Povodom stradanja migranata, prilikom prelaska rijeke Drine, oglasila se Međunarodna organizacija za migracije. Ključ je navode u razotkrivanju krijumčara migranata širom Zapadnog Balkana i uvođenju redovnih migrantskih ruta. Time bi se, navode, osigurala podrška migrantima u ranjivim situacijama, posebno ženama i djeci. Na ruti ilegalnih migracija, koje predstavljaju veliki sigurnosni problem je i Bosna i Hercegovina. U narednim mjesecima, možemo očekivati povećanje ilegalnih migracija, upozoravaju iz Službe za poslove sa strancima.
Posljednja tragedija na rijeci Drini, potvrda je da je migrantska ruta prema Bosni i Hercegovini ponovo u fokusu onih koji žele doći do Europe. Brojke pokazuju da su policijske agencije registrovale više od 140 hiljada ilegalnih migranata u BiH od 2018. godine, a taj trend je nastavljen i početkom ove godine.
“Pripadnici Granične policije su od početka godine evidentirali 5370 osoba u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska državne granice. Prema podacima Granične policije, najviše je zabilježeno državljana Sirije, Turske, Afganistana, Maroka i Pakistana”, rekla je Franka Vican Vošković, glasnogovornica Granične policije BiH.
Ilegalne migracije su pod kontrolom, uvjeravaju nadležni, prvenstveno kada je riječ o kontroli stanja u centrima za privremeni smještaj. Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, u našoj zemlji trenutno se nalazi 1806 ilegalnih migranata.
“Trenutno se u BiH nalazi 1806 nezakonitih migranata – 1284 u Kantonu Sarajevo i 522 u USK. Ova brojka ne odstupa mnogo od prosječnog broja migranata iz ranijeg perioda. Situacija sa smještajem osoba u privremenim prihvatnim centrima je zadovoljavajuća i BiH raspolaže dovoljnim kapacitetima za adekvatan smještaj migranata u četiri PPC (Ušivak i Blažuj u KS, Lipa i Borići u USK)”, navode iz Ministarstva sigurnosti BiH za BHRT.
Sigurnosni problem
Iz Službe za poslove sa strancima kažu da je i dalje ruta iz pravca Srbije i Crne Gore prema BiH aktuelna, te da je za očekivati povećanje ilegalnih migracija. Problem predstavljaju oni migranti koje detektuju kao pripadnike oružanih, kriminalnih grupa, prije svega državljana Afganistana i Maroka. Predstavljaju složen sigurnosni problem za Bosnu i Hercegovinu.
“Koji u ovom trenutku prema našim saznanjima se bave sa dosta iznuda, otmica samih migranata koji su u okviru migranstke rute i ucjenjivajući ih, slikajući u delikatnim situacijama, traže od njihovih porodica novac, pokušavaju i oružane obračune i sve se to dešava u trenutku kada su sigurnosne agencije u saradnji sa tužilaštvom odlučile se ozbiljnije suprostaviti takvoj problematici”, rekao je Rade Kovač, načelnik Sektora za operativnu potporu Službe za poslove sa strancima.
“BiH je glavna destinacija za mnoge”
Plan je, navode iz Službe uz pomoć drugih policijskih agencija, detaljnije kontrolisati istočnu granicu BiH. Neophodno je jer je Srbija prethodnih mjeseci planskim aktivnosima i akcijama policije pojačala kontrolu granice, naročito dio koji graniči sa Mađarskom.
“Samim tim cijela migracija se usmjerila ka BiH i BiH je glavna destinacija za mnoge koji pokušavaju da pređu iz Srbije i nastave put dalje, prema našim procjenama preko 25 hiljada do ovog trenutka je u Srbiju ušlo od početka godine i najveći broj ljudi je i nastavio upravo ovom rutom preko Drine ka BiH”, rekao je Radoša Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila Srbija.
Iz Službe za poslove sa strancima navode da se, kada je riječ o oružanim kriminalnim grupama, mora mnogo ozbiljnije djelovati. Dodatni problem predstavlja i to što državljane Afganistana zemlja porijekla ne želi vratiti na svoju teritoriju i ne poštuje sporazume o readmisiji. Otežavajuća okolnost za očuvanje bh. granice jeste što se odavno suočava sa nedostatkom graničnih policajaca.
Izvor: BHRT/N1
