Učenice i učenici Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Gojevića kod Fojnice preko ljetnog raspusta održavaju školski plastenik izgrađen sredstvima granta koji je ekipa “Domaćinstvo” osvojila na UNICEF-ovoj UpShift radionici “Korak dalje”, prenosi Anadolija.
Svako jutro otvore plastenik, tokom dana zalijevaju paradajz i paprike, plijeve, uklanjaju puževe, navečer zatvaraju i dogovore se ko će sljedećeg jutra doći prvi da otvori, a svoju priču podijelili su u reportaži za web stranicu Unicef.ba.
Josip na jesen kreće u osmi razred, stanuje blizu i u plasteniku je skoro svaki dan, s drugom Davidom najčešće je prvi koji ujutro otvori plastenik.
– Obično dođem prvi, pogledam ima li puževa, zalijem ako treba. Imam plastenik i kod kuće, pomalo radim s tatom, i priključio sam se sekciji vrtlarstva kako bih prenio svoja iskustva, ali i naučio što više o radu u plasteniku – kazao je Josip.
Odgovornost i organizacija
Marijeta je završila šesti razred, živi blizu pa plastenik najčešće obiđe navečer, zalije, “pobere” puževe. Članica je i sekcije domaćinstva koja djeluje u kabinetu opremljenom kroz jedan od ranijih UpShift projekata.
– Na domaćinstvu kuhamo, učimo neke nove stvari, a povrće iz plastenika koristiće nam i na ovoj sekciji. Planiramo na jesen praviti ajvar i pinđur s našom nastavnicom Anitom koja vodi sekciju – rekla je Marijeta.
Učenice i učenici Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Gojevića kod Fojnice preko ljetnog raspusta održavaju školski plastenik izgrađen sredstvima granta koji je ekipa “Domaćinstvo” osvojila na UNICEF-ovoj UpShift radionici “Korak dalje”, prenosi Anadolija.
Svako jutro otvore plastenik, tokom dana zalijevaju paradajz i paprike, plijeve, uklanjaju puževe, navečer zatvaraju i dogovore se ko će sljedećeg jutra doći prvi da otvori, a svoju priču podijelili su u reportaži za web stranicu Unicef.ba.
Josip na jesen kreće u osmi razred, stanuje blizu i u plasteniku je skoro svaki dan, s drugom Davidom najčešće je prvi koji ujutro otvori plastenik.
– Obično dođem prvi, pogledam ima li puževa, zalijem ako treba. Imam plastenik i kod kuće, pomalo radim s tatom, i priključio sam se sekciji vrtlarstva kako bih prenio svoja iskustva, ali i naučio što više o radu u plasteniku – kazao je Josip.
Marijeta je završila šesti razred, živi blizu pa plastenik najčešće obiđe navečer, zalije, “pobere” puževe. Članica je i sekcije domaćinstva koja djeluje u kabinetu opremljenom kroz jedan od ranijih UpShift projekata.
– Na domaćinstvu kuhamo, učimo neke nove stvari, a povrće iz plastenika koristiće nam i na ovoj sekciji. Planiramo na jesen praviti ajvar i pinđur s našom nastavnicom Anitom koja vodi sekciju – rekla je Marijeta.
U plasteniku rado pomažu i Lara iz četvrtog i Iva iz petog razreda koje svakodnevno zalijevaju paradajz i paprike roge, te Lucija i Barbara iz šestog razreda.
– Izađem s drugaricama da vozim bicikl i onda usput svratimo do plastenika i uradimo neke korisne stvari. Idem i na domaćinstvo gdje sam naučila praviti mnoga jela, a neka sam sama pravila kod kuće i svi su bili zadovoljni – govori Lucija i pokazuje svjež crveni paradajz koji je uzgojila s drugaricama i drugarima.
U razgovor se uključuje i njena drugarica iz razreda Barbara, koja je kazala da su kući ponijeli nekoliko paradajza.
– Preukusni su i svima kod kuće su se svidjeli. Volim raditi sve u plasteniku, a dok je raspust nastavnica Anita nam pomaže tako što uslikamo plastenik i pošaljemo joj, a onda nam ona kaže šta dalje trebamo raditi – kazala je.
Oko plastenika pomaže i Ivano iz petog razreda koji svaki dan biciklom dolazi iz obližnjih Bakovića, a osim radova zadužen je za zabavu i dobru atmosferu uveseljavajući sve svojim šalama. Tu je i David kojem je uz pomaganje u plasteniku jedan od glavnih zadataka da kao član vijeća učenika promoviše plastenik u gradskoj školi koja je područno odjeljenje škole u Gojevićima, zainteresuje ih za rad i poziva ih da se priključe radu i učenju.
Plastenik je aktivan od maja ove godine, a školska pedagogica Nina Bošnjak koja je aktivna i u sekciji domaćinstva kaže kako se u početku pribojavala kako će sve funkcionirati preko ljeta kada počne raspust.
– Projekat je prekrasan, očekivanja su velika, ali naša djeca su glavni nositelji svega, i oduševljena sam koliko odgovornosti pokazuju. Čak ni ne znam koliko puta dođu, uopće nisu željni dokazivati se. Cilj im je druženje, sve rade spontano i prirodno, a najvažnije – oni to uopće ne osjećaju kao neku obavezu i nešto što moraju raditi, već je to nešto što vole i u čemu uživaju. Uključili su se i roditelji koji su dolazili da vide kako sve to izgleda, pohvalili, dali savjete – kaže Bošnjak.
Istakla je kako je posebno važno to što djeca sama preuzimaju odgovornost i da se sami organizuju.
– Ne treba njima puno govoriti, oni se sami organiziraju i tačno znaju šta ko treba raditi. Veseli su, opušteno je i zabavno i tu su slobodni. Zadovoljavaju kroz to i potrebu za kretanjem i dobijaju priliku za razvoj motoričkih vještina. Kopaju, sade, presađuju, plijeve, zalijevaju, i sve skupa potiče cjelokupan razvoj ličnosti djeteta. Rad sa zemljom umanjuje stres i anksioznost, povećava koncentraciju, djeca razvijaju socijalne vještine. Kroz rad imaju zabavu, druženje i kreativnost, a sve će se to nastaviti i kreiranjem vanjske učionice, i imaće drugačiji način poimanja nastave gdje će do izražaja doći njihova sloboda i kreativnost – kazala je Bošnjak.
Sekcija domaćinstva u školi u Gojevićima aktivno djeluje od jula 2021. godine kada su učenice i učenici kroz projekat “Spretne ruke – budimo i mi samostalni za život”, prostoriju koju im je dodijelila škola, od granta osvojenog na 4. radionici UNICEF-ovog UpShift programa, opremili kuhinjskim elementima, peglom i daskom za peglanje, mašinom za šivanje i drugom potrebnom opremom. Ekipa koja je tada učestvovala na radionici odavno je u srednjoj školi, kabinet su naslijedile buduće generacije, a u srednjoj školi je i veći dio ekipe koja je s UpShift radionice “Korak dalje” svojoj školi također donijela sredstva od 3.000 KM koja su uložili u nabavku plastenika koji će ostati ovoj i budućim generacijama.
– Ubrzo nakon osnivanja sekcija domaćinstva postala je jedna od najaktivnijih sekcija u školi. Posebno mi je drago da i djeca iz škole u Fojnici bar jednom tjedno dođu ovdje kako bi učestvovali u sekcijama. Iako u Gojevićima ima malo djece, naše igralište je uvijek veselo, djeca se okupljaju i igraju se, a sada se okupljaju i oko plastenika. Motivirani su, dolaze iako je odmor, vidi se da su željni druženja – kaže Mirjana Golub, direktorica OŠ “Ivan Goran Kovačić”, dodajući kako su nerijetko djeca koja u nastavi ne pokazuju posebno dobre rezultate, kroz sekcije vrlo motivirana i aktivno uključena, što im pomogne da ostvare i napredak u školi.
Pedagogica Nina Bošnjak ističe kako sekcije domaćinstva, te vrtlarstva koje se na nju naslanja, povezuju djecu iz škole u Gojevićima međusobno, sa njihovom zajednicom, ali i sa djecom iz Fojnice.
– Uz kuhanje, u sekciji imamo i šivanje, oko čega su nam mnogo pomogle članice Udruge ‘Fojnička žena’ koje su djecu učile krojenju, šivanju i izradi jednostavnih odjevnih predmeta. Djeca iz škole u Fojnici dolaze jednom tjedno na domaćinstvo, i uvijek se zadrže dugo, druže se i povezuju se s djecom iz Gojevića. Jednom su zajedno radili fritule, napravili su sebi čaj, i nisu željeli ići kući, i to nam je najveća nagrada. Nekada ih dovezemo mi, nekada roditelji, i potrudićemo se da se organiziramo što bolje kako bi svako dijete imalo priliku učestvovati u ovakvim aktivnostima – kazala je Bošnjak.
Povezivanje djece sa zajednicom
Tokom izgradnje plastenika volonterski su radom i opremom pomagali uposlenici Zavoda Bakovići i postoji mogućnost da korisnici Zavoda u budućnosti također pomažu u plasteniku. Kroz mirovnu sekciju škola iz Gojevića već tri godine sarađuje i sa OŠ “Muhsin Rizvić” iz Fojnice, i već je bilo razgovora i jedan od planova je da djeca sa te, i drugih sekcija, dolaze i zajedno rade u plasteniku.
Plastenik je dio šireg školskog projekta “Kako povezati školsku djecu s majkom prirodom” kojim su bili predviđeni vanjska učionica te skupljanje ljekovitog bilja u sekciji planinarstva, a iskustva sa UpShifta ohrabrila su školu da aplicira za dodatna sredstva.
– Cilj je bio povezati i približiti djecu prirodi. Budući da nam nije ostalo dovoljno sredstava za formiranje jedne dobre vanjske učionice kako smo bili zamislili, kada je objavljen natječaj Ministarstva prostornog uređenja Srednjebosanskog kantona, aplicirali smo s projektom i u popratnom pismu objasnili za šta nam to treba, njima se ideja svidjela i dodijeljena su nam sredstva od 7.000 maraka – pojašnjava pedagogica Nina Bošnjak.
Direktorica škole Mirjana Golub dodaje da je “važno bilo pokrenuti se, jer jedna aktivnost vuče drugu i odmah je sve lakše”.
– Na sekciju domaćinstva se nadovezala sekcija vrtlarstva, ponovo projekat, uz nove ideje za plastenik i vanjsku učionicu koja će biti realizirana sredstvima Ministarstva prostornog uređenja. Kada su vidjeli projekat, odmah su bili oduševljeni i prošli smo. Nadam se da će i učionica u prirodi biti završena do početka školske godine – dodaje Golub.
Dodala je da iskustvo koje djeca steknu kroz osmišljavanje i pisanje projekta je vrlo značajno.
– Komunikacija sa medijima i zajednicom, sve im to znači, podiže im se samopouzdanje, osjećaju se važni – zaključuje direktorica Mirjana Golub.
Pedagogica Nina Bošnjak kaže kako je rad kroz UpShift jedno veliko iskustvo i bogatstvo, nešto što će djeca pamtiti cijeli život.
– Korisno je da se na ovaj način nauče poduzetničkim vještinama, vještinama pisanja projekata, osmišljavanja šta je sve potrebno za realizaciju, koliko šta košta, kako pregovarati, razgovarati, da bi uopće iskomunicirali ono što im treba – rekla je Bošnja.
UPSHIFT program nastao je u UNICEF-ovoj Kancelariji za inovacije i provodi se u 38 država širom svijeta. UPSHIFT u Bosni i Hercegovini implementira Humanitarna organizacija Genesis Project u saradnji sa Kancelarijom UNICEF-a u Bosni i Hercegovini.
faktor
