i pristupa zdravstvenoj zaštiti, hrani, vodi i odjeći”, rekla je u pismu šefu bh. vlade Zoranu Tegeltiji i ministru sigurnosti Selmi Cikotiću.
Potcrtala je da bi entiteti Federacija BiH, Republika Srpska i Distrikt Brčko, zajedno s kantonima, trebali ravnomjernije dijeliti odgovornost za smještaj migranata i azilanata. Migranti i azilanti trenutno su smješteni samo u prihvatnim objektima u nekim dijelovima Federacije, i rekla je da se to mora promijeniti. Njeno razumijevanje je da su na raspolaganju sredstva za stvaranje novih prihvatnih objekata.
Smiljka Jusufranić, koju je Tužilaštvo Kantona Sarajevo u predmetu „Profit“ označilo kao šefa organizirane kriminalne grupe, puštena je na slobodu uz mjere zabrane.
Ovo je jutros za „Avaz“ potvrdio njen advokat Muhidin Kapo.
– Jutros u pola 6 je došla kući. Mjere zabrane su joj izrečene i puštena je. Odbijen je prijedlog za pritvor. Predala je pasoš – kazao nam je Kapo.
Kako smo ranije objavili, grupa se, prema tvrdnjama tužilaštva, bavila pranjem novca, a Smiljki Jusufranić su „asistirali“ Edin Dizdar i Zijad Blekić.
Međutim, Tužilaštvo nije otkrivalo karte te je tužilac Samir Selimović dodao da su osumnjičeni stekli višemilionsku protupravnu imovinsku korist činjenjem krivičnih djela.
Selimović je tako otkrio da su samo Smiljka Jusufranić i njen sin Jasmin Jusufranić stekli protupravnu imovinsku korist u iznosu od oko 6,5 miliona KM.
avaz.ba