O električnim vozilima se posljednjih nekoliko godina govori kao o vozilima budućnosti. Razloga je nekoliko: značajno smanjuju emisiju štetnih gasova u poređenju sa vozilima na fosilna goriva, troškovi održavanja su im niži, kao i cijena goriva, budući da je električna energija često jeftinija od benzina ili dizela.
Međutim, njihovu dugo najavljivanu svijetlu budućnost ove godine kvari statistika, a ona, kada je riječ o našoj zemlji pokazuje da je u prvih šest mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 106 električnih vozila, što je, javlja Fena, u odnosu na isto razdoblje prošle godine manje za oko 15 posto kada je uvezeno 125 takvih vozila. Istovremeno, zabilježen je veliki rast uvoza hibridnih vozila za preko 70 posto.
Prodor kineskih brendova
Kašnjenje u usvajanju subvencija može biti jedan od razloga pada uvoza električnih vozila u BiH u prvom i drugom kvartalu ove godine, smatra Armin Hodžić, direktor sektora energetike pri Privrednoj komori Federacije BiH, dok se hibridna vozila, napominje on, tradicionalno prodaju dobro u BiH, neovisno o ovoj vladinoj poticajnoj mjeri.
U kontekstu Evrope, ponuda električnih automobila sa kineskog tržišta koju evropski proizvođači ni cjenovno ni kvantitativno ne mogu pratiti, kao i smanjenje subvencija na kupovinu električnih automobila u EU, također su, ističe on, razlozi zašto se u posljednje vrijeme kupci orjentišu prema hibridnim, a ne električnim vozilima.
“Subvencije u BiH iznose; deset hiljada na kupovinu električnih vozila, a pet hiljada KM na kupovinu hibridnih vozila, i prošle godine usvojene su u aprilu. Ove godine kasne, u završnoj su fazi, te se čeka na njihovo usvajanje u parlamentima FBiH”, kaže Hodžić za Forbes BiH.
Nekoliko je razloga što hibridna vozila na tržištu BiH bilježe rast.
“Sa aspekta bh. tržišta hibridna vozila su kupcima na neki način pouzdanija, odnosno bh. potrošači nisu navikli da moraju baš toliko detaljno planirati put, tj. u vožnji se prilagođavati nekom rangeu (dosegu). Žele da imaju komociju u tom smislu, s obzirom na to da benzinskih pumpi ima na puno više lokacija u odnosu na stanice za punjenje električnih vozila. S druge strane, hibridni motor im omogućava smanjenu potrošnju po gradu. Međutim, šta je problem kod hibridnih vozila? Njihova emisije CO2 poprilično je visoka. Bh. kupci nažalost ne razmišljaju toliko o emisijama, koliko razmišljaju o finansijskom, odnosno, ekonomskom segmentu”. govori naš sagovornik.
Cijena litijuma pada
Cijena električnih automobila od svog pojavljivanja na tržištu je bila veća u odnosu na cijenu drugih, komerijalnih vozila, gdje su države nastojale subvencijama potaknuti kupce da se opredijele za ovaj tip automobila. Izuzetak nije bila ni BiH koja je uredila ovu oblast na način da je smanjila carinu na uvoz električnih vozila sa 5 na 0 posto, a hibridnih sa 15 na pet posto.
“Cijena litijuma (za proizvodnju baterija za električna vozila) koja je bila visoka, sada pada, druga stvar, pronalaze se drugi načini izrade baterija, na bazi florida, na bazi nekih kombinacija sa litijumom da se anode i katode presvlače različitim materijalima, tako da s aspketa cijene vozila očekujem da će cijena električnih vozila padati”, govori Hodžić i pojašnava kako nije jednostavno predvidjeti trendove, da li će se oni uvoziti više ili manje u narednom periodu, jer ni budućnost mobilnosti u narednom periodu nije 100 posto jasna, budući da se u posljednje vrijeme spominju vozila na hidrogenski pogon, čija je proizvodnja skupa, ali je domet vozila višestruko veći od električnih vozila, a osim toga neki proizvođači produžavaju rok proizvodnje automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem. Mercedes je već najavio da će produžiti taj rok sa 2032., na 2035. godinu.
Forbes BiH
