Od maja sljedeće godine državljani Velike Britanije i još nekih zemalja, kao što su prvenstveno državljani Zapadnog Balkana i to Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, kao i Moldavije i Ukrajine morat će platiti sedam eura pristojbe za vizu za ulazak u šengenski prostor.
Evropska povjerenica za unutrašnje poslove Ilva Johanson potvrdila je da će Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (Etias), prema kojem će britanski, ali i drugi građani građani morati podnijeti zahtjev za ukidanje viza prije ulaska u EU, vjerojatno stupiti na snagu od maja sljedeće godine.
To će se također odnositi na građane drugih zemalja kojima nisu potrebne vize za ulazak u EU, poput SAD-a, Australije i Kanade, prenosi “Guardian”.
Sistem Etias zahtijevat će od državljana koji nisu državljani EU-a podnošenje zahtjeva za putnu dozvolu od sedam eura prije ulaska u schengensko područje, koje uključuje 27 članica EU-a, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Dozvola će trajati tri godine, odnosno do isteka pasoša putnika.
Putnici mlađi od 18 i stariji od 70 godina bit će izuzeti, a oni koji putuju iz Velike Britanije u Irsku ili Kipar neće morati tražiti dozvolu jer te dvije zemlje nisu dio šengenskog prostora.
Putnici će morati dostaviti lične podatke putem interneta, kao što su adresa i zaposlenje, kao i kazneni dosje i kontakt podatke u zemlji odredišta. Očekuje se da će većina zahtjeva biti odobrena u roku od nekoliko minuta, no neke bi odluke mogle potrajati i do 72 sata, navodi “Guardian”.
U međuvremenu je EU potvrdio da će 10. novembra, odnosno pola godine prije implementacije sistema Etias, nakon nekoliko odgoda s radom početi sistem ulaska i izlaska (EES) za zemlje šengenskog prostora.
EES će od putnika zahtijevati da na granici daju biometrijske podatke kao što su otisci prstiju i slike lica. To je dio mjera čiji je cilj otežati kriminalcima ili teroristima ulazak u EU s lažnim pasošima. Prema prvim predviđanjima, sistem je trebao proraditi već 2022. godine.
Danas će biti upriličeno obilježavanje 32. godišnjice strijeljanja 224 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na Korićanskim stijenama na planini Vlašić.
Obilježavanje počinje u 10.00 sati, a organizatori su članice Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Regionalni Savez udruženja logoraša regije Banja Luka, Udruženje logoraša “Prijedor `92.”, Udruženje logoraša Kozarac, te Udruženje porodica poginulih i nestalih “Vrbanja – Kotor Varoš” Travnik.
Muškarce, prethodno zatvorene u prijedorskim logorima, pod izgovorom razmjene, 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama postrojili su pripadnici interventnog voda tadašnje policije Republike Srpske iz Prijedora.
Dvanaest osoba je preživjelo strijenjalnje, a njihova svjedočenja doprinijela su da počinioci budu osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne.
Za zločin na Korićanskim stijenama pred Haškim tribunalom i Sudom BiH osuđeni su: Darko Mrđa na 17 godina zatvora, Damir Ivanković na 14 godina, Gordan Đurić na osam godina, Ljubiša Četić na 13 godina, Zoran Babić na 22 godine, Milorad Škrbić na 21 godinu, Dušan Janković na 21 godinu, Željko Stojnić na 15 godina, Saša Zečević na 23 godine, Marinko Lepoja na 23 i Radoslav Knežević na 23 godine zatvora.
Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.
Namjenska odnosno vojna industrija i ove se godine pokazuje kao rijetka svijetla tačka ekonomije Bosne i Hercegovine.Vojna industrija u BiH je u prvih šest mjeseci ostvarila devizni promet od 309 miliona maraka, a izvoz je iznosio 238 miliona maraka, što je za 37 posto više nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz 82 posto veći i iznosio je 71 milion maraka.Iako u padu, i dalje bilježi visok postotak – 334 posto, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. “Obujam razmjene namjenske proizvodnje Bosne i Hercegovine bilježi kontinuirani rast, te je u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio 45 posto”, ističu iz Komore.Najviše se izvozilo municije u vrijednosti od 174,38 miliona maraka, što je 73 posto ukupnog uvoza, te eksploziva u vrijednosti od 59,14 miliona maraka ili 24 posto i vojnog naoružanja u vrijednosti od 4,42 miliona maraka ili 1,8 posto ukupnog izvoza u ovoj industriji.Vodeći izvozni partneri namjenske proizvodnje su SAD – 23 posto, Srbija 11 posto, Turska 10 posto te Slovačka i Bugarska po 9 posto.
U analizi je navedeno da je u prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu uvezeno najviše eksploziva u vrijednosti od 56,66 miliona maraka, a riječ je o sirovini za proizvodnju finalnih proizvoda.
Uvezeno je vojnog oružja, revolvera i njihovih dijelova u vrijednosti od 7,5 miliona maraka, a municije u vrijednosti od sedam miliona maraka.
Najveći uvoz namjenskih proizvoda zabilježen je iz SAD-a, Srbije, Egipta, Hrvatske i Turske, piše Poslovni.hr.
Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić održao je sastanak s ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Srednjobosanskog kantona Advanom Akeljićem, kojem je prisustvovao i član Udruženja poljoprivrednika i stočara “Karaula – Vlašić” Vahid Skrobo.
Gosti su Hrnjiću prezentirali aktivnosti kantonalnog ministarstva i udruženja na organizaciji izložbe i sajma priplodnih krava, ovce pramenke i travničkog (vlašićkog) sira.
Cilj ovog sajma je promocija i unapređenje stočarstva i proizvodnje sira u ovom kantonu i šire. Sajam bi, prema riječima Skrobe koji je predsjednik organizacionog odbora ove manifestacije, trebao privući značajan broj posetilaca kako iz zemlje tako i iz inostranstva te doprinijeti jačanju privrede i razmjeni stručnih znanja među poljoprivrednicima. Izražena je zahvalnost za dosadašnju saradnju s resornim federalnim ministarstvom te upućen poziv za prisustvo navedenoj izložbi i sajmu.
Hrnjić je izrazio podršku aktivnostima kojima se nastoje unaprijediti promocija poljoprivrednih proizvoda ovog dijela Bosne i Hercegovine, kao i sajamske aktivnosti.
– Ministarstvo će shodno postojećem Programu novčanih podrški u poljoprivredi i ruralnom razvoju te postojećim pravilnicima koji pobliže definišu načine i kriterije za dodjelu novčanih podrški, pružiti podršku organizaciji poljoprivrednih sajmova koji doprinose promociji domaćih poljoprivrednih proizvoda – saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, prenosi Ured Vlade FBiH za odnose s javnošću.
U Bosni će danas biti umjereno do pretežno oblačno. U Hercegovini će preovladavati sunčanije uz malu do umjerenu oblačnost. Od sredine dana prema večernjim satima širom Bosne su mogući lokalni pljuskovi i grmljavina. Na području Hercegovine u poslijepodnevnim satima rijetko je moguć slab kratkotrajan pljusak.
Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 13 i 18, na jugu zemlje do 21, najviša dnevna uglavnom između 25 i 30, na jugu zemlje do 34 stepena.
U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša i pljuskovi su mogući u poslijepodnevnim i večernjim satima. Najniža jutarnja temperatura zraka oko 16, a najviša dnevna oko 28 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Kolovoz je suh i mjestimično vlažan, a na pojedinim dionicama skrećemo pažnju na smanjenu vidljivost zbog magle. Savjetujemo oprezniju vožnju, prilagođenu trenutnim uvjetima i stanju na putevima.
Na dionici Tuzla- Čelić (u mjestu Lopare) zbog deminerskih radova od 8 do 16 sati saobraćaj se obustavlja u trajanju do 30 minuta (propuštanje vozila 15 minuta). Minerski radovi aktuelni su od 8 do 16 sati i na ulazu u Bosansku Krupu iz pravca Bihaća, a obustave su 15-minutne.
Za danas je planiran nastavak radova u Begovom Hanu (Nemila-Žepče), zbog čega se mogu očekivati zastoji i usporeno saobraćanje. Do kraja sedmice radovi će se izvoditi i na dionici M-17 Liješnica-Karuše.
Zbog aktuelnih radova izdvajamo i magistralne puteve: Semizovac-Olovo, Kladanj-Vlasenica, Prozor-Gornji Vakuf/Uskoplje, Foča-Ustikolina, Dobro Polje-Miljevina i Bijeljina-Rača.
Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.
Na graničnim prelazima zadržavanja za sada nisu duža od 30 minuta.
Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak. Do kraja avgusta, za putnički saobraćaj otvoren je granični prelaz Krstac (na putu Gacko-Nikšić).
Neželjeno, neugodno i štetno olujno nevrijeme sa pljuskovima i gradom mogući su u utorak i srijedu. Od četvrtka do kraja sedmice slijedi stabilizacija vremenskih prilika. Preovladavaće pretežno sunčano i djelimično oblačno vrijeme. Jedino je u četvrtak u kotlinama i duž riječnih tokova moguća slaba magla u jutarnjim satima.
Temperature zraka u laganom porastu. Minimalne temperature zraka varirat će između 12°C i 16°C u Bosni, na jugu Hercegovine do 20°C. Najviše dnevne temperature uglavnom između 26°C do 31°C, na jugu zemlje do 34°C.
Početkom naredne sedmice, prema raspoloživim sinoptičkim materijalima, izgledno je naoblačenje praćeno kišom i pljuskovima. Uz kišu uslijedit će i pad temperature zraka. U periodu od 29. augusta do kraja mjeseca moguća je stabilizacija vremenskih prilika.
Vilijam Džozef Burns (William Joseph), direktor Centralne obavještajne službe (CIA), doputova je u službenu posjetu BiH.
Kako javlja “Avazov” reporter s lice mjesta, stigao je u jedan poznati sarajevski restoran.
Burns će ručati s direktorom OSA-e Almirom Džuvom, a održat će kraće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem. Sastanku sa Burnsom u Predsjedništvu BiH prisustvovat će i Željka Cvijanović.
Naravno, vrijeme i godišnje doba su glavni faktori kada planirate planinarenje ili pješačenje. Slijedi izbor lokacije koja nudi najlepši pejzaž, prati vašu fizičku kondiciju i ima mnoštvo staza — i što je najvažnije, budi želju za okrepljujućim vježbanjem.
Evropa nudi neke od najpoznatijih pejzaža na planeti, ali i sigurne, dobro obilježene staze na alpskim visinama, živopisna sela, nevjerovatne obale, vinograde i kanjone od sunčanog, živopisnog Algarvea u Portugalu do dobro utabanog Kamina de Santiago.
Postoji opcija za sve. Možete sve to doživjeti i tokom samo jednog dana pješačenja.
Ako ste više za sporiji pristup putovanju, da pobjegnete od prekomjernog turizma, da se vratite osnovama i provedete kvalitetno vrijeme u prirodi, evo nekih od najboljih preporučenih destinacija.
Kungsleden i Hisna, Švedska
Foto: Shutterstock
Kungsleden, između Abiska i Hemavanma, jedna je od najpoznatijih pješačkih staza u svijetu — „vjerovatno najbolja“, prema švedskoj turističkoj kancelariji i među „6 najboljih pješačkih staza u Evropi za ljeto“ Nacionalne geografije.
„Umjesto svih uobičajenih sela, gradova i seoskih kuća, postoji… ništa, ništa osim patuljastih breza i stenovitih planina sa vrhovima kupole. To je jezivo i duboko uzbudljivo okruženje, koje moli da bude istraženo.“
Duža od 450 kilometara, osnovana je početkom 20. vijeka i posjećuju je planinari iz cijelog svijeta. Prolazi kroz raznovrstan pejzaž u planinama Laponije i može se istraživati mjesec dana, a možete da iskoristite kraću, jednonedjeljnu verziju. Obilazak dijela na sjevernom kraju, od Abiska do Kebnekaise, a zatim da produžite do Nikaluokte.
Obavezno uzmite puno spreja protiv buba. Kada se vjetar smiri, mušice i komarci dolaze da traže hranu (na vama).
Hisna je dobro uspostavljena ruta koju krasi veličanstvena priroda, jezera, šume, planine, staze u dolini i fantastični pogledi na kojoj možete planinariti, voziti bicikl, hodati, trčati ili istraživati druge aktivnosti na otvorenom.
U južnom dijelu Zapadne Švedske, dvodnevno kružno pješačenje u dužini od 40 kilometara počinje od crkve iz 12. vijeka u gradu Hisna gdje možete stići autobusom iz Geteborga.
Duž staze možete istražiti džinovske kotlove u Anseredu i bukovu šumu u rezervatu prirode Stomsas.
Pojavljuje se na vrhu CNN-ovih najboljih evropskih planinarskih staza.
„Staza prolazi kroz visoke bukove šume i nudi priliku za osvježenje u jezeru Lila Halsjon, gdje postoji posebno mjesto za kupanje. Ruta je dobro označena, sa dosta mjesta za piknik.”
Za smještaj, tu je dobro opremljen kamp i luksuznije odmaralište.
Picos de Europa, Španija
Dramatični pejzaži španskog Picos de Europa, trećeg najvišeg planinskog lanca u zemlji (sa vrhom od 2.650 metara) prostiru se po provincijama Asturija, Kantabrija i Leon.
Nacionalni park Picos de Europa, koji je na vrhu Tajmsove (The Times) liste „10 najboljih planinarskih praznika u Evropi“, primjer je atlantskog ekosistema oblikovanog drevnim glečerima.
Park je dobio ime po impresivnim stenovitim formacijama, u kojima žive mrki medvjed i iberijski vuk, dok se divokoza hrani na padinama, a bjeloglavi supovi i zlatni orlovi lebde iznad njih.
„Provedite nedjelju dana prateći pastirske staze i puteve koje su nekada koristili Rimljani dok prolazite kroz klanac Cares koji oduzima dah i pješačite do tri vrha vijenca“, savjetuje Tajms. Prekinite planinarenje kajakom ili čak izletom na obalu.
Ovo je planinarenje umjerene težine, ali vrtoglavi pogledi zahtijevaju glavu spremnu za visine.
Planine Albanije
Najskorije poznata kao „Nova Grčka“, ali sa manje gužve i nižim cijenama, Albanija, koja je izbor broj dva na listi Tajmsa, je odlična za šetnju, sa dobro obilježenim pješačkim i planinskim stazama koje vijugaju kroz neravne prevoje i doline.
Foto: Shutterstock
Nakon 50 godina izolacije od strane komunističkog režima, zemlja nudi netaknute staze oko Prokletija – drugo ime za albanske Alpe – gdje se starim pastirskim stazama mogu obići planine Jezerca (2.694 metra), Teta i dolina Valbone.
Na jugu, nekoliko sati istočno od Tirane – glavnog grada Albanije poznatog po svojoj živopisnoj kombinaciji otomanske i sovjetske arhitekture – nalazi se Nacionalni park Šebenik-Jablanica i grad Berat koji je pod zaštitom UNESCO.
„Šetaćete između tri i sedam sati dnevno, pokrivajući ukupnu udaljenost od 50 kilometara i uživajući u livadama divljeg cvijeća nacionalnih parkova Valbona i Teti“, primjećuje Tajms. „Takođe, napravite mjesta za izlet na blistavo jezero Koman. Iako je ovo planinarenje pogodno za iskusne i prave planinare, postoje neke strme dionice koje zahtijevaju umjeren nivo kondicije i potpuno funkcionalne kukove i koljena“.
Slovenska planinska staza, Slovenija
Foto: Shutterstock
Prelijepa planinska staza Slovenije, koja se proteže od Maribora na sjeveroistoku zemlje do Ankarana, na obali Jadranskog mora, popularna je među evropskim šetačima i planinarima i pokriva oko 600 kilometara koji se mogu preći za 28 dana ili podijeliti na manje djelove.
To je najduža poprečna pješačka ruta u Sloveniji i prva poprečna staza u Evropi i vodi kroz šume i močvare u brdima Pohorja ili preko Julijskih Alpa, od kojih veliki dio pripada zadivljujućem Nacionalnom parku Triglav.
„Postoji 49 različitih planinskih koliba koje možete izabrati, a oni koji se odluče da završe cio pohod će u tom procesu preći oko 23 planine“, navodi CNN, koji je uključuje među „najbolje pješačke staze velike udaljenosti u Evropi“.
Planinski vijenac Tatre, Poljska
Planinski vijenac Tatre, dio Karpatskog planinskog lanca u Istočnoj Evropi, stvaraju prirodnu granicu između Poljske i Slovačke i pojavljuju se u najboljim izborima Conde Nastovih „7 najboljih planinarenja u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“.
Foto: Shutterstock
Postoji više od 170 milja pješačkih staza različite težine, od kojih su neke popločane, što ih čini dostupnim svima. Zbog terena, većina je ocijenjena kao umjerena do teška.
Većina ruta su prilično ravne i zahtijevaju spavanje u kolibama sa strujom i tekućom vodom i gdje vam se služe domaći obroci, piće i grickalice.
„Većini staza možete pristupiti iz grada Zakopane, sa rutama koje se kreću od dvodnevnih do jednonedjeljnih šetnji. Vidjećete strme grebene, guste šume jela i bukve i nezaboravne zvjezdane noći na putu“, piše Conde Nast.
„Jesen je najbolje godišnje doba za planinarenje ovim krajem kada se broj planinara smanjuje, što olakšava pronalaženje mjesta u kolibama, a šume poprimaju posebnu boju, posebno u zapadnom dijelu planinskog vijenca.
Kasprovi Vierch je takođe polazna tačka za mnoge pješačke staze koje će vas odvesti na zapad do donjih Zapadnih Tatri i na istok do Visokih Tatri.
The Kerri Vai, Irska
U svoju listu „7 najboljih šetnji u Evropi uz nevjerovatne pejzaže“, Conde Nast takođe uključuje Kerri Vai, živopisnu rutu koja se kreće oko poluostrva Iverah u okrugu Keri u jugozapadnoj Irskoj i prolazi kroz neke od najizolovanijih i najdramatičnijih sela u zemlji.
Dugačka više od 179 kilometara, jedna je od najdužih obilježenih pješačkih ruta u zemlji i jedna od najpopularnijih. Podijeljena je na devet etapa u rasponu od 11 do 29 milja, a počinje i završava se u turističkom gradu Killarnei.
„Drevni dvorci, beskrajna prostranstva zelenih livada i dolina, litice, plaže, planine (prolazi kroz devet od 10 najviših vrhova u Irskoj), i pogled na stenovita ostrva u daljini su neke od njegovih glavnih atrakcija“, piše Conde Nast.
Hadrijanov zid, Engleska
Pratite stope Rimljana i šetajte pored prekrasnih pogleda i drevnih spomenika na stazi Hadrijanovog zida od obale do obale u Sjevernoj Engleskoj.
Izgradnja zida cara Hadrijana počela je 122. godine i završena je u dužini od 120 kilometara tokom šest godina. Zid je bio odbrambeno utvrđenje duž najsjevernijeg ruba Rimskog carstva i sada je pod zaštitom UNESCO.
Od valovitih polja i neravnih graničnih područja do živahnih gradova, malih sela i desetina fascinantnih muzeja duž puta, Nacionalna staza duga 135 kilometara proteže se od Volsenda, Njukasl na Tajnu na istoku do Bouns-on-Solveja u Kambriji na zapadnoj obali.
„Možda biste željeli da preskočite dio Njukasla na početku da biste izbjegli dugotrajno zaobilaženje kroz grad, ali čak i tako šetnja će trajati šest ili sedam dana, posebno ako imate pauzu u sredini da vidite arheologiju svjetske klase u Vindolandi, savjetuje National Geographic, koji je stavlja na vrh liste „6 najboljih pješačkih staza u Evropi“.
„Bouness na Solveju je najbolje mjesto za završetak. Mjesto najzapadnije tvrđave na zidu – ovih dana je mirno mjesto – i možda ćete dijeliti susjednu plažu sa krdom krava koje vole da sjede na njegovom pijesku. Vjerovatno je lokalna stoka radila potpuno istu stvar prije 1.900 godina kada je zid prvi put izgrađen.
Portugalski Algarve
Manje poznate od svojih prelijepih, popularnih plaža, u Portugalu se nalaze brojne staze. Dostupna za sve uzraste, šetnja može početi od kapele Senhora da Rocha i završiti na plaži Carvoeiro.
„Obalne staze prate visoke litice i spuštaju se do pješčanih mjesta gdje restorani na obali služe ukusnu morsku hranu“, piše Tajms. „Postoje kamene formacije koje prkose gravitaciji na Ponta da Piedade, dok staza Rota Vicentina kulminira na fotogeničnom svetioniku Kabo de Sao Visente. Osmodnevna tura je dovoljno vremena da se pokrije oko 60 kilometara najizbirljivijih staza – i da se ipak ostavi prostor za istraživanje istorijskog grada Lagosa ili kupanje u moru.
Costa da Caparica
Zatim, tu su mnoge staze oko Costa da Caparica u blizini Lisabona. Među najboljima su Pelourinho de Sintra, meandar dužine 2,3 milje u prirodnom parku Sintra-Cascais.
Dramatični crveni peščar čini pozadinu za šetnju plažom staze Kosta de Kaparica, gdje je obala puna morskih litica od polihromnog krečnjaka, pećina, uvala i divljih plaža.
Daleko od obale nalazi se Trilho dos Currais koji vodi planinare kroz prelijepi nacionalni park Inpeneda-Geres, koji se nalazi visoko na listi najboljih šetnji Euronews-a.
Palmilhar Portugal
Takođe, najduža kružna pješačka ruta, 3.000 kilometara Palmilhar Portugal je u procesu razvoja sa ciljem da ohrabri turiste da skrenu sa utabanih staza i dalje od pretjerano posjećenih destinacija, uključujući Lisabon i Algarve.
Sljedeći djelovi će obuhvatiti priobalno područje Alenteha na jugu i planinski Tras-os-Montes na sjeveru. Planirano je da do kraja godine bude otvoreno 15 ruta i da se staza završi u roku od tri godine.
Camino de Santiago, Španija
Jedan od najpoznatijih hodočasničkih ruta u svijetu, koji se smatra obredom podjednako za hodočasnike i planinare, je Camino de Santiago. To je put koji zahtijeva najjači tempo u Evropi. Počinje ili se završava u Santijago de Komposteli, u sjeverozapadnoj španskoj regiji Galicija.
Ime Camino potiče od vjerovanja da su tu sahranjeni ostaci apostola Svetog Jakova (Santjago, na španskom). Iskustvo praćenja stopa hodočasnika prevazilazi jednostavno hodanje. Postalo životno iskustvo koje otkriva prirodu, kulturu, tradiciju i gastronomiju nekih od najpoznatijih evropskih regiona.
Planinari imaju više načina da šetaju „Caminom“, širom Španije, Portugala ili Francuske, a ruta koja se preporučuje zavisi od preferencija svakog „hodočasnika“.
Camino Frances je prilično popularan, počinje u Sent Žanu u Francuskoj i vijuga kroz Pamplonu i Leon prije nego što stigne u Santjago. Potpuna ruta može da traje sedam nedjelja, ali se može obići i u kraćoj verziji – posljednjih 100 kilometara, od Sarije. I tada se može savladati za oko šest ili sedam dana.
„Najljepša od drevnih staza Camino do katedrale u Santjago de Komposteli — zato što grli sjeverni vrh Španije, sa svojim ekspanzivnim pogledom na obalu — je Camino del Norte (ili Sjeverni put)“, izvještava Tajms.
To je takođe jedna od rijetkih pešačkih ruta na kojoj se nećete spotaknuti o pete drugih dok idete. Udobne planinarske cipele su obavezne. Pješačićete do 28 kilometara dnevno tokom 11 dana, počevši od Ribadea, svratite u manastire i crkve i provedite noći u karakterističnim seoskim pansionima.
